Connect with us

Religija

Muftija Kudić u Grazu: Vakufi izvan domovine, uz značaj za Bošnjake, doprinose i širem društvu

Published

prije 1 godina

on

Muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić u svojstvu izaslanika reisul-uleme boravi u džematu Bošnjak u Grazu povodom obilježavanja 15. godišnjice ovog džemata.

 

Na današnjoj hutbi, muftija Kudić je podsjetio da uvakufljenje jedno od najznačajnijih djela kojima se čovjek može približiti Allahu, dž.š, kako zbog koristi za društvenu zajednicu, tako i zbog trajnog dobra za vakifa.

– Dati u vakuf znači ostaviti trajno dobro koje koristi ljudima. Vakif se dobrovoljno odriče vrijednog imetka u korist šire zajednice. Sama riječ “vakuf” znači stati, zaustaviti se, što označava da je vakif zaustavio svoj imetak, da ga ne koristi za lične potrebe niti za potrebe svoje porodice, već ga stavlja na raspolaganje društvu i zajednici da s njim raspolažu – podsjetio je muftija Kudić.

Izgradnja džamija

 

Istakao je da korist od uvakufljenja na ovom svijetu imaju oni kojima je dato na raspolaganje da koriste vakuf, a trajnu nagradu vakif će imati i nakon smrti kao trajno dobro djelo.

 

Podsjetio je na slučaj kada je Allahov Poslanik, Muhammed, a.s., stigao u Medinu i naredio izgradnju džamije, zemljište koje je odabrano za gradnju pripadalo je plemenu Benu Nedžar.

Poslanik im je rekao: „Prodajte mi ovo zemljište po cijeni koju odredite.“ Na to su oni odgovorili: „Ono što tražimo jeste da nas Allah nagradi i da nam On odredi cijenu.“

 

– Ovi plemeniti ljudi su se odrekli bilo kakve materijalne naknade za zemljište, želeći samo nagradu od Allaha, koja je bila mnogo veća od bilo kakvog novca na ovom svijetu. Time su stekli neizmjernu nagradu kod Allaha, jer su donirali zemljište za gradnju džamije čija će vrijednost trajati do Sudnjeg dana i gdje će se klanjati namazi generacijama muslimana – pojasnio je muftija Kudić.

Istakao je da se ova plemenita tradicija, koja je započela sa Poslanikom, a.s., nastavlja kroz sve generacije sve do današnjih dana.

– Prenosi se da su gotovo svi poznatiji ashabi, r.a., ostavili vakufe iza sebe – kazao je muftija Kudić.

Prisutne je podsjetio na kur'anski ajet u kojem se ističe: „Allah je od vjernika kupio živote njihove i imetke njihove u zamjenu za Džennet koji će im dati.“

Pojasnio je da Gospodar u ovom ajetu poredi vakifa, onog koji daje svoj imetak, sa šehidom koji žrtvuje svoj život.

– Allah na taj način slikovito objašnjava da imetak, prije nego što postane vakuf i bude dat za opću korist, već pripada Njemu, jer je On otkupio imetak i pripremio nagradu za onog ko ga daje na Njegovom putu – kazao je muftija.

Iako se često povezuje sa džamijama, vakuf je instrument koji se može usmjeriti na brojne oblasti koje doprinose općem dobru zajednice, uključujući obrazovanje, naučna istraživanja i razvojne inicijative.

– Vakuf je temelj za razvoj muslimanske zajednice. Omogućava trajnu korist i osiguranje resursa koji će pomagati društvu na duži period – izjavio je muftija Kudić.

Obrazovni projekti

Istakao je važnost ulaganja u obrazovne projekte, spomenuvši primjer medrese u Cazinu koja nosi ime po reisul-ulemi Džemaludinu Čauševiću.

Ovaj vakuf je postavljen uz pomoć brojnih vakifa koji su donirali sredstva za izgradnju obrazovne institucije koja učenicima pruža priliku za učenje i odgoj.

– Kroz vakufe, naša zajednica može ostvariti dugoročnu stabilnost i razvoj – kazao je muftija.

Ukazao je i na činjenicu da su vakufi i prostori za susrete, dijalog i međusobno razumijevanje među ljudima različitih vjera i nacija.

