Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Vučić o Bećirovićevoj podršci Đukanoviću: Da sam ja to rekao, nema mjesta gdje me ne bi objesili

Published

on

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić komentirao je podršku regionalnih lidera Mili Đukanoviću uoči izbora u Crnoj Gori te se osvrnuo i na izjavu člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.

U govoru koji je održao u Kraljevu, Vučić je poručio kako zvaničnici regionalnih zemalja svoju podršku uoči predsjedničkih izbora u Crnoj Gori daju Mili Đukanoviću koji, kako ističe predsjednik Srbije, koristi priliku da vrijeđa i Srbiju.”Čuli ste da su Denis Bećirović i Albin Kurti otvoreno podržali Mila Đukanovića, šutim na svaku uvredu pa i Đukanovića kome ću odgovor dati u ponedeljak. Zamislite da sam ja rekao to što Bećirović i Kurti, pa nema mjesta u svijetu gdje me ne bi objesili, od Brisela do Washingtona, medija koji o tome ne bi pisao. Ovako je to normalno i normalno je da Srbija ništa ne kaže”, rekao je Vučić.

Naglasio je kako slabljenjem Srbije žele da naprave balans u regiji.

“Ovako je normalno da oni to rade. Zašto to rade? Zato što Srbija uvijek mora da bude neko ko će da bude slabiji od njih u regionu, jer oni tada jačanjem svih njih prave takozvani balans. Zapravo prave disbalans. Čuli ste od kandidata u Crnoj Gori, Bosni, bajkolike priče o ‘srpskom svetu’ kako mi ugrožavamo ne znam koga. A koga to?”, ističe Vučić.

Poručio je kako nikada nije upotrijebio sintagmu “srpski svijet”.

“Šutim na uvrede iz Crne Gore pa i tog Đukanovića koji će odgovor dobiti u ponedjeljak. Neću da se miješam u njihove izbore”, ističe Vučić.

Inače, Bećirović je u videoporuci uputio podršku Mili Đukanoviću te je pozvao građane Crne Gore da glasaju za aktuelnog predsjednika.

“Nije svejedno šta ćete odlučiti u nedjelju. Nije svejedno ni nama u Bosni i Hercegovini kakav ćete izbor napraviti. Mi našu Bosnu i Hercegovinu nikada nećemo izdati. Nemojte ni vi Crnu Goru. Nemojte izdati pretke, nemojte izdati historiju, čuvajte državu”, kazao je Bećirović.

Istakao je da Crna Gora i Bosna i Hercegovina spadaju u red najstarijih država u jugoistočnoj Evropi i kao član Predsjedništva države Bosne i Hercegovine njegova je i ljudska i politička obaveza da podrži snage koje se bore za očuvanje nezavisne Crne Gore.

“Ja sam čovjek koji ima stav jasan i glasan, precizan i nedvosmislen. Bezrezervno podržam ljude koji se bore za nezavisnu Crnu Goru. Predsjednik Milo Đukanović je dokazani borac za crnogorsku državu i prijatelj Bosne i Hercegovine”, poručio je Bećiroivć.

Bećirović je pozvao građane da u nedjelju svi izađu na izbore i da time spase svoju domovinu.

“U nedjelju pokažite hrabrost i čojstvo. Neka vječno živi Crna Gora. Neka vječno živi Bosna i Hercegovina. Neka vječno živi savezništvo države Bosne i Hercegovine i države Crne Gore”, zaključio je Bećirović.

klix

Svijet / Zanimljivosti

Slovenija: Tokom nesreće u kojoj je poginuo Dženan iz BiH, drugi svirali harmoniku i zabavljali se (VIDEO)

Published

on

By

Dok se odvijalo spašavanje i sanacija nakon saobraćajne nesreće na autocesti u Sloveniji u kojoj je poginuo Dženan Bajrić iz Maglaja, gluposti je bilo previše u koloni vozila koja je stajala zbog nesreće. Korištenje pojasa za spašavanje, hodanje autocestom, žurke, šetnja djece, razgovor telefonom, približavanje mjestu gdje postoji opasnost od požara su samo neki od nepromišljenih postupaka neodgovornih pojedinaca, piše GPM.

Kako ističu agencije u Sloveniji, to je sramotno, opasno i zabranjeno. Nadležni su odmah zatvorili autocestu i saobraćaj je stao, ali je onda počelo glupo, opasno i nedolično ponašanje onih koji su zatečeni u saobraćaju, opisuju. Objavili su video na kojem su, dok je trajalo spašavanje i rehabilitacija, muzičari svirali i zabavljali sve one koji su napustili vozila i time ugrozili sebe i druge a sa druge strane, pokazali su nepoštovanje prema preminulom 33-godišnjem vozaču kamiona iz BiH.

