Connect with us

USK

Nešić o navodnom zatvoru za migrante: Imamo dvije stvari – ili je istina što govori Ružnić ili Laketa

Published

on

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić, govorio je za N1 o mogućoj migrantskoj krizi, stanju u Bihaću, navodnom zatvoru kod Lipe, te o sporazumu o readmisiji.

Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić uputio je otvoreno pismo upravo Nešiću, ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću i direktoru Službe za poslove sa strancima Žarku Laketi, a povodom najnovijeg migrantskog vala koji je zahvatio ovaj dio BiH.

Strah građana

Nešić navodi da mu se nije svidio ton, ni način Ružnića, prema njemu, ali ni prema njegovim kolegama.

“On očigledno ne vlada podacima i situacijom. Ne želim da ratujem sa njim, ni sa bilo kim, nego da rješavam probleme. Poručujem da sam spreman da dođem u Bihać i da vidim u čemu je problem i kako da riješimo taj problem na zadovoljstvo građana Bihaća, a uz ispunjavanje međunarodnih obaveza, koje BiH koje ima potpisano i sa Hrvatskom i EU“, naveo je Nešić.

Da li se nešto promijenilo po sporazumu o readmisiji u odnosu sa BiH i Hrvatskom, upitali smo ga.

“Imam informaciju da je u posljednjih 20-ak dana u BiH vraćeno nekih 450 osoba na osnovu biletaralnog sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Republike Hrvatske. Radi se o međunarodnoj preuzetoj obavezi i mi isključivo postupamo po toj obavezi“, kazao je Nešić.

Na konstataciju, da je posljednjih dana povećan broj tih ljudi koji dolaze u BiH, odnosno koje BiH prima, a nemamo baš takve informacija da iz BiH toliko migranata odlaze u Hrvatsku, Nešić je istaknuo da on ne bi da se miješa u posao Službe sa poslove sa strancima.

“Oni su ti koji cijene kad dobiju zahtjev za readmisiju, da li su ispunjeni potrebni uslovi da se oni vrate u BiH”, rekao je, dodajući da je spreman sve to provjeriti i zatražiti sve te dokaze koji su potrebni da se neko vrati u BiH.

Također, rekao je, spreman je da ode u Službu sa poslove sa strancima i razgovara sa direktorom Žarkom Laketom.

“Meni je jučer bio direktor u ministarstvu i tom prilikom mi je saopćio da se sve radi u skladu sa zakonom, da je kapacitet Lipe oko 1.500 ljudi, plus još 500, da u dva prihvatna centra trenutno boravi oko 450 ljudi, da bezbjednost građana Bihaća i USK i BiH nije ugrožena i da je situacija, da među licima koja su vraćena u BiH nema lica, koja mogu predstavljati opasnost po bezbjednost, i da je situacija sasvim normalna, te da je Služba za poslove sa strancima potpuno osposobljena da odgovori ovim zadacima”, kazao je Nešić.

Dodatni strah građana proizvode navodi da je u kampu Lipi otvorena pritvorska jedinica za migrante.

“Tamo postoji neki objekat koji se radi, objekat za detekciju, a čiji je kapacitet 12 osoba. Taj objekat nije završen i nije u funkciju i ne postoje nikakve osobe u tom objektu”, rekao je Nešić.

Nešić: Objekat ne predstavlja bezbjednosnu prijetnju

Najavio je da će sa direktorom Službe sa poslove sa strancima posjetiti migaracioni centar i vidjet ću o čemu se radi.

“Znam da se radi na osnovu evropske pomoći i da je to odobreno u prethodnom Savjetu ministara. Otkad se ja nalazim na njegovom čelu, mi nismo dali nikakvo odobrenje za gradnju tog centra“, istaknuo je.

Govoreći o izjavama Ružnića, naveo je da je “spreman sada da sjedne u auto i odem u Bihać i da smiri naše građane, ali nije spreman da neko stiče jeftine političke poene”.

“On je rekao da su u centru smještene osobe koje ugrožaju bezbjednost. Nema nikoga u tom centru, taj centar nije otvoren i nije u funkciji. To mi je rekao Laketa. Imamo dvije stvari – ili je istina što govori Ružnić ili Laketa. Objekat postoji, ali u njemu niko nije, samim tim ne predstavlja bezbjednosnu prijetnju”, mišljenja je ministar sigurnosti BiH.

