Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Šta je podrazumjevala konfederacija BiH i Hrvatske: Od slobodnog pristupa Jadranu do monetarne unije (VIDEO)

Published

on

Primarni zadatak Washingtonskog sporazuma je bio okončanje borbenih dejstava između HVO-a i ARBiH i formiranje saveza koji će uspješno djelovati protiv srpskih snaga, no ovaj mirovni ugovor je podrazumjevao stavku koja je vremenom postala zaboravljena, konfederaciju Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Od 1993. godine fokus vanjske politike SAD-a na Balkanu je bilo pomirenje Bošnjaka i Hrvata i formiranje saveza koji bi se mogao oduprijeti srpskoj strani u BiH ali i Hrvatskoj. Pritisci Amerikanaca, posebno na hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, su urodili plodom, te je tadašnje vodstvo Herceg-Bosne predvođeno Matom Bobanom smijenjeno, a na rukovodeće pozicije stigli oni koji su bili za kompromisno rješenje.

Washingtonski sporazum bio je prvi ponuđeni mirovni plan za Bosnu i Hercegovinu koji nije predviđao podjelu na etničkim načelima, niti njenu disoluciju, nego je polazio od njenog “neospornog međunarodnog subjektiviteta, ustavno-pravnog kontinuiteta i teritorijalnog integriteta”, te je kao takav bio prihvaljiv za bosanskohercegovačku stranu.

Potpis u Washingtonu

Tadašnji Premijer RBiH Haris Silajdžić, ministar vanjskih poslova Hrvatske Mate Granić i predsjendik Herceg-Bosne Krešimir Zubak su još 1. marta 1994. godine u zgradi State Departmenta potpisali “Predstojeći Sporazum o savezu Hrvata i Muslimana u Federaciji Bosne i Hercegovine”.

Izvorni prijedlog teritorijalne organizacije FBiH

Strane su se uglasile da će osnovati Odbor na visokom nivou koji će pripremiti Nacrt Ustava Federacije, donijeti Prethodni sporazum o konfederaciji Republike Hrvatske i predložene Federacije i prijelazne mjere za ubrzavanje osnivanja Konfederacije i Federacije kao i Sporazum o vojnom rasporedu na području predložene Federacije u BiH.

Kako je bilo i predviđeno, obje su delegacije do 15. marta završile prihvaćene zadaće i pripremili sporazume koji su potpisani 18. marta 1994. na svečanoj ceremoniji u Washingtonu. U tom smislu Washingtonske sporazume čine:

Sporazum o konačnom kantonalnom uređenju bosanskohercegovačke federacije kojim se srednja Bosna dijeli na hrvatski i muslimanski kanton. Sporazum su potpisali Haris Silajdžić i Krešimir Zubak i Mate Granić kao svjedok.

Preliminarni sporazum o utemeljenju konfederacije Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine. Sporazum su potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović.

Uređenje Konfederacije

Prema tekstu Prethodnoga sporazuma o konfederaciji između Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine koji je objavila Slobodna Dalmacija 5. marta 1994. i koji su u Washingtonu 18. marta 1994. potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović navodi se sljedeće:

“Očekuje se da će se uspostaviti Konfederacija između Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Hrvatska) i Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu Federacija).”

U drugom članku navodi se kako će Konfederacija propisima koje će sama donositi, ali i na druge načine: 1) uspostaviti zajedničko tržište koje će omogućiti slobodan protok roba, usluga i kapitala i 2) olakšati saradnju i razvoj zajedničkih politika na sljedećim područjima: (i) saobraćaja; (ii) energetike; (iii) okoliša; (iv) ekonomske politike, uključujući zakone i propise kojima se uređuje razvitak slobodnih tržišta, finansija i carina; (v) obnove privrede; (vi) zdravstvene zaštite; (vii) kulture, nauke i obrazovanja; (viii) standardizacije proizvoda i zaštite potrošača; (ix) migracije, useljenja i azila; (x) prisilne provedbe zakona, posebno u vezi s terorizmom, krijumčarenjem, zloupotrebom droga i organizovanim kriminalom.

Osim toga, ovim je sporazumom bilo predviđeno da će Republika Hrvatska i Federacija Bosne i Hercegovine što prije donijeti unutrašnje propise i zaključiti sporazume pod okriljem konfederacije, koji su potrebni za uspostavljanje: (1) carinske unije; (2) monetarne unije, te (3) odbrambenih dogovora, uključujući usklađenje odbrambenih politika i uspostavljanje zajedničkih zapovjedničkih stožera u slučaju rata ili neposredne opasnosti za bilo koju stranu.

