Connect with us

BiH

Dalija Hasanbegović-Konaković: Bila sam žrtva najbrutalnijeg seksističkog iživljavanja ‘botova’ (VIDEO)

Published

on

Upravo zbog činjenice što joj je suprug političar, Dalija i njena porodica su već godinama na “meti” Konakovićevih oponenata na društvenim mrežama

 

SafeJournalists, mreža medijskih udruženja i sindikata na Zapadnom Balkanu, na Međunarodni dan žena pokreće kampanju “Novinarke u prvim redovima” (women.safejournalists.net), čiji je cilj ukazivanje na položaj žena u novinarstvu i njihovu izloženost napadima i prijetnjama.

 

U bazi napada i prijetnji novinarima i drugim medijskim radnicima koju vodi Mreža, od 2016. godine registrovano je više od 1.650 slučajeva.

 

Iz godine u godinu povećavao se broj prijetnji i napada usmjerenih na novinarke i medijske radnice. Zbog toga je SafeJournalists mreža odlučila da pokrene kampanju u okviru koje je organizirana prva online izložba, gdje četrnaest novinarki iz zemalja Zapadnog Balkana koje su doživjele diskriminaciju, pritiske, prijetnje, pa čak i fizičke napade priča svoje priče.

 

– Iz prve ruke saznajemo o motivaciji, izvorima snage i glavnim pokretačima onih koje brane demokratske vrijednosti kroz pravo javnosti da zna. Nadamo se da će priče ovih novinarki dati snagu i motivaciju drugim profesionalcima da nastave da se bave poslom koji vole, saopćila je mreža SafeJournalists.

 

SafeJournalists mreža ostat će posvećena praćenju, analiziranju i izvještavanju o kršenju prava novinarki s ciljem zaštite njihove sigurnosti. Izložba “Novinarke u prvim redovima” može se pogledati na stranici https://women.safejournalists.net/.

 

Cyber nasilje nad novinarkama i novinarima i orkestrirano širenje govora mržnje putem društvenih mreža posljednjih godina sve su učestalija pojava u bh. društvu. Pojava na koju institucije, prije svih tužilaštva i sudovi, za sada nemaju adekvatan odgovor.
Dalija Hasanbegović-Konaković poznato je TV lice u Bosni i Hercegovini. Dugogodišnja je novinarka Al Jazeere Balkans i supruga sarajevskog političara Elmedina Konakovića, predsjednika stranke Narod i pravda (NiP) i aktuelnog ministra vanjskih poslova BiH.
Upravo zbog činjenice što joj je suprug političar, Dalija i njena porodica su već godinama na “meti” Konakovićevih oponenata na društvenim mrežama. Sa desetina javnih i anonimnih lažnih profila, takozvani “botovi” gotovo svakodnevno, i nekažnjeno, šire nacionalnu i vjersku mržnju, pišu seksističke uvrede i laži, kreiraju različite teorije zavjere protiv Dalije i njene porodice… Cilj je jasan: u javnosti srušiti kredibilitet Konakovića po svaku cijenu. A kolika je to cijena, u intervjuu za Radio Sarajevo još 2019. godine govorila je Dalija Hasanbegović-Konaković:

 

“U martu sam bila žrtvom najbrutalnijeg seksističkog iživljavanja tih spodoba. Botovi i njihovi sljedbenici tada su me častili najvulgarnijim imenima i rečenicama. To me iskreno zateklo potpuno nespremnu. Naviknuta sam da me svi ne vole, na hejtere i animozitete, ali nikada u životu nisam bila meta takvog seksističkog iživljavanja. O tome nisam tada ništa javno pričala, jer je mi je bilo izuzetno teško, ali nakon što su u junu opet od mene počeli praviti metu, samo sada u drugom kontekstu – odlučila sam da ću se protiv tih ljudi i tog zlostavljanja boriti. Tada sam i prvi put javno progovorila o svemu“, ispričala je Dalija.

 

Cyber nasilnici o njoj su, između ostalog, pisali da je povezana sa terorističkom organizacijom FETO, da je zbog činjenice što je završila Katolički školski centar u nekakvoj tajnoj misiji pokrštavanja muslimana, da joj je “majka udana za Hrvata”, a sestra se udala za Grka i “napustila islam”…  I još mnogo toga. Online zlostavljanje i dalje traje, a sve to ostavilo je posljedice i po Dalijino zdravlje. Prije nekoliko godina doživjela je spontani pobačaj koji je, vjeruje, uveliko bio izazvan stresom koji je tada proživljavala zbog svega što su o njoj i njenim najbližima pisali na društvenim mrežama.