Govoreći o mogućem pritisku Hrvatske, kazao je da neće dozvoliti ni u kojem slučaju da se dogodi kriza niti u Bihaću, niti bilo gdje u BiH.

USK

U Velikoj Kladuši uhapšen diler, prilikom pretresa pronađene tablete za potenciju i droga

Published

on

By

U naselju Donj Slapnica u Velikoj Kladuši, policija je uhapsila M.A. zbog sumnje da je počinio krivično djelo “Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”.

Prema informacijama koje su dostupne, policija je prilikom pretresa kuće u kojoj stanuje M.A. pronašla određenu količinu marihuane, praškastu materiju i tablete za potenciju. Ovaj dokazni materijal ukazuje na aktivno učešće M.A. u distribuciji opojnih droga, što je dovelo do njegovog hapšenja i lišavanja slobode.

Policija je brzo djelovala na osnovu prikupljenih informacija i uhapsila osumnjičenog.

Podsjećamo da za navedeno krivično djelo, prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, predviđena je kazna zatvora do 3 godine.

Nastavi čitati

USK

Šta je u pitanju: U Unsko-sanskom kantonu polovina brakova završi razvodom

Published

on

By

Najveći broj razvoda u BiH, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran je u dobi od 40 do 49 godina

U Federaciji BiH u martu ove godine na „ludi kamen“ stalo je 487 parova. U istom periodu razvedeno je 80 brakova.

Najviše brakova sklopljeno je u Kantonu Sarajevo, 115, dok se najmnogoljudniji kanton u FBiH –Tuzlanski, našao tek na trećem mjestu sa 103 braka, iza Zeničko-dobojskog gdje se je bilo 110 vjenčanja. Na začelju ove tabele našli su se Zapadnohercegovački i Posavski kanton, sa sedam odnosno pet sklopljenih brakova. U Bosansko-podrinjskom kantonu bilo je 10, u Livanjskom 11, Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom po 37.

Istovremeno, samo u jednom od deset kantona nisu zabilježeni razvodi, a radi se o HNK, govore prvi podaci Federalnog zavoda za statistiku za mart ove godine.

Posebno je zanimljiva statistika za Unsko-sanski kanton, gdje je najmanja razlika u broju sklopljenih i razvedenih brakova. Naime, u ovom dijelu BiH u martu 2024. u bračnu zajednicu stupila su 52 para, a čak 23 su okončala brak. Dvocifreni broj razvoda bio je i u ZDK i TK.

Foto: Izvor Federalni zavod za statistiku

Federalni zavod za statistiku pojašnjava i šta se podrazumijeva pod sklapanjem odnosno razvodom braka. Brak je, dakle čin, ceremonija ili proces kojim se stvara zakonska veza muža i žene. Zakonitost unije uspostavlja se građanskim, vjerskim ili drugim sredstvima zavisno od toga kako ih definira zakon svake zemlje. S druge strane, razvod braka je krajnji zakonski raspad braka odnosno ono odvajanje muža i žene koje im daje pravo da ponovo stupe u brak po građanskim, vjerskim ili drugim odredbama, piše Fokus.ba.

Da je broj razvoda u porastu pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. U najnovijoj publikaciji „Žene i muškarci u BiH“ navedeno je da je u 2022. zabilježeno 1.000 razvoda više u odnosu na 1997. godinu. U 2022. godini je razvedeno 2.865 brakova, pri čemu je najveći broj razvoda, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran u dobi od 40 do 49 godina.

Nastavi čitati

USK

‘Molitva za Bosnu’: Muzičari iz Bihaća spremaju novu obradu pjesme Irfana Ljubijankića (VIDEO)

Published

on

By

Bio je to Irfan Ljubijankić, ministar vanjskih poslova Republike BiH koji je poginuo 28. maja 1995. u četrdeset i trećoj godini svog života.

Obaranje helikoptera u kojem se nalazio doktor Irfo, kako su ga zvali sugrađani u Bihaću, označilo je kraj njegovog života, ali iza njega su ostali stihovi i melodije koje Bihać, Krajina i Bosna i Hercegovina ne smiju zaboraviti. Među njegovim djelima je tako i Molitva za Bosnu, predivna domoljubna balada koju je Ljubijankić komponirao i snimio u ratnom Bihaću, a za koju je tada snimljen i spot, piše Objavi.ba.

