USK
“Smrdi, zaudara, ne može se izaći napolje”: Zbog deponije u predgrađu Sanskog Mosta mještani razmišljaju o iseljavanju (VIDEO)
Paradoksalno, ali pokazalo se više puta kako je čovjek sam sebi najveći neprijatelj. Dok se jedni bore za očuvanje okoliša, u 21. vijeku u Bosni i Hercegovini, zemlji koja obiluje prirodnim bogatstvima, nedovoljno se radi na sprečavanju ilegalnih deponija. Zemlje svijeta otpad koriste u različitim industrijama, a u Bosni i Hercegovini ne postoji strateški plan odlaganja otpada. Zbog čega, primjera radi, u okolini Sanskog Mosta zbog deponije stanovnici razmišljaju o iseljavanju.
Ako ste nastanjeni u predgrađu Sanskog Mosta, onda niste u mogućnosti otvoriti prozor, sjediti u dvorištu ili udisati čist zrak. Razlog tome je odlagalište smeća – deponija u neposrednoj blizini kuća. Televizori, kreveti, pa i životinje, samo su neke od stvari koje se mogu vidjeti, a ova je deponija, vjerovali ili ne, više od šezdeset godina – privremenog karaktera.
“Smrdi, zaudara, ne može se izaći napolje, ne može se sušiti veš, pustiti djecu, pogotovo pred noć jer se osjeti strašan smrad.”
“Gore sad nema smrada, ode prema čaršiji. Sana je više obolila od deponije, to narod ne primijeti.”
Kapaciteti deponije su odavno popunjeni, a na godišnjem nivou se na ovoj lokaciji odloži više od 9.000 tona smeća. Problem je mogao biti riješen izgradnjom kantonalne deponije, za koju su navodno svojevremeno bila osigurana višemilionska sredstva, no deponija je ostala samo ideja.
“Bila je osnovana i firma na nivou kantona, ali taj projekt još nije zaživio. Skeptik sam i da će zaživjeti. Koliko sam informisan, ta je firma u stečaju kad je u pitanju kanton, tako da ovaj problem u Sanskom Mostu kao vlast i Općinsko vijeće pokušavamo sami riješiti”, istakao je Elvis Pašić, pomoćnik načelnika općine Sanski Most.
Dijelom krivicu snose i građani, jer do ovog je dovelo nesavjesno odlaganje smeća, koje je pogubno za građane i okoliš. Razgradnjom otpada štetne tvari dospijevaju i u vode koje građani kasnije konzumiraju. Prema riječima stručnjaka – rješenje postoji, javlja Federalna.ba.
“Postoje države koje su svoje sisteme reciklaže dovele do stupnja da 80-90% otpada razvrstavaju, pa potom recikliraju. To je način. Moramo se konačno sukobiti s problemom pravilnog odlaganja otpada, što cijela Bosna i Hercegovina, a posebno USK ne uspijevaju posljednjih 25 godina”, poručuje Vildana Alibabić, doktor biotehničkih nauka.
Probleme nelegalnih deponija imaju i drugi gradovi u Unsko-sanskom kantonu. Dok građani čekaju na rješenje, naši sagovornici apeluju na savjesnije ophođenje prilikom odlaganja smeća, jer priroda je nemilosrdna: sve što bacimo – vrati se.
Vozač iz Bosne i Hercegovine je na Granični prijelaz Maljevac došao u alkoholiziranom stanju, pod utjecajem droga i bez vozačke dozvole.
Uz optužni prijedlog je sudu priveden 37-godišnjak koji je u petak ujutro došao na Granični prijelaz Maljevac vozeći automobil bosansko-hercegovačkih s 1,03 promila i “pod utjecajem opojnih droga”, a k tome nema niti vozačku dozvolu, izvijestila je u subotu Policijska uprava karlovačka i napomenula da je riječ o višestrukom počinitelju prekršaja.
Policija je nastavila da se odbio podvrgnuti testiranju vađenjem krvi i urina.
“Nadležni sud izrekao mu je novčanu kaznu od 3.030 eura koja mu je zamijenjena kaznom zatvora u trajanju od šezdeset dana”, navela je PU karlovačka.
U bihaćkom naselju Ripač zabilježen je neugodan incident porodičnog nasilja koji je izbio kada je pijana žena, identifikovana kao J.F., fizički napala svog muža, što je kulminiralo pozivom policije.
Prema izjavama svjedoka koji su bili prisutni tokom ovog nasilnog sukoba, sve se odigralo usred dana. Kada je nasilje eskaliralo, muž je bio primoran pozvati policiju.
Komšije su izjavile da je J.F. bila u izuzetno alkoholisanom stanju, te da nije bila u mogućnosti da stoji na nogama. Kada je policija stigla na lice mjesta, J.F. je odbijala saradnju i pružala otpor.
Kao odgovor na situaciju, policija je intervenisala i J.F. je lišena slobode, nakon čega je sprovedena u Policijsku stanicu Bihać.
Foto: Ilustracija
Poticaja je bilo sve više, a poljoprivredi je bilo sve gore. Novac za poljoprivredu trošili bez nadzora i kontrole, kao i bez funkcionalni registara
Rezultati revizije su pokazali da na području Federacije BiH nadležne institucije nisu osigurale uslove za efektivno upravljanje poljoprivrednim poticajima i da se implementacijom poljoprivrednih poticaja ne postižu zadovoljavajući rezultati, ustanovio je Ured za reviziju institucija FBiH.