 

Jedan od kolovođa grupe cyber zlostavljača koji kontinuirano napadaju “nepodobne” bosanskohercegovačke novinare/ke i medije zove se Jasmin Mulahusić. Porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Mulahusić je stalno nastanjen u Luksemburgu, odakle upravlja armijom botova na društvenim mrežama. Njegovi profili na Facebooku imaju više hiljada pratilaca koji ga gotovo fanatično podržavaju u radikalnim stavovima i širenju mržnje prema neistomišljenicima.

 

U septembru 2021., dok je boravio u posjeti domovini, Mulahusić je uhapšen na graničnom prelazu na izlazu iz zemlje. Tada je objavljeno da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine protiv njega vodi istragu zbog krivičnog djela širenja nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti, a na temelju brojnih prijava koje su protiv Mulahusića podnijeli novinari i nekoliko političara. No, samo par dana nakon privođenja pušten je na slobodu, uz zaključak sutkinje Suda BiH Tatjane Kosović da nešto “oštrije mišljenje” o pojedincima nije dovoljna osnova za određivanje pritvora. Nakon povratka u Luksemburg, Mulahusić je, ohrabren odlukom Suda BiH, nastavio neometano raspirivati mržnju putem interneta. Tri godine kasnije, novinari i novinarke i dalje podnose nove krivične prijave protiv njega, a Tužilaštvo BiH i dalje vodi istragu… Optužnice još uvijek nema.

 

I dok sudovi u Bosni i Hercegovini evidentno imaju dilemu gdje prestaje sloboda govora, a počinje govor mržnje, jedino što je ohrabrujuće jeste da sve više onih prema kojima je cyber nasilje usmjereno odlučuju da javno govore o tome.
Dalija Hasanbegović-Konaković poručuje da je to najbolji način na koji se novinari i novinarke, ali i svi drugi građani mogu izboriti protiv botova i online nasilnika:
“Savjet ‘ignoriši, pusti da pišu šta hoće i šuti’ koristi samo nasilnicima, a nije uopšte dobronamjeran prema žrtvi koja odlući reći nekome da je meta elektronskog ili bilo kakvog drugog nasilja. Dakle, ako ne možete pomoći, nemojte onome ko je skupio hrabrost da progovori govoriti da šuti i ignoriše. Šutnja ohrabruje nasilnike i devijantno ponašanje nameće kao normu.”

 

BiH

MUP RS poslao ‘čudnu’ depešu DKTP-u, tvrde da Bošnjaci planiraju nerede u Potočarima. Pojačano osiguranje

Published

on

By

Alternativna televizija (ATV), medij u RS pod kontrolom Milorada Dodika i SNSD-a, koja je i na „crnoj američkoj listi“, objavila je uznemirujuću informaciju da nekoliko bošnjačkih udruženja navodno planira za predstojeći Vaskrs oskrnaviti Memorijalni centar u Potočarima, kako bi za to navodno optužili pripadnike srpskog naroda.

Bez ikakvog dokaza i pozivajući se na neimenovanu policijsku agenciju kao na izvor svoje informacije ATV u svom huškačkom tekstu čak dovodi u pitanje vjerodostojnost i istinitost mnogih napada na bošnjačke povratnike koji se dešavaju u kontinuitetu, ne samo posljednjih mjeseci, nego godinama, o čemu postoje brojne policijske zabilješke, no rijetko koji od tih napada je procesuiran.

Iz teksta ATV-a se iščitava da su Bošnjaci ‘napadali sami sebe’, a optuživali pripadnike srpskog naroda, što nije tačno.

Raport je u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, čiji pripadnici inače osiguravaju Memorijalni centar u Potočarima, provjerio kakvo je stanje na terenu, te smo pitali da li su upoznati s navodima koji stižu iz pojedinih medija u RS.

Enes Karić, direktor DKPT-a u izjavi za Raport je kazao da je Direkcija dobila depešu iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS, a o detaljima sadržaja te depeše Karić nije htio govoriti, no informaciju MUP-a RS je ocijenio ‘čudnom’.

“Direkcija za koordinaciju policijskih tijela je dobila depešu od Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Provjeravamo navode i poduzimamo određene mjere u Potočarima. Već odavno su povećane mjere zaštite Memorijalnog centra u Potočarima. Malo je čudna ta informacija u kojoj se kaže da Bošnjaci nešto žele da urade u Memorijalnom centru u Potočarima, ali mi u svakom slučaju poduzimamo određene radnje i mjere”, kazao je Karić za Raport.

