Muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić u svojstvu izaslanika reisul-uleme boravi u džematu Bošnjak u Grazu povodom obilježavanja 15. godišnjice ovog džemata.
Religija
Muftija Kudić u Grazu: Vakufi izvan domovine, uz značaj za Bošnjake, doprinose i širem društvu
Na današnjoj hutbi, muftija Kudić je podsjetio da uvakufljenje jedno od najznačajnijih djela kojima se čovjek može približiti Allahu, dž.š, kako zbog koristi za društvenu zajednicu, tako i zbog trajnog dobra za vakifa.
– Dati u vakuf znači ostaviti trajno dobro koje koristi ljudima. Vakif se dobrovoljno odriče vrijednog imetka u korist šire zajednice. Sama riječ “vakuf” znači stati, zaustaviti se, što označava da je vakif zaustavio svoj imetak, da ga ne koristi za lične potrebe niti za potrebe svoje porodice, već ga stavlja na raspolaganje društvu i zajednici da s njim raspolažu – podsjetio je muftija Kudić.
Izgradnja džamija
Istakao je da korist od uvakufljenja na ovom svijetu imaju oni kojima je dato na raspolaganje da koriste vakuf, a trajnu nagradu vakif će imati i nakon smrti kao trajno dobro djelo.
Podsjetio je na slučaj kada je Allahov Poslanik, Muhammed, a.s., stigao u Medinu i naredio izgradnju džamije, zemljište koje je odabrano za gradnju pripadalo je plemenu Benu Nedžar.
Poslanik im je rekao: „Prodajte mi ovo zemljište po cijeni koju odredite.“ Na to su oni odgovorili: „Ono što tražimo jeste da nas Allah nagradi i da nam On odredi cijenu.“
– Ovi plemeniti ljudi su se odrekli bilo kakve materijalne naknade za zemljište, želeći samo nagradu od Allaha, koja je bila mnogo veća od bilo kakvog novca na ovom svijetu. Time su stekli neizmjernu nagradu kod Allaha, jer su donirali zemljište za gradnju džamije čija će vrijednost trajati do Sudnjeg dana i gdje će se klanjati namazi generacijama muslimana – pojasnio je muftija Kudić.
Istakao je da se ova plemenita tradicija, koja je započela sa Poslanikom, a.s., nastavlja kroz sve generacije sve do današnjih dana.
– Prenosi se da su gotovo svi poznatiji ashabi, r.a., ostavili vakufe iza sebe – kazao je muftija Kudić.
Prisutne je podsjetio na kur'anski ajet u kojem se ističe: „Allah je od vjernika kupio živote njihove i imetke njihove u zamjenu za Džennet koji će im dati.“
Pojasnio je da Gospodar u ovom ajetu poredi vakifa, onog koji daje svoj imetak, sa šehidom koji žrtvuje svoj život.
– Allah na taj način slikovito objašnjava da imetak, prije nego što postane vakuf i bude dat za opću korist, već pripada Njemu, jer je On otkupio imetak i pripremio nagradu za onog ko ga daje na Njegovom putu – kazao je muftija.
Iako se često povezuje sa džamijama, vakuf je instrument koji se može usmjeriti na brojne oblasti koje doprinose općem dobru zajednice, uključujući obrazovanje, naučna istraživanja i razvojne inicijative.
– Vakuf je temelj za razvoj muslimanske zajednice. Omogućava trajnu korist i osiguranje resursa koji će pomagati društvu na duži period – izjavio je muftija Kudić.
Obrazovni projekti
Istakao je važnost ulaganja u obrazovne projekte, spomenuvši primjer medrese u Cazinu koja nosi ime po reisul-ulemi Džemaludinu Čauševiću.
Ovaj vakuf je postavljen uz pomoć brojnih vakifa koji su donirali sredstva za izgradnju obrazovne institucije koja učenicima pruža priliku za učenje i odgoj.
– Kroz vakufe, naša zajednica može ostvariti dugoročnu stabilnost i razvoj – kazao je muftija.
Ukazao je i na činjenicu da su vakufi i prostori za susrete, dijalog i međusobno razumijevanje među ljudima različitih vjera i nacija.