– Vakufi koji se grade širom svijeta služe kao mostovi koji povezuju ljude i grade međusobno poštovanje – dodao je.

Posebno je istakao važnost vakufa koji su izgrađeni izvan domovine, koji imaju značaj ne samo za Bošnjake, već i za njihove komšije i širu društvenu zajednicu.

Ovi objekti služe kao mjesta integracije i podržavaju skladan suživot među različitim kulturama i vjerovanjima.

– Ovakvi projekti su dokaz da Islamska zajednica promoviše vrijednosti mira, dijaloga i zajedničkog života u pluralističkim društvima – zaključio je muftija Kudić.

MINA

Povezane teme:
Nastavi čitati

Religija

Put uspjeha i spasa na ovom i budućem svijetu počinje popravljanjem stanja u našim domovima

Published

prije 2 sedmice

on

29. Marta 2026.

By

Piše: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Onome ko pažljivo promatra našu stvarnost postaje jasno da je svijet postao izrazito ”bučno” mjesto. Uzastopne krize, ratovi, digitalna buka i ekonomski pritisci učinili su da čovjek živi u stanju stalne psihičke napetosti. Ako čovjek unutar zidova svoga doma, u svojoj porodici, ne pronađe oazu u kojoj će se odmoriti od ovog nezapamćenog meteža, neminovno će se suočiti s psihičkim slomom.

Jedna od velikih blagodati koju je Uzvišeni Allah podario ljudima jeste upravo blagodat domova, kao što se navodi u ajetu: ”Allah vam daje da u kućama svojim stanujete i daje vam od koža stoke šatore koje lahko nosite kad na put idete i kad konačite, a od vune njihove i dlake njihove i kostrijeti njihove prostirku i korisne stvari, sve dok se ne istroše.” (En-Nahl, 80.)

Samo onaj ko je bio lišen topline doma – u tami zatvora ili u tuđini – istinski razumije njegovu vrijednost. U njemu musliman pronalazi svoj odmor, duševni mir i rahatluk usred najvećih životnih poteškoća. Tu se rađa ljubav, njeguje samilost, uči strpljenje i obnavlja veza s Uzvišenim Allahom kroz namaz, Kur’an i zikr.

Zato put spasa i uspjeha na ovom i budućem svijetu započinje popravljanjem stanja u našim domovima (porodicama) i njihovim odgajanjem na iskrenom vjerovanju u Allaha, dželle šanuhu, i slijeđenju sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Jer gubitak će biti ogroman i strašan na Dan kada čovjek izgubi svoju porodicu i zapusti one o kojima je dužan brinuti, shodno ajetu: ”Reci: ‘Stradat će, uistinu, oni koji na Sudnjem danu izgube i sebe i porodice svoje. Eto, to je pravo stradanje!”’ (Ez-Zumer, 15.)

Dom je emanet koji supružnici zajedno nose. Zato je nužno da njegove temelje podignu na bogobojaznosti, jer sretan je onaj dom koji je za svoj put uzeo islam – riječju i djelom, vanjštinom i nutrinom.

Prenosi Enes ibn Malik, radijallahu anhu, da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi htio leći u postelju, učio dovu: ”Hvala Allahu Koji nas je nahranio i napojio, zaštitio i utočište nam dao. Koliko je onih koji nemaju ni zaštitnika ni utočišta!” (Hadis bilježi imam Muslim)

Ovim riječima Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podsjeća nas da su naši domovi mjesta povratka i smiraja, zaklon od vreline i studeni. To su domovi u kojima nalazimo radost očiju i srca u našim supružnicima i našoj djeci.

U ovom hadisu krije se suptilna, ali snažna poruka: kada čovjeku bude darovana neka blagodat, jedno od najljepših djela jeste da se prisjeti onih kojima je ta blagodat uskraćena. Tako se u srcu rađa istinska zahvalnost Onome Koji daruje sve blagodati, a čovjek se čuva da Allahove darove ne uzima zdravo za gotovo.

Zato zastani i pogledaj oko sebe. Vidjet ćeš ljude koji nemaju krova nad glavom niti doma koji bi ih primio. Kakvo je njihovo stanje? A kakvo je tvoje, dok boraviš u domu ispunjenom udobnošću i sigurnošću? Kolika je to samo blagodat i kolika odgovornost da se na njoj zahvaljuje.