ATV u svojoj informaciji navodno planirane napade od Bošnjaka dovodi u vezu s najavom usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici sredinom maja u Ujedinjenim nacijama, što je nebulozno i bez ikakvog uporišta, jer Bošnjaci nisu nikada agresijom niti nedoličnim radnjama tražili pijetet za žrtve iz svog naroda, a s posebnom obzirnošću se odnose prema žrtvama genocida u Srebrenici.

Također, podršku usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u do sada su najavile brojne zemlje, uključujući i one iz regiona, izuzev Srbije i jasno je da Bošnjaci nemaju nikakvog razloga da s bilo kakvim gestom, a kamoli insceniranim napadima ugrožavaju i sebe i svoje svetinje kao što je Memorijalni centar u Potočarima.

No, evidentno je da su u stvari u RS zbog najavljenog usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici spremni na stvaranje “zategnute” situacije i da bošnjački povratnici u RS, odnosno ljudi koji su oduvijek bili naseljeni u tom dijelu BiH, ali su tokom agresije bili protjerani, a onda se vratili na svoja ognjišta, očigledno imaju razloga za oprez. Pokazuju to i posljednji napad u Gacku, a i najnovija propaganda.

Nastavi čitati

BiH

Novalić i Bajramović nakon pravosnažne presude primali zastupničku plaću

Published

on

By

Presuda bivšem premijeru i SDA-ovom zastupniku Fadilu Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a NIP-ovom Halilu Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata u Zastupničkom domu, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta.

Novaliću i Bajramoviću oduzeti mandati zbog pravosnažnih presuda

Centralna izborna komisija BiH oduzela je mandate dvojici federalnih zastupnika, SDA-ovom Fadilu Novaliću i NiP-ovom Halilu Bajramoviću, zbog pravosnažnih presuda na zatvorske kazne duže od šest mjeseci. Tako nalaže Izborni zakon BiH.

Bivši premijer Federacije BiH, Novalić, osuđen je na četiri godine u predmetu “Repiratori”, a Bajramović na tri godine zbog “obmane pri davanju kredita”.

– Novalić Fadilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 26.01.2024. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 2 K 039029 21 od 05.04.2023. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 21.03.2024. godine. Bajramović Halilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 08.11.2023. godine, kada je presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 014058 20 K od 13.06.2022. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 15.03.2024. godine – odgovor je koji je Fokus dobio u CIK-u.

Dakle, presuda Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta. Sve do pravosnažnosti CIK-ovih odluka u martu.

Uprkos tome što su znali da su im dani u Parlamentu odbrojani, ni jednom ni drugom nije palo na pamet da prihvate odgovornost i zatraže prekid radnog odnosa. Propisi najvišeg zakonodavnog organa u Federaciji BiH omogućili su ovim osuđenicima za krivična djela da nastave primati hiljade maraka iz budžeta. Dakle, na račun građana.

CIK ne dobija službene obavijesti o presudama

Činjenica je da protekne dosta vremena od sudske presude do pravosnažnosti odluke CIK-a o oduzimanju mandata. Međutim, problem je što CIKBiH ne dobija nikakve službene obavijesti o presudama protiv izabranih članova organa vlasti pa proces oduzimanja mandata pokreće tek nakon saznanja do kojih dođe, nerijetko putem medija ili iz drugih izvora. Zato se može desiti da neki slučaj koji nije medijski propraćen, a potom i presuda, ostanu prilično dugo neotkriveni.

– Centralna izborna komisija BiH po saznanju da je neki izabrani zvaničnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže kako je to propisano odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona BiH obraća se nadležnom sudu za dostavljanje presude sa naznačenim datumom pravosnažnosti. Tek nakon toga CIKBIH pokreće postupak utvrđivanja prestanka mandata – kaže za Fokus Stručna savjetnica za odnose s javnošću u CIK-a BiH Maksida Pirić.

Međutim, pojašnjava da u svim slučajevima, bez obzira na datum donošenja pravosnažne odluke Centralne izborne komisije BiH, mandat zvaničniku prestaje sa danom pravosnažnosti sudske presude.