– Vakufi koji se grade širom svijeta služe kao mostovi koji povezuju ljude i grade međusobno poštovanje – dodao je.
Posebno je istakao važnost vakufa koji su izgrađeni izvan domovine, koji imaju značaj ne samo za Bošnjake, već i za njihove komšije i širu društvenu zajednicu.
Ovi objekti služe kao mjesta integracije i podržavaju skladan suživot među različitim kulturama i vjerovanjima.
– Ovakvi projekti su dokaz da Islamska zajednica promoviše vrijednosti mira, dijaloga i zajedničkog života u pluralističkim društvima – zaključio je muftija Kudić.
MINA
Religija
O namazu, njegovoj važnosti i vrijednosti
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
”Prvo za šta će čovjek na Sudnjem danu polagati račun jeste njegov namaz, pa ako bude nađeno da je potpun, upisat će se kao potpun, a ako od njega nešto bude nedostajalo, Allah će kazati: ‘Vidite da li mu možete naći dobrovoljnih namaza?’ Od njegovih dobrovoljnih namaza upotpunit će se ono što bude nedostajalo od farzova, i tako će se sva druga djela mjeriti.”(Nesai)
Hadis prije svega govori o važnosti namaza, koji je nakon šehadeta (riječi pripadnosti islamu) najvažnija islamska dužnost i djelo za koje ćemo prvo biti pitani na Sudnjem danu. U jednom drugom hadisu navodi se da ako nam namaz bude ispravan i potpun, bit će nam ispravna i druga djela. To je, prije svega, iz razloga što ona osoba koja obavlja namaz, obično obavlja i druge islamske dužnosti i kloni se harama, dok ona osoba koja ne vodi računa o namazu, obično ne vodi računa ni o ostalim Allahovim zapovjedima.
Također, namaz nas odvraća od ružnih i nevaljalih djela i stalno nas podsjeća na našeg Gospodara, naše obaveze prema Njemu, podsjeća nas i na konačni povratak Allahu. S obzirom da je čovjek sklon zaboravu i nemaru, te da možda u svome životu određeni period nije obavljao namaz, vrlo je bitno da obavlja što više dobrovoljnih namaza ili nafila kojima će upotpuniti svoj namaz, odnosno upotpuniti ono što mu bude nedostajalo od farz-namaza.
Najvažniji dobrovoljni namazi su, svakako, sunneti koje je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, svakodnevno obavljao uz farzove pet dnevnih namaza. Nakon toga dolazi noćni namaz koji je, nakon farzova, najvredniji namaz i mnoge druge nafile-namazi o kojima ovdje nemamo prostora da opširno govorimo. Kao i namaz, tako će se obračunavati i druga djela: post, zekat, odnosno, ako bude nedostajalo nešto od farzova, bit će nadopunjeno nafilama.
Vrhunac duhovne čistote
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Šta mislite kada bi neko od vas ispred vrata imao rijeku i u njoj se pet puta dnevno kupao, da li bi na njemu ostalo imalo prljavštine?” ”Ne, na njemu ne bi ostalo nimalo nečistoće”, odgovoriše. ”Tako je i sa pet dnevnih namaza, Allah sa njima briše grijehe”, reče Poslanik.(Buhari, Muslim)
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Pet dnevnih namaz i džuma do džume brišu grijehe koji su počinjeni između njih, ako se budu izbjegavali veliki grijesi.”(Muslim)
Isto kao što se naše tijelo može uprljati materijalnim nečistoćama, tako se i naša duša može uprljati duhovnim nečistoćama ili grijesima. Svi islamski propisi, kako naredbe, tako i zabrane, imaju za cilj da našu dušu učine čistom i da je kao takvu približe Allahu. Očistiti dušu ili je očuvati čistom, najvažnija je zadaća svakog muslimana, jer od čistoće duše zavisi da li ćemo steći Allahovu milost i oprost i tako nastaniti džennetske bašče u kojima ćemo vječno uživati. S obzirom da je namaz najčešći ibadet u islamu, on predstavlja najbolji put i način da svoju dušu očistimo od grijeha i da je približimo Allahovoj milosti. Nezamislivo je da onaj ko ne klanja ili ne vodi dovoljno brige o svome namazu bude čist od grijeha kao onaj ko redovno klanja. Onaj ko obavlja redovno namaz i posveti mu se kako treba, sigurno će biti čist od grijeha kao onaj ko se pet puta dnevno kupa u rijeci. To nam je u ovome hadisu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, slikovito i objasnio. Zaista divan primjer duhovne čistote.