Emotivna stabilnost u porodici nije nikakav luksuz; ona je temeljna potreba bez koje dom gubi svoju svrhu. Prva i najvažnija zadaća muslimanskog doma danas jeste da bude sigurna luka: prostor u kojem i roditelji i djeca ostavljaju teret svakodnevice na pragu, a unutra pronalaze bezuslovno prihvatanje i smiraj koji ne mogu uzdrmati oluje vanjskog svijeta.

Jedna od najopasnijih stvari koje ugrožavaju emotivnu stabilnost djece jeste vezivanje naše ljubavi prema njima za njihove rezultate i uspjehe. Prava sigurna luka je ona u kojoj dijete osjeća da njegova vrijednost proizlazi iz njega samog i iz njegove pripadnosti porodici, a ne iz ocjene koju je dobio u školi ili na fakultetu. Kada je dijete sigurno da će ga dom dočekati s ljubavlju čak i u trenucima neuspjeha, u njemu se razvija unutarnja ravnoteža koja ga čini otpornijim i hrabrijim pred životnim izazovima.

U domu dijete ne uči prvenstveno iz riječi roditelja nego iz atmosfere koja vlada. Ono ne sluša samo ono što se govori već čita ton glasa, osjeća napetost, razumije šutnju i prepoznaje poruke u pogledima prije nego što uopće shvati značenje izgovorenih riječi.

Kada dijete gleda roditelje smirene, povezane međusobnim poštovanjem i ljubavlju – čak i onda kada se ne slažu – u njemu se oblikuje jednostavan, ali presudan osjećaj: svijet je sigurno mjesto, a razilaženje u mišljenju ne znači rušenje doma. Ali kada pred sobom vidi stalne sukobe, povišene tonove, narušeno poštovanje ili dugu, hladnu šutnju bez objašnjenja, dijete biva izloženo snažnom psihičkom pritisku čije su posljedice duboke i dugotrajne.

Život nas uči da je dječija stabilnost najčešće odraz stabilnosti roditelja. Zato je rad na vlastitoj duši i obnavljanje veze s Allahom temelj svakog odgoja. Onaj ko svoj mir crpi iz istinskog ubjeđenja i pouzdanja u Allaha, taj mir i spokoj prirodno se prelijevaju na njegov dom i na sve koji u njemu borave.

Spokojan dom nije dom bez problema, već dom koji ima zdrav i učinkovit sistem komunikacije. Zato je ohrabrivanje djece da izraze svoje strahove i brige zbog vanjskog svijeta – bez ismijavanja i omalovažavanja – ono što dom pretvara u psihološki zagrljaj koji štiti njihov um od rastrojenosti.

Brige ovoga svijeta neće nestati niti će se njegove krize uskoro smiriti. Ali mi, Allahovom dozvolom, možemo graditi snažne porodične lađe koje će valovi ljuljati, ali ih neće potopiti. Učinimo zato svoje domove mjestima gdje se slomljeno popravlja, gdje se ranjena srca liječe i gdje duša ponovo pronalazi nadahnuće, kako bi djeca u svijet izlazila s čvrstim unutrašnjim kompasom koji će ih voditi.

Domovi se ne podižu snagom i nadmetanjem, nego blagim dušama koje znaju da je praštanje vrhunac plemenitosti, a toplina i prisnost najčvršća tvrđava porodice. Bračna sreća ne rađa se iz pobjede ega, već iz umijeća da se svakodnevno gradi ljubav i bliskost, naročito u vremenu u kojem su inat, sebičnost i narcisoidnost postali gotovo uobičajen jezik. Kuća koja ne daruje smirenost ostaje tek prostor za stanovanje; dom koji smiruje postaje istinska domovina srca.