Štaviše, u najnovijem izvještaju naveli su da iako se svake godine značajno povećavao iznos budžetskih sredstava za poticaje u poljoprivredi, poljoprivredne proizvodnje uglavnom stagniraju ili imaju trend smanjenja?!
Ko je bio ministar
Vremenski obuhvat revizije je bio je period od 2020–2022. godine, kada je na čelu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva bio Šemsudin Dedić (SDA). U tom periodu, kako su ustanovili revizori, nije ostvareno povećanje ukupne poljoprivredne proizvodnje i brojčanog stanja stočnog fonda u Federaciji uprkos utrošenim budžetskim sredstvima za novčane poticaje u FBiH, koji su u periodu 2020– 2022. godine iznosili čak 381 milion KM!
Revizijom je obuhvaćeno pet ministarstava nadležnih za oblast poljoprivrede: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, te ministarstva USK, TK, HNK i PK, piše Fokus.
-Poljoprivredni poticaji nisu planirani na odgovarajući način s obzirom da nisu bili u skladu sa strateškim ciljevima i principima iz produžene Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja, niti je izvršena obaveza prilagođavanja Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Evropske unije. Nisu uspostavljeni funkcionalni poljoprivredni registri, sistemi za identifikaciju zemljišnih parcela i životinja niti poljoprivredni informativni centar, koji predstavljaju osnovne pretpostavke za odgovarajuće planiranje i praćenje efekata poljoprivrednih poticaja – neki su od nalaza revizora.
Utvrđeno je da Federalno ministarstvo nije uspostavio temeljne pretpostavke za planiranje i praćenje efekata poticaja u dijelu: planiranja i harmonizacije poticajnih mjera i osiguranja funkcionalnog poljoprivrednog informacionog sistema (baze, registri, knjigovodstvo…).
-Uprkos značajnim sredstvima koja se izdvajaju za poljoprivredne poticaje, oni poljoprivrednicima nisu adekvatno planirani, niti proizvode očekivane efekte. Navedeno rezultira nezadovoljstvom poljoprivrednih proizvođača, njihovim čestim protestima i poskupljenjima poljoprivrednih proizvoda. Također, dostupni podaci ukazuju na to da nije uspostavljen adekvatan nadzor i kontrola nad korisnicima poticajnih sredstava, a postoje indicije da određeni poljoprivredni proizvođači poticajna sredstva troše za sasvim druge namjene, što upućuje na to da poljoprivredna politika FBiH treba promjene – jedan je od krucijalni nalaza koji dijelom daje odgovor na pitanje gdje je “nestao” 381 milion KM.
Suprotno zakonu
Kada je riječ o ovom ukupnom iznosu za poljoprivredu iz Budžeta FBiH je isplaćeno 275.376.938 KM i iz budžeta svih kantona 105.749.525 KM.
Revizori su utvrdili i da su kantoni suprotno zakonskim odredbama, planirali dodjelu poticaja iz kantonalnih budžeta, za pojedine biljne i animalne poljoprivredne proizvodnje, koje su već poticane iz federalnog budžeta. Ovo se ogleda u tome da se kantonalnim programima poticao obim proizvodnje koji je iznad propisanih količina za kantone.
– Pored činjenice da značajni registri nikada nisu uspostavljeni, konstatovano je da pojedini nisu funkcionalni. Naime, iako je uspostavljen Registar poljoprivrednih gazdinstava (RPG), FMPVŠ nije poduzimao aktivnosti kako bi osigurao njegovo odgovarajuću funkcionalnost u procesu planiranja i dodjele poticaja. Podaci u Registru su neažurirani, nepotpuni i nepouzdani, što onemogućava adekvatnu provjeru i potvrdu prijavljenog stanje stoke, odnosno parcele u apliciranim i/ili odobrenim zahtjevima za dodjelu poticaja – naveli su revizori.
Šveđanin vozio Teslu i zaspao, probudio se nakon 40 km
VIDEO Razbio McLaren Sennu vrijednu preko milion dolara, sve je snimljeno
Znate li što je DINK životni stil? Sve više parova se odlučuje na njega
Nikšić: I danas sanjam BiH u kojoj ćemo imati svoje bh. bratstvo i jedinstvo
Ovo je rudar Asim koji je zatrpan 170 metara ispod zemlje: “U jami samo dva čovjeka mogu raditi”
Cazinjanin Almir prodao auto i sa 2.500 eura otišao u Austriju, danas obrće milione
Na Ahiret preselio Samardžić (Murat) Selim
Na ahiret preselio Perviz (Redžo) Mehmed
U teškoj saobraćajnoj nesreći u Velikoj Kladuši jedna osoba smrtno stradala
Na Ahiret preselio Kraković (Omera) Šefik
-
Cazinprije 5 danaCazinjanin Almir prodao auto i sa 2.500 eura otišao u Austriju, danas obrće milione
-
Smrtovniceprije 2 danaNa Ahiret preselio Samardžić (Murat) Selim
-
Smrtovniceprije 5 danaNa ahiret preselio Perviz (Redžo) Mehmed
-
USKprije 4 danaU teškoj saobraćajnoj nesreći u Velikoj Kladuši jedna osoba smrtno stradala
-
Smrtovniceprije 6 danaNa Ahiret preselio Kraković (Omera) Šefik
-
Smrtovniceprije 5 danaU četvrtoj godini na ahiret preselio Abdić (Mirsad) Jakub
-
Smrtovniceprije 3 danaNa Ahiret preselila Bašić (rođ. Kadrović) Tahira
-
Smrtovniceprije 4 danaNa Ahiret preselio hadži Husein Pajić