Grijeh onoga ko ne klanja
Prenosi se od Džabira, radijallahu anhu, da je rekao: ”Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: ‘Između čovjeka i širka (idolopoklonstva) i kufra (nevjerstva) je ostavljanje namaza.” (Muslim)
Prenosi se od Abdullaha ibn Burejde, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Ugovor koji je između nas (muslimana) i njih (nevjernika) je namaz, pa ko ga ostavi, postao je nevjernik.”(Ahmed, Ibn Madže, Nesai, Tirmizi)
Neobavljanje namaza je jedan od najvećih grijeha, dok mnogi islamski učenjaci, kako iz generacije ashaba, tako i oni kasniji, smatraju da je, uistinu, nevjernik onaj ko ostavi namaz. Neki opet smatraju da je onaj ko ne klanja veliki grješnik, koji se treba javno pokajati. Većina islamskih učenjaka, među kojima su imami Ebu Hanife, Malik, Šafija i Ahmed, na stanovištu su da onaj ko niječe i osporava obaveznost namaza postaje nevjernik, dok onaj ko ga priznaje kao vjersku obavezu, ali ga ne obavlja iz nemara i lijenosti, nije nevjernik, nego je veliki grješnik. U svakom slučaju, namaz je najbolji pokazatelj iskrenosti naše vjere u Allaha i potvrda našeg imana, pa se sa namazom ne treba igrati, nego se trebamo truditi da ga redovno i na vrijeme obavljamo, ako se želimo sačuvati džehennemske vatre.
Namaz je najvrednije djelo
Prenosi se od Abdullaha ibn Mes’uda, radijallahu anhu, da je rekao: ”Upitao sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Koje je djelo najvrednije?’ On mi je odgovorio: ‘Namaz u njegovom vremenu.’ Upitao sam: ‘A koje onda?’ ‘Dobročinstvo prema roditeljima’, odgovorio je. ‘Pa koje onda?’, ponovo sam ga upitao. Odgovorio je: ‘Džihad (borba) na Allahovom putu.’ Više ga nisam pitao iz poštovanja prema njemu.” (Muslim)
Namaz je, nakon imana – vjerovanja, najvrednije djelo i zato mu trebamo poklanjati najviše pažnje, ako želimo da dokučimo Allahovu milost i da se dobro pripremimo za polaganje računa na onome svijetu. Onaj ko nema namaza, zaista će na Sudnjem danu biti siromašan sa djelima, a čija dobra djela budu oskudna, teško će račun položiti.
Najbolji namaz je onaj koji je obavljen na vrijeme, a namaska vre
mena su poznata. Ovo znači da nije dobro i da je grijeh neopravdano odgađati namaz i klanjati ga izvan njegovog vremena. Sama činjenica da se namaz obavlja pet puta dnevno, za razliku od ostalih temelja islama, koji se obavljaju jednom u životu ili jednom u godini, najbolje nam govori o njegovoj važnosti u islamu. Također, nakon namaza najvrednije djelo je dobročinstvo prema roditeljima i borba na Allahovom putu.
minber.ba
Religija
Milo Šćekić, policajac, pravoslavac koji zna prijevod Kur'ana napamet (video)
BiH
Imam džemata Mutnik, MIZ-e Cazin, Ibrahim ef. Makić osvojio nagradu na takmičenju za najbolju hutbu na temu ”Čuvajmo rodbinske veze”
Religija
Kada duša dopre do ključnih kosti – rastanak nakon kojeg više nema susreta osim na Sudnjem danu
Cazin
Gradska džamija u Cazinu: Nekada se moralo i sat ranije doći da bi se ušlo i klanjao džuma-namaz
Gradska džamija je simbol Cazina i nalazi se na grbu grada. Pored muslimana koji dolaze u džamiju na namaz, posjećuju je i mnogi turisti.
Unutar bedema srednjovjekovne utvrde u Cazinu 1576. godine, na mjestu današnje, izgrađena je džamija. Srušena je 1879., a iste godine sagrađena je nova džamija i to sa drvenom munarom koja je bila jedna od najvećih u našoj zemlji. Munara je prolazila kroz mekteb da bi kamena munara bila izgrađena 1924., a njen arhitekt bio je Talijan J. Missoni. Munara je visoka 31 metar.

Gradska džamija u Cazinu prije rata bila je jedna od najvećih džamija u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da je u Cazinu petak pijačni dan, svi muslimani koji su u petak dolazili u Cazin na pijacu dolazili su i na džuma-namaz u Gradsku džamiju. Prema zapisima, ali i usmenim predajama, u njoj je klanjalo 2.000 ljudi. Da bi se ušlo u džamiju na džuma-namaz, moralo se, prema usmenom predanju, doći bar sat ranije.
Džamija, koja je danas nacionalni spomenik, ima oblik izduženog pravougaonika, ukupnih dimenzija 14×28 m. Visina objekta, mjerena od poda do ravne tavanice, iznosi 8 m. Građena je od kamena, a zidovi debljine 85 cm, izvana su malterisani, iznutra krečeni. Krov na četiri vode bio je pokriven crijepom, a od 2002. godine pokriven je švedskim limom koji podsjeća na crijep.

Na sve četiri strane fasada džamije, koja je obojena u bijelo, istaknutom crtom podijeljena je na dvije razine. Džamija ima 39 prozora raspoređenih u dva horizontalna reda.
Unutarnji prostor džamije podijeljen je na tri razine, tj. prizemlje, mahfil i drugi sprat. U centralnom dijelu džamije nalazi se luster, koji je, po usmenom predanju, džamiji poklonio austrijski car Franjo Josip. Luster je nekad svijetlio na zejtin. Pali se samo u posebnim prilikama, mubarek danima i noćima.
Prilikom adaptacije stepenica unutar džamije pronađen je fenjer, proizveden 1890. godine u Austriji.
Gradska džamija je simbol Cazina i nalazi se na grbu grada. Pored muslimana koji dolaze u džamiju na namaz, posjećuju je i mnogi turisti.

BiH
Imam džemata Tržac, Medžlisa islamske zajednice Cazin, Safet ef. Ćoralić postao hafiz Kur'ana
Završetkom učenja kur'anske sure En-Nâs, naš Safet je danas okončao polaganje pred komisijom za hifz Rijaseta IZ u BiH, i stekao titulu hafiza Kur'ana Časnog.
Molim Uzvišenog Allaha dž.š. da mu učvrsti hifz, da bude od koristi svome džematu Tržac, Medžlisu IZ Cazin, Muftijstvu bihaćkom i cijeloj Islamskoj zajednici. AMIN
Haris Ćoralić, fb
Portal cazin.ba čestita hafizu Safetu Ćoraliću, Medžlisu Cazin i Islamskoj zajednici u BiH
-
USKprije 2 danaOvo je Jasmin Ponjević koji je izazvao nesreću u Kladuši: Nakon svega njegov sin pokušao automobilom ubiti ljude koji su mu udarili oca
-
USKprije 2 danaDvoje uhapšenih nakon drame kod Velike Kladuše, jedan maloljetnik. Četvero povrijeđenih
-
USKprije 2 danaMaloljetnik koji je u Velikoj Kladuši vozilom gazio ljude zvanično se sumnjiči za pokušaj ubistva
-
USKprije 3 danaSnimak užasa iz Velike Kladuše iz drugog ugla: Suvozač sjeo za volan i pri velikoj brzini počeo gaziti ljude
-
Cazinprije 3 dana(FOTO) 33 poslovno-stambene zgrade izgrađene proteklih godina, Ogrešević: ‘U Cazinu se konstantno radi i gradi’
-
Cazinprije 4 danaCazinska učiteljica Izeta s velikim srcem: Četrdeset godina u službi djece i domovine