Milostivi Allahu, popravi stanje u našim domovima, spusti na naše porodice Svoju uputu i svjetlo i sačuvaj ih od iskušenja i zala: ”Gospodaru naš, podari nam u supružnicima našim i djeci našoj radost očiju i učini da se čestiti na nas ugledaju!”

saff.ba

Nastavi čitati

BiH

Kavazović: Sada su nam potrebni svaki musliman, kršćanin i jevrej koji nisu otrovani mržnjom

Published

prije 3 sedmice

on

20. Marta 2026.

By

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović je kazivao hutbu na centralnoj bajramskoj svečanosti u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Na početku hutbe je podsjetio da muslimani pokorni Bogu razumijevaju svijet kao mjesto stalnog sučeljavanja dobra i zla, stalnog nadmetanja između ove dvije suprotnosti i mjesto, kako je istakao, tegobe i suza. Pozvao je na stalno natjecanje u dobru.

“Vjerujemo da smo stalno izloženi kušnjama i ispitima da se vidi koji će od nas bolje postupati. Među nama će biti sretnih i nesretnih. Oni su naša kušnja. Potrudimo se da se stalno natječemo u dobru i da bratskom i sestrinskom ljubavlju brišemo suze s lica unesrećenih ljudi. Upravo je to naša misija, naše poslanje i naša zadaća. Sjetimo se riječi Uzvišenog: ‘Nema straha niti će tugovati onaj koji vjeruje u Boga i Sudnji dan i čini dobra djela, bili oni (muslimani), jevreji, sabejci ili kršćani'”, dodaje.

Da bi svako od nas postao nada i utjeha drugima, kako je rekao, mora učvrstiti svoju vjeru, ujediniti srca, ukrotiti svoju dušu i povezati se u bratstvo vjere, zajednicu ljudi predanih jedinom Bogu.

Kavazović je podsjetio i na nužnost očuvanja vjere i kada su iskušenja velika.

“Naše putovanje na ovoj zemlji je dugo i nije od jučer. Bilo je i bit će teških dionica na njemu. I uprkos tome što postoje ljudi koji nam propast žele, nećemo pasti u očaj. Naprotiv, trudit ćemo se sačuvati našu vjeru i dostojanstvo te da nas ne otruje mržnja. Svjesni smo da i ono što nas očekuje u nastavku našeg putovanja su izazovi, teškoće i prepreke. Bit će na tom putu strmina i uzbrdica, stupica i prevara, kao što je uvijek i bilo, ali uprkos svim poteškoćama i dalje ćemo se kretati i truditi na Božijem putu. Zaista je Allahova milost blizu onih koji dobra djela čine”, istakao je.

Poručio je muslimanima da ne dozvole, kako je naglasio, malodušnima da unište naš svijet, koji se stoljećima gradio zajedno s “dobrim našim komšijama”.

“Valja nam u svakom vremenu imati prisebnost duha i ne padati u očaj. Ne smijemo izgubiti osjećaj za mjeru, istinu i pravdu. Naučili smo da je u svakom, a posebno u teškom vremenu, najljekovitija Božija riječ i najbolja osobina imati strpljenje. Koji se Božije riječi budu držali i nosili je u svom srcu i duši i budu strpljivi, bit će najbliži čestitosti. Uzvišeni Gospodar kaže: ‘Neka zločini drugih prema vama ne navedu vas da nepravedni budete, pravedni budite, to je bliže čestitosti'”, dodaje.

Kako je kazao reisul-ulema, postoje vremena kada se safovi moraju bolje poravnati, zbiti i učvrstiti, kada se i lica ljudi i njihova srca moraju zbližiti i okrenuti u istom smjeru. Samo vjera u zajedničku sudbinu, disciplina, red i poredak mogu ljude, kako je naveo, spasiti od haosa i nesreće.

Osvrnuo se i na značaj porodice, istakavši da je ona sigurna oaza, a da je džemat snaga i temelj bratstva među muslimanima.

“Svi obredi naše vjere upućuju nas na zajedništvo, pa i ovaj današnji bajram-namaz. Uzvišeni kaže: ‘Pa ko poštiva Allahove propise, znak je čestita srca'”, dodaje.

Zdrava je ona zajednica u kojoj ljudi, kako je rekao, komuniciraju s poštovanjem i uvažavanjem i onda kada se razlikuju u mišljenjima i u stavovima. Nastavio je govoriti o značaju zajednice i javnog dobra.