Nažalost, to u praksi ništa ne znači zato što prestanak mandata ne znači automatski i prekid radnog odnosa jer njihov radno-pravno status nije u nadležnosti CIK-a, nego je regulisan propisima organa vlasti. U ovom slučaju Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.

Marinković Lepić tražila reakciju komisije

Istina je da je Mirjana Marinković Lepić još 31. januara, u vrijeme kada je bila predsjedavajuća tog doma, zatražila od Mandatno-imunitetske komisije da razmotri medijske natpise o pravosnažnoj presudi protiv Novalića te pitanje prestanka mandata. Samo osam dana kasnije i CIKBiH je obavijestio Zastupnički dom da je pokrenuo postupak utvrđivanja činjenica i odgovornosti tri zastupnika, među kojima Novalića i Bajramovića.

Nedugo nakon toga, 21. februara, CIK je dostavio i odluke o prestanku njihovih mandata sa datumima kada su im izrečene pravosnažne sudske presude. Međutim, ova komisija je odlučila čekati da i CIK-ove odluke postanu pravosnažne. One sudske valjda im nisu bile relevantne.

Parlament ne otkriva detalje

Fokus je sekretaru Zastupničkog doma Ivanu Miličeviću uputio pitanja do kojeg datuma su Bajramović i Novalić primali plaće po osnovu rada u Parlamentu. On je upit proslijedio Administrativnoj komisiji, čija je privremena sekretarka dobila zadatak da odgovori.

– U dogovoru s predsjednikom Administrativne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Rasimom Smajlovićem dostavljamo Vam odgovor na postavljena pitanja: Nakon dostave pravosnažnih Odluka od strane CIK-a, Administrativna komisija je u skladu sa Poslovnikom i svojim nadležnostima propisanim člankom 59. donijela rješenja o prestanku radnog odnosa navedenim zastupnicima Fadilu Novaliću i Halilu Bajramoviću. Odnosno, i jednom i drugom zastupniku radni odnos je prestao danom pravosnažnosti Odluka o dodjeli i prestanku mandata Centralne izborne komisije – navedeno je u odgovoru.

U prevodu, ovo bi značilo da je Novaliću radni odnos prekinut istog dana kada se javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima, 21. marta.

U nastojanju Fokusa da dobije dodatna pojašnjenja uključujući precizne datume do kada su bili na platnom spisku pokušali su stupiti u kontakt sa predsjednikom Administrativne komisije, no još nisu dobili uzvratni poziv.

Podsjećanja radi, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić 21. marta otišao je na izdržavanje zatvorske kazne. Prethodno je, u januaru ove godine, Apelaciono vijeće suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori” kojom je osuđen na četiri godine. Uprkos njegovim nastojanjima da se odgodi izvršenje kazne, žalba je odbijena pa je Novalić bio prinuđen javiti se u državni zatvor.

Nastavi čitati

BiH

Gradska džamija : Predavanje i izložba Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini

Published

on

PREDAVANJE I IZLOŽBA
SULTANSKE DŽAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Među džamijama građenim u vrijeme Osmanlija, posebno mjesto i značaj imale su one koje su gradili sami sultani, kako u Istanbulu, tako i širom Osmanskog carstva, pa i u Bosni i Hercegovini. One su finansirane iz državne blagajne, pa se na neki način mogu smatrati i državnim džamijama.
U našoj zemlji podignuto je preko 80 sultanskih džamija. Mnoge su porušene, neke su obnavljane, a od nekih su ostale samo zidine u tvrđavi, kao što je to slučaj u Bužimu.
Do danas ih je sačuvano i obnovljeno ukupno 37. Od sultanskih džamija koje se i danas koriste i služe svojoj svrsi čak 9 nalazi se na prostoru Bosanske Krajine. To su: Stara džamija u Izačiću, Džamija Murata III u Todorovu, Džamija Murata III u Šturliću, Fethija džamija u Bihaću, Džamija Brekovica grad u Bihaću, Džamija Zagrad u Velikoj Kladuši, Džamija u Maloj Kladuši, Džamija u Mutniku, i Gradska džamija u Cazinu.
Povodom obilježavanja 7. maja, Dana džamija, Medžlis Islamske zajednice Cazin u saradnji sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom iz Sarajeva organizira predavanje i izložbu „Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini“.
Predavanje i izložba će se održati u Gradskoj džamiji u Cazinu, u petak, 3. maja 2024. godine, sa početkom u 20 sati.
Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate ovaj značajan skup.
Medžlis islamske zajednice Cazin
Nastavi čitati

Najčitanije