 

Kako su istakli, žurka na autocesti je apsurdna i neprihvatljiva. U slučaju zastoja na autocesti, vozilima hitne pomoći mora se omogućiti nesmetan prolaz do mjesta nesreće. Pravilnim razvrstavanjem vozila koja nisu učestvovala u saobraćajnoj nesreći na autocesti, omogućavamo vozilima hitne pomoći brži pristup žrtvama i time povećavamo njihove šanse za preživljavanje do 40 posto.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Alma je s troje djece skočila u rijeku, suprug uhapšen: ‘Svađali su se i tjerao je iz kuće‘

Published

on

By

U albanskom gradu Skadru žena je s troje djece skočila u rijeku Bojanu. Lokalni mediji navode da ih je suprug maltretirao te da bi to mogao biti razlog, no osumnjičeni Ergis Arazi demantirao je takve navode.

Ergis Arazi (31) je nakon policijskog saslušanja negirao da je fizički ili psihički zlostavljao suprugu i maloljetnu djecu.

“Moj odnos sa suprugom je bio normalan i nisam uzrok za takav čin”, rekao je Arazi policiji, prenosi Blic.

 

Albanski mediji pišu kako je Arazi djelovao hladno i smireno kada je čuo da mu je cijela porodica vjerojatno mrtva.

 

Kako navodi policija, majka i troje djece navodno su se ubili skokom u rijeku te je nakon toga uhapšen muškarac u Skadru.

Prema pisanjima lokalnih medija, sukobi između supružnika počeli su prije nekoliko mjeseci te su praktički živjeli odvojeno. Piše se i kako je Arazi započeo vezu s drugom ženom.

Porodica nestale žene tvrdi kako se par svakodnevno svađao te da je tjerao iz kuće. Na saslušanju u policiji, na dan kad je prijavio nestanak, suprugu je opisao kao mentalno bolesnu te je rekao kako već mjesecima pije lijekove za depresiju. Policija nije potvrdila te navode.

 

U službenom saopćenju navodi se kako se sumnja da se majka Alma Arazi (39) s djecom starosti četiri, šest i devet godina utopila u rijeci Bojani. Beživotno tijelo 9-godišnje djevojčice pronašao je ribar u rijeci Drim u koju se ulijeva rijeka Bojana.

Potraga za preostalim članovima porodice još traje.

Na tijelu djevojčice nema tragova nasilja. Ergis Arazi ranije je osuđivan zbog posjedovanja opojnih droga.

Alma je navodno svega nekoliko sati prije kobne tragedije pila kafu sa sestrom svog supruga koja nije ni slutila što će uslijediti. Tvrdi kako su se mirno rastale.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Oblačila se poput žena u zapadnom svijetu: Strpali su je u zatvor na 11 godina

Published

on

By

VLASTI Saudijske Arabije moraju odmah i bezuvjetno osloboditi Manahel Al-Otaibi, 29-godišnju instruktoricu fitnessa i aktivisticu za ženska prava žena, koja je osuđena na 11 godina zatvora zbog vlastitog izbora odjeće i podrške pravima žena, objavili su Amnesty International i organizacija za ljudska prava u Saudijskoj Arabiji ALQST. Odluka je izravno u suprotnosti s narativom vlasti o reformama i osnaživanju položaja žena.

Manahel Al-Otaibi osuđena je na tajnom saslušanju pred zloglasnim sudom za borbu protiv terorizma u zemlji, Specijaliziranim kaznenim sudom, 9. siječnja 2024. godine, no odluka je objavljena tek tjednima kasnije u službenom odgovoru saudijske vlade na zahtjev za informacijama o njenom slučaju koji su uputili posebni izvjestitelji UN-a.

Optužbe protiv Al-Otaibi odnosile su se isključivo na njezin izbor odjeće i izražavanje stavova na internetu, uključujući pozivanje na ukidanje sustava muškog skrbništva u Saudijskoj Arabiji, objavljivanje videozapisa na kojima nosi “nepristojnu odjeću” i “odlaske u trgovine bez “abaye” (tradicionalne nošnje). Njezina sestra Fawzia Al-Otaibi suočava se sa sličnim optužbama, ali je pobjegla iz Saudijske Arabije strahujući od uhićenja nakon što je pozvana na ispitivanje 2022. godine.

“Zlostavljana je”

Prema Stalnoj misiji Saudijske Arabije u Ženevi, Manahel Al-Otaibi proglašena je krivom za apsurdna “teroristička kaznena djela” prema člancima 43. i 44. drakonskog zakona o borbi protiv terorizma, koji kriminaliziraju “svaku osobu koja stvori, pokrene ili koristi internetsku stranicu ili program na računalu ili elektroničkom uređaju za objavljivanje informacija o proizvodnji zapaljivih naprava, eksploziva ili bilo kojih drugih naprava korištenih u terorističkim zločinima“, kao i “svaku osoba koja na bilo koji način emitira ili objavljuje vijesti, izjave, lažne ili zlonamjerne glasine ili slično za počinjenje terorističkog zločina”. Obitelj optužene nije imala pristup njezinim sudskim dokumentima niti dokazima iznesenima protiv nje.

“Osuda i kazna od 11 godina je užasna i okrutna nepravda prema Manahel. Od trenutka kada je uhićena, vlasti Saudijske Arabije podvrgnule su je zlostavljanju, od nezakonitog pritvaranja zbog podupiranja prava žena do prisilnog zatočenja na više od pet mjeseci dok je bila tajno ispitivana, potom suđenju i osudi i višestrukom premlaćivanju od strane drugih osoba u zatvoru. Ovom su osudom saudijske vlasti razotkrile ispraznost svojih toliko hvaljenih reformi ženskih prava posljednjih godina i pokazale svoju predanost ušutkavanju mirnog neslaganja”, rekla je Bissan Fakih, voditeljica kampanje Amnesty Internationala za Saudijsku Arabiju.

“Manahelino samopouzdanje da može slobodno djelovati moglo je biti pozitivna reklama za toliko hvaljeni narativ Mohammeda bin Salmana o reformi prava žena. Umjesto toga, njezinim uhićenjem i izricanjem ove nečuvene kazne, saudijske su vlasti još jednom razotkrile proizvoljnu i kontradiktornu prirodu svojih takozvanih reformi i svoju stalnu odlučnost da kontroliraju žene u Saudijskoj Arabiji”, rekla je Lina Alhathloul iz ALQST-a.

Iako su vlasti uklonile neka ograničenja s kojima se žene suočavaju u sustavu muškog skrbništva, mnoge diskriminatorne odredbe ostale su na snazi. Dugoočekivani Zakon o osobnom statusu iz 2022. godine, koji je trebao biti velika reforma, zapravo služi kodificiranju, a ne ukidanju mnogih restriktivnih elemenata sustava, uključujući pitanja braka, razvoda, skrbništva nad djecom i nasljeđivanja.

Vjerovala je u reforme

Manahel Al-Otaibi je, ironično, isprva vjerovala u obećanja reforme prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana. U televizijskom intervjuu 2019. za njemačku postaju Deutsche Welle opisala je “radikalne promjene” koje se događaju u saudijskom kraljevstvu, uključujući reforme kodeksa odijevanja, te rekla da se osjeća slobodno izraziti svoje stavove i nositi ono što joj se sviđa na temelju novih pravila. Ipak, uhićena je 16. studenog 2022. zbog korištenja upravo ovih sloboda, piše Index.hr.

Nakon uhićenja Manahel Al-Otaibi bila je izložena fizičkom i psihičkom zlostavljanju u zatvoru Malaz u Rijadu te je bila nestala na pet mjeseci od 5. studenog 2023. do travnja 2024. Dana 14. travnja 2024. godine, kada je konačno uspjela kontaktirati svoju obitelj, rekla im je da se nalazi u samici i da zbog zlostavljanja ima slomljenu nogu. Također je rekla da joj je uskraćena zdravstvena skrb.

“Saudijske vlasti moraju odmah i bezuvjetno osloboditi Manahel Al-Otaibi i sve one koji su trenutno zatočeni zbog mirnog ostvarivanja njihovih ljudskih prava. Do puštanja Al-Otaibi na slobodu vlasti moraju osigurati njezinu sigurnost i pristup odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi”, rekla je Lina Alhathloul.

“Vrijeme je da saudijske vlasti izmijene diskriminirajuće odredbe u Zakonu o osobnom statusu i u potpunosti ukinu sustav muškog skrbništva”, rekla je Bissan Fakih.

Prema odgovoru saudijske vlade UN-u od 25. siječnja 2024. godine, presuda Manahel Al-Otaibi bila je podložna žalbi i njezin je slučaj ostao “na razmatranju pred sudovima”.

Mnoge žene su u zatvoru

Presuda Al-Otaibi dolazi usred pojačanog gušenja slobode govora u Saudijskoj Arabiji, uključujući izražavanje na internetu. U posljednje dvije godine saudijski sudovi osudili su i izrekli dugotrajne zatvorske kazne desecima pojedinaca zbog njihovog izražavanja na društvenim mrežama, uključujući mnoge žene, poput Salme Al-Shehab (27), Fatime Al-Shawarbi (30) , Sukaynah Al-Aithan (40) i Nourah Al-Qahtani (45).

U sklopu nastojanja da se zemlja otvori za turizam, vlasti su 2019. najavile ublažavanje pravila odijevanja za strankinje koje posjećuju Saudijsku Arabiju. Međutim, ovaj ustupak nije proširen na građanke ove zemlje, koje se umjesto toga suočavaju s pravnom nesigurnošću zbog slobodnog odijevanja u javnosti. U promotivnom videu koji je objavila državna sigurnosna agencija, vlasti su čak kategorizirale feminizam kao oblik “ekstremističkog” razmišljanja, ali su bile prisiljene odstupiti i nacionalna komisija za ljudska prava morala je pojasniti da feminizam “nije zločin”.

Nastavi čitati

Najčitanije