“Snažna je ona zajednica u kojoj se pokazuje odgovornost naspram javnih dobara, na kojima počiva zdrav duh i snaga naroda. Odgovorna je ona zajednica koja brine o najslabijima – bolesnima, siromašnima i bespomoćnima. Sigurna je ona zajednica u kojoj svaki njen član vodi računa o redu i poretku, poštuje zakone i pravila koja štite pojedinca i društvo u cjelini. Napredna je ona zajednica koja se oslanja na razum i znanje, a ne na emociju i populizam”, napomenuo je Kavazović.

Također je pozvao da svaki dio zajednice treba ostati posvećen onome od čega ovisi naše pojedinačno i zajedničko dobro.

“Sigurnost naše zajednice mora biti nadređena svim drugim preokupacijama. Oni među nama koji nose emanet koji su tražili i koji im je povjeren, moraju biti posebno budni. Među njima su stražari i vođe. Njihova budnost i odlučnost da se suprotstave zlu koje narušava mir i koheziju u društvu smjernice su i pravac za cijelu zajednicu”, konstatirao je.

Osvrnuo se i na Poslanikova kazivanja o zajednici.

“Vjernici su poput zgrade, rekao je Vjerovjesnik, a. s., čiji dijelovi povezuju jedni druge, pa je, kako bilježi imam Buharija, on spleo prste svojih ruku u jedan čvor. Na ovaj način Poslanik, a. s., pokazao nam je da samo oslanjanjem jednih na druge možemo sačuvati naše duhovno i naše fizičko biće. To se ne može postići parolama i proklamacijama, već stalnim trudom, stečenim znanjem i žrtvovanjem svih nas. ‘Mi čovjeka stvaramo da se trudi’, kaže Allah, dž. š.”, dodaje.

Kavazović je govorio i o trenutnim izazovima za ljude u Bosni i Hercegovini i ostatku svijeta.

“Pozivam vas da u vremenu smutnje, epskog nasilja i stradanja, u vremenu podjela i malodušnosti ostanete prisebni i ne dozvolite da nas drugi uvuku u svoje vrtloge zla. Naša srca trebaju ostati s onima koji najviše pate. Mala smo zajednica ljudi, ne trebamo se plašiti zla, ali moramo se brinuti o sebi. Kada bi se plamen zla mogao ugasiti suzama, bile bi dovoljne suze naših majki, pa da oružje za svagda zašuti”, kazao je.

Upozorio je da se nad našim glavama nadvila ozbiljna prijetnja vjerskog fanatizma, kako je istakao, i cionizma.

“To je slijepa sila moći i mržnje, koja uništava svjetove, kulture i civilizacije. Vjerujemo da još ima zdravih srca koja će joj se oduprijeti, koja koračaju putem ljubavi i bratstva među ljudima. To je put na kojem su i u prošlosti nastajali, rasli i cvjetali gradovi i sela u kojima su ljudi slavili Stvoritelja svjetova i natjecali se u dobru. Nadamo da će tako biti i dalje jer iza svake mrkle noći dolazi nova zora. Muhammed, a. s., rekao je: ‘U čijem srcu se sastanu strah i nada, Allah će mu podariti ono čemu se nada, a sačuvati ga od onoga od čega strahuje'”, dodaje.

Naglasio je da su sada potrebni svaki musliman, kršćanin i jevrej koji nisu otrovani mržnjom. Pozvao je muslimane da ne gube nadu.

“Svakog jutra osvanemo na vratima Allahove milosti. Niti jedna naša potreba ili kušnja nisu veći od Njegove milosti. U svakom mraku, ma koliko bio crn, nalazi se svjetiljka koju trebamo zapaliti. Valja nam se potruditi i naći puta ka njoj. Kušnja, pa i ova današnja, voda je koja čisti srce i dušu i jača našu volju. Zar Allah u Svojoj Knjizi nije rekao: ‘Ne gubite nadu u milost Allahovu. Onome ko se u Allaha uzda, On mu je dosta. Mi ćemo ti dati sigurnu pobjedu'”, naveo je.

Također je istakao da je put vjere najsigurniji put, najbolji način ispunjenja sreće u ovom i u budućem životu, a onda je ponovo pozvao na činjenje dobra.

“Vjera nas drži na okupu, u krugu Božije milosti, porodične sreće i bratske ljubavi. Zato, ispunimo zavjet dat Bogu da ćemo samo Njega obožavati, da ćemo prema roditeljima i rodbini dobri biti, da nećemo lagati, krasti, blud i zulum činiti, da ćemo uvijek život štititi i ljudska prava poštivati. Nadamo se da smo u ovom mjesecu zaslužili Božiju milost, Njegov oprost i spas od džehenemske patnje i azaba. Nastavimo, kao predane Božije sluge, služiti Njegovoj vjeri i natjecati se u dobru. To je jedini ispravan put i jedina nada za sve nas”, rekao je.

Kako je kazao Kavazović, suprotstavimo se zlu i grijehu, prvo u sebi, a potom to zahtijevajmo i od drugih.

“Zar da od drugih tražite da čine dobro, a sebe zaboravljate, kaže Kur'an. Pobrinimo se o sebi kako bismo i drugima mogli pomoći. Brinimo o porodici, čuvajmo i jačajmo komšiluk među nama i prijateljske odnose sa svijetom. Budimo radost jedni drugima. Popravljajmo međuljudske odnose i vodimo računa o našim obavezama i pravima drugih ljudi”, zaključio je.

Reisul-ulema u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović je na kraju hutbe muslimanima u Bosni i Hercegovini i širom svijeta čestitao Bajram sa: Bajram Šerif Mubarek Olsun.

Klix

Nastavi čitati

BiH

Reis Kavazović u bajramskoj poruci: Pred našim očima prekidaju se životi, budimo oslonac jedni drugima

Published

prije 3 sedmice

on

19. Marta 2026.

By

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je uputio tradicionalnu poruku povodom nastupajućeg Ramazanskog bajrama, upućenu svim muslimanima u BiH, domovinskim zemljama i dijaspori.

Kako prenosi agencija MINA, reis Kavazović je u svom obraćanju istakao važnost duhovnog pročišćenja koje donosi mjesec posta, naglasivši da istinska snaga leži u samokontroli i dobročinstvu prema drugima.

“Ramazan nas je poučio da istinska snaga nije u sili, nego u samokontroli; te da se veličina čovjeka ne mjeri onim što uzima, nego onim što daje; i da je Allahovoj milosti najbliži onaj koji je najkorisniji Njegovim stvorenjima. Molim Uzvišenog Allaha da primi naše ibadete i svako dobro koje smo učinili u ovom odabranom mjesecu”, poručio je Kavazović.

Osvrćući se na trenutnu globalnu situaciju, reisul-ulema je upozorio da Bajram dolazi u teškom vremenu za čovječanstvo, kada je savremeni svijet, uprkos svom napretku, duboko ranjen ratovima, nasiljem i nepravdom.

“Pred našim očima ruše se domovi, prekidaju životi i gazi ljudsko dostojanstvo. Zato naša bajramska radost ne smije ostati zatvorena u krugu vlastite sreće. Ona mora biti otvorena i za bol onih koji stradaju, za dovu onima koji pate, i za pomoć onima kojima je pomoć potrebna”, istakao je reisul-ulema.

U svojoj poruci, Kavazović je posebno naglasio važnost jedinstva i brige za državu, pozivajući građane da budu jedni drugima oslonac.

“Kao i uvijek, i danas trebamo čuvati mir i slogu među nama, međusobno poštovanje i našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Budimo svjesni težine vremena u kojem živimo i budimo jedni drugima oslonac i podrška u dobru. U vremenu kada mnogi šire strah i nepovjerenje, pozvani smo da širimo sigurnost, povjerenje i dobro”, dodao je.

Na kraju, reis Kavazović je svim muslimanima i muslimankama u domovini, susjedstvu i dijaspori čestitao nastupajuće bajramske dane.

“Neka nam Bajram donese mir u srcu, toplinu u porodicu, snagu u zajedništvu i nadu da se dobro može širiti i onda kada se čini da ga je na svijetu premalo”, zaključio je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović u svojoj bajramskoj poruci.