Nažalost, snimak ove svojevrsne himne koji je sačuvan nije baš najboljeg kvaliteta, zbog čega su bihaćki muzičari predvođeni profesorom Adnanom Busuladžićem odlučili da snime njenu novu verziju, da joj time udahnu novi život i očuvaju uspomenu na jednog od najvećih sinova Krajine. U razgovoru za naš portal Busuladžić kaže kako je snimanje juče završeno, te da slijede remiks materijala i montaža spota, što bi trebalo biti završeno u idućih nekoliko dana.

„Ja jesam inicirao realizaciju ove ideje ali zanimljivo je koliko je ljudi došlo na nju, koliko ljudi mi je reklo da to treba uraditi i da to uradim. To mi je bilo vjetar u leđa, to je bio okidač za snimanje ove obrade jer je jasno koliko rahmetli Irfan i danas znači ljudima i koliko u sebi nose uspomenu na njega“, ističe Busuladžić, u našoj državi i regiji poznat i kao i dugogodišnji član pratećeg banda Dine Merlina u kojem je zadužen za saksofon i klarinet.

Obradu Ljubijankićeve pjesme odobrila je njegova porodica, a u snimanju je učestvovalo oko pedeset bihaćkih muzičara, vokalista i instrumentalista uglavnom srednje i mlađe generacije.

„Dobar dio učesnika nije bio ni rođen kad je originalna Molitva za Bosnu nastala, neki čak nisu ni znali za nju, ali svi smo se okupili i uradili to iz ljubavi i nekog poštovanja“, kaže profesor Busuladžić.

Ovo nije prvi put da Busuladžić i prijatelji rade obrade ove vrste. Na sličan način su tokom pandemije koronavirusa 2020. napravili obradu legendarne pjesme Ulicom Bišća Muhameda Lihe, i tako dali svoj doprinos kampanji kojom se građane pozivalo na odgovorno ponašanje prema svom zdravlju i zdravlju drugih. Nova verzija pjesme Ulicom Bišća čije je stihove napisao pjesnik bihaćkih ulica Husein Dervišević brzo je ušla u srca sugrađana, a obrada Molitve za Bosnu Irfana Ljubijankića nesumnjivo mora naći mjesto koje zaslužuje u dušama svih onih koji vole ovu zemlju.

„To je krasna balada, jedna plemenita patriotska pjesma o ljubavi prema svojoj domovini u kojoj niko ne može naći ništa loše. Obradili smo je u jednom modernijem aranžmanu, ali njena bit je netaknuta i prezadovoljni smo rezultatom. Ništa se nije pretjerano promijenilo, samo je malo modernija i snimak je, naravno, kvalitetniji. Originalna pjesma je snimana 1993. u ratu, u studiji na tehnici sa samo četiri kanala, a sada snimamo na modernoj tehnici“, govori o projektu njegov inicijator.

Zamišljeno je da premijera nove verzije pjesme Molitva za Bosnu bude na Dan Unsko-sanskog kantona koji se obilježava 27. maja. Upravo tog dana 1995. godine je Irfan Ljubijankić posljednji put bio u Bihaću, kada je prisustvovao konstituirajućoj sjednici skupštine novoformiranog kantona. Dan kasnije, helikopter kojim se vraćao iz Bihaća oboren je raketom iznad teritorije tadašnje Republike Srpske Krajine.

MOLITVA ZA BOSNU

Čuvaj mi, dragi Bože, Bosnu od ovih ljudi zvijeri!

Ja evo umirem, s imenom Tvojim, i s ljiljanima zlatnim u plavetnom oku, i molitve Ti šapćem:

Čuvaj mi, dragi Bože, Bosnu! Bože, čuvaj Bosnu!

Spasi nam ovo malo duše, s ljubavlju mržnju nek’ sprži…

Ja evo umirem, s imenom Tvojim, nek’ Bosna moja živi i ime Tvoje slavi, i molitve Ti moli:

Spasi nam, Bože, ovo duše! Spasi nam, Bože, ovo duše, s ljubavlju mržnju nek’ sprži!

Ne daj da krvnici pomen Tvoj ruše, nek’ Bosna moja živi i ime Tvoje slavi, i molitve Ti moli:

Spasi nam, Bože, ovo duše! Bože, čuvaj Bosnu! Spasi nam, Bože, ovo duše! 

Čuvaj nam, Bože, Herceg-Bosnu… Čuvaj nam, Bože, ovo duše, spasi nam, Bože, Herceg-Bosnu… Čuvaj mi, Bože, ovo duše… Bože, čuvaj Bosnu!”

Nastavi čitati

Najčitanije