Sastavni dio ovoga sporazuma o uspostavi konfederalnih odnosa između Republike Hrvatske i Federacije BiH je regulisanje pristupa Jadranskom moru i prolazu kroz općinu Neum:

“Strane će što prije zaključiti sporazume kojima se Federaciji daje neograničeni pristup Jadranu kroz Hrvatsku i Hrvatskoj daje neograničeni tranzit kroz Neum, kao što je pobliže određeno u priloženom Dodatku.”

Na kraju ovoga sporazuma, u članku V., navodi se da će obje strane “radi usklađivanja svojih politika i djelatnosti kako je to predviđeno ovim Sporazumom, osnovati konfederalno vijeće u kojem će svaka strana imati jednaki broj članova” i da će se Zaključci Vijeća morati donositi većinom glasova članova svake strane te da će predsjednika konfederalnog vijeća birati Vijeće na rok od jedne godine, naizmjenično iz redova članova svake strane.”

Kraj prije početka

Ipak konfederacija nikada nije zaživjela iz više faktora. Naime, prema Washingtonskom sporazumu, bilo je predviđeno da Federacija BiH bude država, koja će teritoriju proširiti oslobađanjem krajeva pod srpskom kontrolom ili mirovnim pridobivanjem Srba u Federaciju.

Savezništvo između Bošnjaka i Hrvata je funkcionisalo veoma dobro, te je 1995. u brojnim oslobodilačkim operacijama oslobođen veliki dio BiH ali i Hrvatske. Mate Granić je jednom prilikom kazao kako je njegov najveći diplomatski uspjeh i ono na što je najviše ponosan upravo Washingtonski sporazum.

No, zaustavljanje vojnih operacija i pregovori u Dejtonu su značili i kraj za konfederaciju. Dejtonom je predviđeno da FBiH postane jedan od entiteta u BiH, tako da su odredbe koje su se odnosile na dvije države prestale da važe.

No, u posljednje vrijeme sve su snažniji signali iz SAD da je neophodno da dođe do trajnog dogovora između Hrvata i Bošnjaka. Mnogi to tumače kao viziju američke administracije da se suprostavi eventualnom ruskom utjecaju na srpsko političko vodstvo. Samim time i ideja o konfederaciji možda ponovo zaživi, ali u nekom drugom obliku.

Izvor: Klix

Svijet / Zanimljivosti

Stručnjak tvrdi: Postoje samo dva sigurna mjesta tokom grmljavinske oluje

Published

on

By

U ljetnim i proljetnim mjesecima česta su grmljavinska nevremena, a ako se ikada za vrijeme jednog nađete na otvorenom najbolje bi bilo potražiti sigurno mjesto za zaklon. Stručnjak je otkrio koja dva sigurna mjesta bi vam mogla spasiti život.

“Postoje samo dva sigurna mjesta tokom grmljavinske oluje: potpuno zatvoreno metalno vozilo ili velika zgrada”, rekao je Chris Vagasky, meteorolog dodavši da vani nema sigurnog mjesta.

Ako veliku zgradu pogodi munja, energija će putovati kroz žice i cijevi. Zbog toga tokom oluje s grmljavinom ne smijete koristiti telefone s kablovima, igrati videoigre ili koristiti druge priključene uređaje, niti koristiti vodovod (nemojte se tuširati ili prati suđe). Također, držite se podalje od prozora tijekom oluje, piše UCHealth.

Što dalje od prozora

“Prozor stvara prazninu u zidu pa ako udari munja, mogla bi preskočiti tu prazninu, a ako stojite pokraj njega, mogli biste biti ono na što udari”, rekao je Vagasky.

Potpuno zatvoreno metalno vozilo važno je iz istih razloga. Električna energija putuje kroz metalnu karoseriju automobila, osiguravajući sigurnost putnika.

Pronalaženje skloništa ispod drveta također je nesigurno.

“Munja obično pogađa visoke i izolirane stvari. Drvo je upravo to. Dakle, ako stojite blizu tog stabla, meta ste munje”, dodao je.

Vagasky je rekao da je najbolja stvar koju možete učiniti ako se nađete u oluji s grmljavinom odmah otići na sigurno.

Šta možete učiniti ako nema sigurni zaklon?

“Ne preporučuje se čučanje. prječava vas da dođete na sigurno mjesto i ne pruža nikakvu dodatnu sigurnost”, rekao je Vagasky.

Još jedan mit je da ako legnete na tlo raspršujete napon kada struja putuje kroz vas.

Vagasky također savjetuje da se ljudi rašire u grupama. Razdvajanjem ste povećali izglede da neko neće biti pogođen udarom groma i da može pomoći onima koji su bili ozlijeđeni.

N1

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Signal superćelije: Evo šta možemo vidjeti na nebu uoči žestokog nevremena

Published

on

By

Ledeni oblaci koji se formiraju iznad najrazornijih “superćelijskih” tornada na svijetu mogli bi se povezati s “hidrauličkim skokovima” – koje je prvi uočio Leonardo da Vinci prije 500 godina.

Oblake je često lako uočiti na satelitskim snimkama 30 minuta ili više prije nego što se nevrijeme spusti za zemlju, piše N1.

Morgan O’Neill, vodeći autor studije Sveučilišta Stanford, rekao je: “Pitanje je zašto je ovaj oblak povezan s najgorim vremenskim uvjetima i kako uopće postoji? To je praznina koju počinjemo popunjavati. ”

Prije tjedan dana, superstanične grmljavinske oluje i tornada pojavili su se među ostacima uragana Ida dok su se probijali prema sjeveroistoku SAD-a.

Razumijevanje kako i zašto se oblaci oblikuju iznad snažnih grmljavinskih oluja moglo bi pomoći prognostičarima da izdaju točnija upozorenja bez oslanjanja na radarske sustave, piše Yahoo.

Superćelije

O’Neill kaže: “Ako će biti strašnog uragana, možemo ga vidjeti iz svemira. Ne možemo vidjeti tornado jer je skriven ispod vrhova oluja”

Grmljavinske oluje koje stvaraju većinu tornada poznate su kao superćelije, rijetke vrste oluja s rotirajućim uzlaznim strujanjem koje mogu juriti prema nebu brzinom većom od 150 milja na sat.

U slabijim grmljavinskim olujama, uzlazne struje vlažnog zraka imaju tendenciju da se spljošte i rašire nakon što dosegnu tropopauzu.

Intenzivno uzlazno strujanje superćelijske grmljavinske oluje pritišće tropopauzu prema gore u sljedeći sloj atmosfere, stvarajući ono što znanstvenici nazivaju prekoračenjem.

“To je poput fontane koja gura sljedeći sloj naše atmosfere”, rekao je O’Neill.

Dok vjetrovi u gornjoj atmosferi jure iznad i oko izbočenog vrha oluje, oni ponekad pokreću struje vodene pare i leda, koji pucaju u stratosferu i formiraju signalni oblak, tehnički nazvan cirusni oblak.

Koristeći računalne simulacije idealiziranih superćelijskih grmljavinskih oluja, O’Neill i kolege otkrili su da to izaziva vjetrovite nizbrdo u tropopauzi, gdje brzine vjetra prelaze 240 mph.

O’Neill je rekao: “Suhi zrak koji se spušta iz stratosfere i vlažan zrak koji se diže iz troposfere spajaju se u ovaj vrlo uski, ludo brz mlaz. Mlaz postaje nestabilan i cijela se stvar miješa i eksplodira u turbulenciji.

“Ove brzine na vrhu oluje nikada prije nisu promatrane niti se pretpostavljalo.”

Novo modeliranje sugerira da se eksplozija turbulencije u atmosferi koja prati oluje odvija kroz fenomen koji se naziva hidraulički skok.

Isti je mehanizam u igri kada voda koja glatko teče niz preljev brane naglo prsne u pjenu nakon spajanja s vodom koja se sporije kreće ispod.

Leonardo da Vinci uočio je fenomen u tekućoj vodi još 1500-ih, a stari Rimljani su možda nastojali ograničiti hidrauličke skokove u dizajnu akvadukta.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Olujne ćelije zahvatile Sloveniju, grad razbijao stakla na autima – nevrijeme ide prema BiH

Published

on

By

Olujne ćelije zahvatile su Sloveniju i u poslijepodnevnim satima premjestile su se na sjeverozapad zemlje, a trenutno se kreću prema sjeveroistoku. Ispred njih se stvaraju nove oluje.

Prema najavama prognostičara, nevrijeme s pljuskovima će tokom dana zahvatiti cijelu Sloveniju.

Poslijepodne česti pljuskovi i nevrijeme zahvatit će veći dio zemlje. Očekuju se lokalne oluje s udarima munja, pljuskovi, udari vjetra, a ponegdje i grad.

Kako navodi N1 Slovenija, nevrijeme s vjetrom zahvatit će slovensko primorje i veliki dio Istre.

Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša, najjače nevrijeme dogodilo se u Dolenjskoj. Grad je najviše problema stvaro posebno u saobraćaju jer su vozači prijavljivali razbijena vjetrobranska stakla.

Čitateljici N1 Slovenije grad je razbio vjetrobransko staklo. Kako je rekla, uvjeti kod Novog Mesta prema Zagrebu bili su strašni te da su na većini automobila razbijena vjetrobranska stakla. Prema objavama u jednoj Facebook grupi, ljudi su se zaustavljali ispod nadvožnjaka iako je to zabranjeno.

Kako je objavila stranica Neverin, jače nevrijeme iz Slovenije upravo na ulasku u Hrvatsku, a očekuje se i u Bosni i Hercegovini.

Video pogledajte OVDJE.

Nastavi čitati

Najčitanije