Klix

Nastavi čitati

Religija

Muslimani večeras obilježavaju Lejletul-kadr, noć vrijedniju od hiljadu mjeseci

Published

prije 4 sedmice

on

16. Marta 2026.

By

S akšamskim ezanom večeras nastupa mubarek noć Lejletul-kadr, noć početka objave Kur'ana. Njena vrijednost izražena je u suri El-Kadr, gdje se navodi da je ta noć “bolja od hiljadu mjeseci”.

U predajama koje se prenose od poslanika Muhammeda, a. s., navodi se da Lejletul-kadr treba tražiti u neparnim noćima posljednje trećine mjeseca ramazana, a ulema smatra kako je to najvjerojatnije 27. noć.

Lejletul-Kadr je noć u kojoj se prima svaka iskrena dova, želja i nada.

“Dova je posebno potrebna današnjem čovjeku koji u brzom i dinamičnom životu često izgubi orijentaciju i islamsku ravnotežu između duhovnog i materijalnog. Čovjeka treba uputiti dovi, kao vidu svakodnevne veze s njegovim Stvoriteljem, od jutarnjeg buđenja do večernjeg lijeganja; da dovom čisti svoju dušu i istraje na Allahovom putu. Istina, naš iman treba biti kristalno čist – bez ikakve sumnje, kako bi nam dova bila primljena. Zato vjernici u ovoj noći mole Allaha dž. š. da im primi tewbu – pokajanje”, naveli su iz Islamske zajednice u BiH.

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini večeras će povodom nastupajuće mubarek noći organizovati centralnu svečanost u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu s početkom u 19:15 sati.

KLix

Nastavi čitati

Religija

Hfz. Aganhodžić : Najveća prijetnja porodici je nespreman roditelj (video)

Published

prije 1 mjesec

on

9. Marta 2026.

By

Nastavi čitati

Religija

Tri razloga zbog čega moramo na ahiret ponijeti puno dobrih djela

Published

prije 1 mjesec

on

9. Marta 2026.

By

Allah Uzvišeni u Kur'anu kaže:’

 وَتَعَاوَنُوا عَلَى الْبِرِّ وَالتَّقْوَىٰ ۖ وَلَا تَعَاوَنُوا عَلَى الْإِثْمِ وَالْعُدْوَانِ ۚ وَاتَّقُوا اللَّهَ ۖ إِنَّ اللَّهَ شَدِيدُ الْعِقَابِ

Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte se Allaha, jer Allah strašno kažnjava.(El-Maide, 2)

U zadnjoj smo trećini ramazana u kojoj Allah kako saznajemo iz hadisa mnoge grješnike koji se kaju oslobađa vatre

Kako god tražimo od Gospodara, Uzvišenog Allaha da nam oprosti, trebali bismo također biti spremni da halalimo, oprostimo jedni  drugima.

Svaki musliman i muslimanka koji umru kao takvi, sa ubjeđenjem da je samo Allah jedan jedini Bog ući će kad-tad u Džennet.

Međutim treba znati i dobro zapamtiti da prije ulaska u Džennet će se svi računi morati poravnati, svi dugovi izmiriti i da će neki muslimani kojim Allah ne oprosti a pretegnu im loša djela morati na određeni period u Džehennem, da nas Allah sačuva.

Na Sudnjem danu će se ljudi naplaćivati dobrim djelima zato poslušajmo dobro sljedeći hadis kako bi sačuvali svoja dobra djela!!

Da ne bismo svoj post, svoj namaz, zekat,  Sadakatul fitr itd., morali dati drugima!!

Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve selleme, rekao: “Znate li vi ko je muflis (propali, bankrot)?” Ashabi odgovoriše: “Muflis je kod nas onaj koji nema ni novca ni robe.” Alejhisselam reče:

“Muflis moga ummeta je onaj ko dođe na Sudnji dan s namazom, postom i zekatom, ali je psovao onog, potvorio ovog, u imetku zakinuo onog, prolio krv (ranio) ovog, udario onog…

 Pa će se svakom od njih dati dio njegovih dobrih djela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego što se svima oduži, onda će se uzeti od njihovih loših djela i prebaciti na njega, pa će se onda strovaliti u vatru.”

 

 

 

KOMENTAR HADISA

Poslanik, s.a.v.s., u spomenutom hadisu jasno kaže da je muflis/bankrot i beskućnik na Sudnjem danu onaj čija komunikacija sa ljudima nije bila korektna.

Njegov ibadet je primljen i ispravan, ali ga je loše ponašanje i nanošenje nepravde i zuluma ljudima dovelo u situaciju da se njegova dobra djela daju onima koje je oštetio.

Vidimo da Poslanik, s.a.v.s., opisuje muflisa (beskućnika) da je na Sudnji dan došao sa namazom, postom i zekatom i da je, što se tiče ibadeta i izvršavanja obaveza položio, ali je njegovo ponašanje i komunikacija bila loša, te je zbog toga na ispitu propao.

Dakle, vidimo da je njegovo loše ponašanje poništilo nagrade za njegove ibadete.

A nakon toga je poguban završetak: „biće bačen u džehennemsku vatru.“

S druge strane vidimo da onaj čije je ponašanje (ahlak) lijepo, time dostiže deredžu onoga koji danju posti a noću klanja, kao što to stoji u hadisu: „Zaista će vjernik sa lijepim ponašanjem dostići deredžu postača i klanjača (misli se na nafile).“ (Ebu Davud, Ibnu Hibban – sahih)

Ovo je zbog toga što dobra djela i činjenje ibadeta ne može valjati, niti će koristiti, bez lijepog ponašanja. 

Onoga  koga njegovi svakodnevni namaz, njegov post, zekat i hadž nije dodatno oplemenio i učinio boljim u njegovom ponašanju i udaljio ga od grijeha i ružnog ophođenja sa drugima, morao bi se zabrinuti i preispitati i svoju narav popravljati.

Kaže jedan učenjak: ”Ako bih ikom trebao dati svojih dobrih djela, to je moja majka, jer ona je najpreča mojih dobrih djela.”

Najveća žalost će biti što ćemo svoja dobra djela davati onima koje ne volimo,ili smo im učinili zulum- nepravdu.

Ovi stariji su vjerovatno čuli da su naši djedovi i nane govorili onima koji obave Hadždž  postanu hadžije, ”Čuvaj hadž da ga ne izgubiš”.

Nemoj to što si uradio od ibadeta zbog svog jezika, lošeg ponašanja dati drugom.

Ovo važi za sva dobra djela, za post, namaz, sadaku.

Ramazan je olimpijada dobrih djela, u kojem ćemo ako Bog da zaraditi puno dobra.

Jedino što nosimo na ahiret jesu djela zato ih treba puno dobrih  ponijeti iz nekoliko razloga.

Prvo:  Ne znamo da li imamo više dobrih ili loših- nadamo se dobrih

Drugo: Ne znamo šta će nam Allah od dobrih djela primiti-Ako ih radimo radi nekog drugog a ne radi Allaha, ili ako u djelima ima licemjerstva od njih nikakve koristi

Treće: Ako smo učinili zulum-nepravdu prema bilo kome, naštetili bilo kome a nismo namirili štetu, a taj nam nije halalio, morat ćemo mu  dati svojih dobrih djela.

Zato ne potcjenjujmo nijedno dobro djelo, svako dobro djelo je važno i može biti razlogom oprosta. Buharija i Muslim od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Čovjek je išao putem i naišao je na putu na trnovitu granu i skolonio ju je, pa mu je Allah zahvalio i oprostio mu zbog toga.”

Allah, Gospodar naš čovjeku zahvalio, a mi Mu malo zahvalni.

Čuvajmo svoja dobra djela jer s njima idemo pred Allaha. Čuvajmo svoj post dobro, da džaba ne gladujemo. Čuvajmo svoje namaze, učenje Kur'ana, sadaku.Kako ćemo ih sačuvati??Pa da djela budu iskrena radi Allaha, da Ga molimo da ih primi i da ne mislimo, ne činimo nikome zlo i nepravdu.

Tražimo halala jedni od drugih dok smo živi, nadoknadimo štetu ako smo koga oštetili.

Molimo Uzvišenog Allaha do nam omili činjenje dobrih djela. Amin

Molimo Ga da imamo stalnu svijest da je svako dobro djelo važno. Amin

 Molimo Ga da nam oprosti sve grijehe, da nam ukabuli sva dobra djela. Amin

Nastavi čitati

Najčitanije