Connect with us

BiH

Nakon kraha velike evropske banke, u BiH je na pomolu novo poskupljenje namirnica i povećanje rata kredita

Published

on

“Svjetski ekonomski rat” ulazi u novi teški period nakon ponovnog zaoštravanja situacije s Rusijom zbog optužbi za ratne zločine na račun Vladimira Putina te zbog propasti dvije velike banke u SAD-u i Evropi. Posljedično će to dovesti i do poskupljenja u Bosni i Hercegovini.

Finansijska kriza kojoj svjedočimo ulazi u novu fazu koja je vezana za finansijske institucije. Kako će to utjecati na građane BiH te šta bi bila poželjna reakcija nadležnih, razgovarali smo s ekonomskim analitičarom Draškom Aćimovićem.

Početak novog kraha bio je bankrot nekoliko američkih banaka, a nastavio se kroz krizu bankarskog sistema u EU i s propasti velike Credit Suisse banke.

“Za Credit Suisse banku prije nekoliko godina niko ne bi mogao pomisliti da može doći do kraha. Dionice su otkupljene po cijeni od 0,5 švicarskih franaka, što je samo oko tri posto od vrijednosti koju je imala prije više od godinu, a i dogovor je napravljen bez saglasnosti akcionara što znači da su oni izgubili novce. To je veliki udar, a vidjet ćemo da li je gašenjem te banke ugašeno i sve ono što je bilo negativno i toksično”, rekao je Aćimović.

Glavni uzroci kraha banaka su prema njegovom mišljenu: prekomjerno štampanje novca, rat u Ukrajini, pandemija i pohlepa.

“Problem je enormno štampanje novca bez pokrića koje je dovelo do poremećaja na tržištu. Većina tog novca u Evropi je bila plasirana u evropske obligacije, obveznice evropskih drzava. Međutim, to je trebalo biti povučeno na mjesec dana prije rata da bi se zaustavila inflacija, ali je ratom došlo do velikog poremećaja i nisu uspjeli da povuku taj novac. Znači on je ostao u opticaju te smo dobili jedan nekontrolisani sistem”, naveo je Aćimović.

Psihološki efekat ima veliki utjecaj na ekonomska kretanja pa je tako posljednja informacija o optužbi Vladimira Putina za ratne zločine doprinijela novoj krizi. Osim toga, nakon što su dionice Credit Suisse banke pale, saudijski investitor je kazao kako više neće kupovati akcije banke. Usljed takvih događaja, dolazi do panike, a što dalje vodi ka odlivu novca

“Uvijek postoji i psihološki efekat na finansijski sistem. Banke, osiguravajuća društva, generalno finansijski sistem voli tišinu. Bilo kakvo uznemirenje može biti problem, to je taj takozvani ‘bank run’ odnosno kako mi to zovemo popularno ‘na šalterima je danas ogroman red’. Kada dođe do naglog povlačenja i stvaranja panike, dolazi i do ovakvih stvari. Svaka loša vijest može izazvati paniku i kapital odmah bježi iz tih banaka jer ljudi podižu previše novca”, kazao je.

S tim u vezi, objašnjava da su u BiH depoziti osigurani samo do 70.000 KM.

“Zamislite ljude koji imaju više od te sume na računu, ako krenu u panici povlačiti svoj novac, doživjet ćemo isti krah i u BiH”, rekao je Aćimović.

Rastu kreditne kamate, kao i cijene namirnica

Evropska centralna banka je podigla kamatnu stopu za još 0.5 posto. To znači da situacija postaje još teža za one koji imaju kredite bez fiksne kamatne stope. Porast kamate od pola procenta će se odraziti odmah na kredite građana.

“S jedne strane imate rast kamata kojima treba da zaustavite inflaciju, ali zbog turbulentne krize bankarskog sistema, ne možete obuzdati inflaciju, novac izlazi”, rekao je.

Ističe da u BiH i svijetu možemo očekivati daljnje povećanje cijena, pogotovo prehrane.

S druge strane je pozitivan pad cijena energenata, pogotovo gasa.

“Ovaj pad cijena energenata koji imamo je očekivan i to bi trebali iskoristiti da napravimo zalihe da imamo bar ovu zimu bezbjednu”, predložio je Aćimović.

Šta u BiH možemo uraditi da ublažimo krizu

“Još u prošlom sazivu nije urađena osnovna stvar, nije restruktuiran kreditni portfolio države i entiteta kako bi se oslobodili skupih dugova. Zatim ulazi se u kapitalne investicije u momentu kada kamate drastično rastu. Ovo nije vrijeme za nove kapitalne projekte, već da se završe započeti”, rekao je Aćimović.

Fiskalno vijeće BiH nije razmatralo još uvijek novu krizu, niti poduzelo bilo kakve konkretne korake za relaksaciju situacije. Ono što je Aćimović navodi kao prioritet, pored obustave novih javnih nabavki i novih kapitalnih investicija, je i pomoć socijalno ugroženom stanovništvu.

“Nije vrijeme za nove kancelarije, nove aute i novi namještaj. Fiskalno vijeće treba izaći i umiriti javnost, vidjeti kolike su rezerve, jesu li ugrožene banke i da se o tome upoznaju građani. Građani vide informacije iz medija i to može dovesti do haosa”, rekao je.

Aćimović ističe da postoji mnogo stvari koje je BiH već trebala napraviti, a na prvom mjestu Fiskalno vijeće treba izaći u javnost i odgovoriti na strahove građana. Vrlo je važno da objasne šta je s povećanjem duga BiH, šta se dešava sa finansijama BiH i situacijom u svijetu.

“Razlog zašto nije vrijeme za velike državne infrastrukturne projekate su visoke kamate u ovom trenutku. To je trebalo uraditi ranije i pogotovo zaustaviti javne nabavke koje nisu potrebne jer se novci moraju usmjeriti u drugom pravcu”, kazao je.

Začarani krug – rješavanje jedne krize vodi u drugu

Evropa i svijet također pokušavaju odgovoriti na krizu pa su tako Banka Engleske, Evropska centralna banka, Američka centralna banka, Banka Japana, Švicarska nacionalna banka i Banka Kanade najavili poteze koji bi omogućili likvidnost banaka.

“Omogućavaju veću likvidnost banaka da bi tako ugasili bankovnu krizu. Povećanjem kamata se pokušava smanjiti inflacioni udar. Međutim, to je opet jedan krug za koji nisam siguran da će zaustaviti inflaciju”, navodi Aćimović.

Rješavanje određene bankovske krize dovodi do drugih problema.

“Osim što usljed propasti banke dolazi do otpuštanja velikog broja građana, dolazi do problema i u firmama koje su se vezale za banku. Vrlo je teško zaustaviti inflaciju na taj način. Ova finansijska kriza je dovela do toga da mjere protiv inflacije koje uspostavlja Evropska centralna banka postaju nedovoljne”, zaključio je Aćimović.

klix

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije