Connect with us

Religija

Šta Kur'an i Biblija kažu o zemljotresima?

Published

prije 1 godina

on

Zemljotres je pojava koja se bilježi od najranijih dana ljudske civilizacije. Stoga je logično da se spominje i u svetima knjigama, Kur'anu i Bibliji.

U Kur'anu postoji sura, tj. odjeljak, koja nosi naziv “Zemljotres” ili Az-Zizal. Navodi se kako je tokom objave ove sure, 99. u Kur'anu, najbliži prijatelj poslanika islama Muhammeda, Abu Bakr zaplakao od straha:

“Kada se Zemlja najžešćim potresom svojim potrese,

i kada Zemlja izbaci terete svoje,

i čovjek uzvikne: “Šta joj je?!” –

toga Dana će ona vijesti svoje kazivati,

jer će joj Gospodar tvoj narediti.

Tog Dana će se ljudi odvojeno pojaviti da im se pokažu djela

njihova; onaj ko bude uradio koliko trun dobra – vidjeće ga,

a onaj ko bude uradio koliko trun zla – vidjeće ga”. (prijevod Besim Korkut).

Prema tumačenjima islamskih teologa u ovoj kur'anskoj suri govori se o početku smaka svijeta.

U kršćanskoj svetoj knjizi Bibliji saznaje se zašto se događaju zemljotresi, u čemu se – nakon potresa – može pronaći utjeha i nada i kako će Bog okončati svu patnju.

U Bibliji se nalaze Isusova proročanstva o zemljotresima. Ona su zapisana u tri evanđelja:

“Ustat će narod na narod i kraljevstvo na kraljevstvo i bit će gladi i zemljotresa po raznim mjestima” (Matej 24:7).

“Jer će ustati narod na narod i kraljevstvo na kraljevstvo, bit će zemljotresa po raznim mestima i bit će gladi” (Marko 13:8).

“Bit će snažnih zemljotresa i bit će pošasti i gladi po raznim mjestima” (Luka 21:11).

Svi ti događaji zajedno odlika su jednog posebnog perioda u historiji koji Biblija naziva svršetkom ovog poretka i posljednjim danima, slično kao u Kur'anu kada se govori o sudnjem danu.

Prema ovim svetim knjigama učestalost snažnih zemljotresa, koji će dovoditi do strašnih tragedija, jedan je od najsigurnijih pokazatelja kraja sveta.

Prema posljednjim podacima, u zemljotresima u Turskoj i Siriji do sada je poginulo više od 41 hiljade ljudi.

N1

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

BiH

Dan džamija: Kasida Sejmana Rekića o banjalučkoj džamiji Arnaudiji koja se danas svečano otvara

Published

prije 1 dan

on

7. Maja 2024.

By

Kasida o Arnaudiji, banjalučkoj džamiji koja je bila prepoznatljiva po svojoj ljepoti, a srušena je u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, napisana je u čast ponovnog otvaranja ove džamije.

Kroz tekst se prožimaju osjećaji tuge i radosti, prisutna je refleksija na bogatu historiju ovog kraja Bosne i Hercegovine.

U kasidi su prisutne metafore i simbolika koja upućuje na važne momente i vakifa ove džamije, Hasana defterdara. ARNAUDIJA Tekst: Sejman Rekić Muzika: Abdulkerim Popaja, Sejman Rekić Aranžman: Abdulkerim Popaja Video: Goldenscreen studio Tekst: U godini mraka i tuge, koju Šeher ne zaboravlja. Porušiše sve džamije, mesdžide i turbeta. U zlu svemu udariše i na slavnu Ferhadiju. Vel'kim bolom pogodiše njenu sestru Arnaudiju.

Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara. Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata.

Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole. Da kroz našu Banja Luku salavati zažubore. Što učini dobra vel'kog, hej Hasane defterdaru. Što pisaše svojim perom, slavnom paši Vakufnamu. Pa ostade zapisano, ovaj Šeher vakufi tvore. Uz džamiju ukrašenu, nek ostane ime tvoje.

Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara. Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata. Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole.

Da kroz našu Banja Luku glas ezana odjekuje. Kada se, u prvoj strofi, u kasidi kaže „U godini mraka i tuge,…“ misli se na 1993. godinu, dalje u tekstu su Arnaudija i Ferhadija prikazane kao „sestre“iz dva razloga: 1) blizu su jedna drugoj, 2) na isti datum su srušene.

U drugoj strofi se kaže „Šta učini dobra velkog, hej Hasane defterdaru.“ Čime se naglašava dobročinstvo vakifa Arnaudije, Hasana defterdara, a stihovima „Što pisaše svojim perom, slavnom paši Vakufnamu“ se ukazuje na njegov položaj i na to da je jedan od potpisnika Ferhad-pašine vakufname. „Pa ostade zapisano, ovaj Šeher vakufi tvore“ ističe u prvi plan Vakufnamu-pokazatelj velikog Ferhad-pašinog vakufa u Banja Luci.

Stihovima „Uz džamiju ukrašenu, nek ostane ime tvoje.“ se ističe ljepota Arnaudije, kao i završetak tariha na njoj „…piši: Džamija defterdara“, tako da je uz Arnaudiju ostalo i ime Hasana defterdara. Refren kaside naglašava „Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara“ naglašavajuči da je njen vakif Hasan defterdar, ministar finansija Bosanskog pašaluka. Stihovi „Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata“ najavljuju otvor Arnaudije, dok se u nastavcima refrena kazuju dove „Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole. Da kroz našu Banja Luku salavati zažubore.“.

Kasida se završava drugim refrenom i dovom „Da kroz našu Banja Luku glas ezana odjekuje“. Ovom kasidom se želi „opjevati“ historijska važnost Arnaudije, također želja je da publika kroz tekst kaside nauči neke zanimljivosti o njoj, a posebno se želi obilježiti otvor ove džamije, simbolika toga da je posljednja obnovljena i da je poput bisera u prstenu banjalučkih džamija.

Sejman Rekić, mujezin Islamskog kulturnog centra u Ljubljani, Republika Slovenija

Nastavi čitati

BiH

Otvorena Izložba ”Sultanskih džamija” u Gradskoj džamiji Cazin

Published

prije 1 dan

on

7. Maja 2024.

By

Izložba će trajati do četvrtka 9.5.2024.

Bujrum

Nastavi čitati

Cazin

Nemojte vrijeđati griješnike

Published

prije 2 dana

on

6. Maja 2024.

By

Nemojte vrijeđati griješnike!
– Nemojte, jer svako od nas griješi. Neko javno a neko tajno.
– Nemojte, jer vrijeđanje nije poziv ka istini, dzamiji, namazu, pokajanju.
– Nemojte, jer islam nam zabranjuje da bilo koga vrijeđamo.
– Nemojte, jer ce mozda ti ljudi koje si javno vrijeđao, pokajati se, doći u dzamiju, stati pored tebe u saff.
– Nemojte, jer Poslanik, a.s., nikad nikoga nije vrijeđao, pa čak ni svoje neprijatelje.
– Nemojte, jer iz života Poslanika, a.s., učimo, da svi ljudi koji su prihvatili islam: idolopoklonici, Jevreji, kršćani, munafici, nisu mu mogli prigovoriti da ih je ikada vrijeđao.
– Nemojte, umjesto vrijeđanja, dovimo za te ljude. Tako je nas Poslanik, a.s., radio!
Prof. Saudin Cokoja
Nastavi čitati

Najčitanije

✕