Connect with us

USK

Otkriveno ko stoji iza nehumanog pritvora izgrađenog u migrantskom kampu “Lipa”

Published

on

Austrijska organizacija ICMPD stoji izgradnju objekta u neposrednoj blizini migrantskog kampa “Lipa” koji su pojedinci opisali da liči na pritvorsku jedinicu i koji je u suprotnosti sa ljudskim pravima.

Nekoliko dokumenata Služba za poslove sa strancima BiH i Delegacije EU u BiH potvrđuje da iza skandala stoji organizacija ICMPD, prenosi austrijski OTS.Iz organizacije ICMDP su negirali izgradnju i odgovornost za skandalozni zatvor pritvor u izbjegličkom kampu Lipa u BiH, ali pisane izjave Ministarstva vanjskih poslova BiH nadležnog za Lipu i Delegacije EU u BiH, kao i opetovane medijske izjave gradonačelnika Bihaća i premijera Unsko-sanskog kantona jasno potvrđuju da je ICMPD nosioc projekta, te da je odgovoran za njega.

“Projekt realizacije jedinica za zadržavanje migranata realizira se preko implementacijskog partnera ICMPD. Objekt nije ni u funkciji ni u nadležnosti ministarstva vanjskih poslova. .Za sva pitanja vezana uz projekt izgradnje i građevinske dozvole obratite se partneru u provedbi ICMPD”, stoji u pisanoj izjavi Službe za strance BiH.

To je potvrdilo i izaslanstvo EU-a u BiH dopisu za televiziju N1.

“Građevinske radove na novom objektu vodit će ICMPD, a nakon završetka preći će u nadležnost Službe za strance BiH”, potvrđuju iz Delegacije EU.

Da je ICMPD odgovoran ne govore samo potvrde imigracionog ureda i Delegacije EU u BiH. Gradonačelnik grada Bihaća Elvedin Sedić također je zauzeo jasan stav nakon sastanka operativne grupe sa kantonalnim premijerom i kazao da Grad nikada nije izdao građevinsku dozvolu za ove objekte.

Na kraju, sam ICMPD je to potvrdio u internom dokumentu izgradnju pritvora, koji se naziva “Privremeni centar za prihvat”.

Komesar EU za proširenje Oliver Varhelji najavio je pritvorske ćelije još u novembru 2022. godine, kada je najavio projekt pritvora u “Lipi” i založio se za pritvaranje ljudi koji bježe dok se ne vrate u zemlju porijekla.

USK

Nasilje u porodici: Bišćanin došao kući pijan pa pretukao suprugu

Published

on

By

U Bihaću je zabilježen slučaj porodičnog nasilja, koji je rezultirao povredom 37-godišnje žene.

Incident se dogodio nakon što je M.A., kako saznajemo, došao kući u pijanom stanju. Nakon verbalne rasprave, situacija je eskalirala kada je M.A. fizički napao ženu udarajući je nogama i rukama po glavi i tijelu.

Reagirajući na poziv, policija je brzo intervenisala i uhapsila pijanog M.A., dok je povrijeđena žena prevezena u Dom zdravlja Bihać radi medicinske pomoći. Ljekari su konstatovali da su njene povrede lakše prirode.

Nastavi čitati

USK

Medicinska sestra Mina iz Bihaća spasila život motociklisti iz Hrvatske

Published

on

By

Život kojim živimo nam oblikuje mnoge situacije koje uzmu našu pažnju i oblikuju stanje.

Društvene mreže i mediji su to omogućili. Ipak, kad se uoče i dese neke prave, humane stvari, tu moramo posebno biti spremni dati podršku i afirmirati takva djela.

Ako se neko sa svojim učinjenim činom može nazvati herojem to je onda svakako Mina Pašić, medicinska sestra iz Bihaća“, napisao je Fikro Boss iz Bihaća.

Jučer u jednom mjestu u Gradu Kninu je porodičnim autom naletjela na udes, gdje je bio udes motoriste i automobila. Odmah je izletjela iz auta i pružila neophodnu pomoć motoristi koji je ima teže povrede.

S njenom brzom intervencijom na licu mjesta motorista je trenutno van životne opasnosti. Ovim potezom je spasila život osobe koju i ne poznaje i pokazala kako izgleda biti čovjek velikog srca.

Veliki respekt za Minu i neka i ova objava ostane kao svjedok dobra i humanosti koje nam svima treba i koju bismo svi, na svoje moguće načine morali svakodnevno pokazivati.

Onda bi svijet u kojem živimo bio dosta ljepše mjesto i sigurniji prostor kojeg ostavljamo iza sebe generacijama koje dolaze, piše GPM.

Nastavi čitati

USK

Nezaposlenost po kantonima: U USK na birou najviše pravnika, ekonomista, prodavača, ekonomskih tehničara…

Published

on

By

Što nekog zanimanja ima u suficitu, ne znači da ih u stvarnosti ima. Primjer su vozači, električari, vodoinstalateri, kazao je Hadžić.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine objavila je listu top pet suficitarnih zanimanja, odnosno onih kojih ima najviše na biroima za zapošljavanje, prema podacima koje su dobili od nadležnih entitetskih i kantonalnih službi.
Po tome, imamo viška pravnika i ekonomista, na hiljade prodavača, zatim bravara, kuhara, frizera, automehaničara, čak i medicinskih sestara u, naprimjer, Unsko-sanskom kantonu čija je Ljekarska komora nedavno ukazala da im nedostaje upravo medicinskih sestara. Na biroima su i, primjera radi, turistički animatori u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, njih 462, gdje je turizam jedna od glavnih grana.
Gledano po kantonima, u USK je na birou najviše pravnika, ekonomista, prodavača, ekonomskih tehničara… Uz ovo, u Zeničko-dobojskom kantonu je na birou, naprimjer 126 mašinskih inženjera, u Tuzlanskom oko 1.500 medicinskih sestara i 140 doktora medicine, u Goraždu i Sarajevu je, između ostalog, “viška” vozača jer ih ima dosta na biroima, u entitetu RS na birou su mahom, osim pravnika i ekonomista, inžinjeri poljoprivrede, profesori, mehaničari, električari, zdravstveni radnici, u Brčko distriktu je slična situacija…
Istovremeno, ovi kadrovi se i zapošljavaju, ali u daleko manjem broju nego što ih ostaje nezaposleno.
U FBiH je, recimo, bilo zaposleno oko 2.050 automehaničara u prošloj godini, ali ih je na biroima ostalo više od 4.500. Trend je sličan u RS-u.
Šta nam ovo govori?
Ekonomista Faruk Hadžić istakao je da, generalno, statistički podaci u BiH o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti pokazuju djelimično iskrivljenu sliku, posebno kada je u pitanju nezaposlenost.
Pojasnio je da statističke agencije objavljuju dvije vrste zvaničnih podataka, registrovanu nezaposlenost, odosno osobe koje su u evidenciji i kao traže posao, dok anketa o radnoj snazi pokazuje veću zaposlenost u odnosu na ovaj podatak.
– Veliki broj građana vjerovatno je zaposleno na crno ili su van BiH. Što nekog zanimanja ima u suficitu, ne znači da ih u stvarnosti ima. Primjer su vozači, električari, vodoinstalateri, i drugi radnici koje ćete naći na evidenciji zavoda za zapošljavanje, ali teško ćete naći bilo koga od tih profila, i stoga poslodavci traže interventni uvoz radne snage – istakao je Hadžić.
  Više pogledajte na Faktor.ba
Nastavi čitati

Najčitanije