SITUACIJA u BiH nikada nije mirna, ali se ciklično pojavljuju razdoblja jako visoke napetosti. Uglavnom se radi o političkim provokacijama u službi vladajućih političkih elita, koje izvikivanjem nacionalističkih parola, prijetnjama i ucjenama pokušavaju skrenuti pozornost s iznimno loše gospodarske situacije u kojoj se nalazi ta država.

Nedavno je isti politički igrokaz izveo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, prijeteći odcjepljenjem tog dijela BiH. Najavljuje potpisivanje dokumenta o zaštiti entitetske imovine koji, uz ostalo, sadrži najavu izvođenja policije RS-a na administrativnu crtu razdvajanja s Federacijom BiH.

Daytonskim sporazumom je granica između dva entiteta BiH, Republike Srpske i Federacije BiH, određena tek administrativno i ne dopušta se uspostava bilo kakvog nadzora na granici i slobode kretanja. Dodikov bi plan, da se provede u djelo, značio kršenje samog sporazuma kojim je de facto paradržava Republika Srpska i uspostavljena.

Ali provokacije ovakve vrste su dio političkog folklora BiH i glavna svrha im je skretanje pozornosti s drugih problema. Puno je lakše prikupljati političku potporu parolama i prijetnjama nego govoriti o stvarnim problemima koje dijele oba entiteta BiH, a koji su ponajviše ekonomske prirode. Situacija je pogotovo loša u Republici Srpskoj.

Republika Srpska je najveća ekonomska rupa u susjedstvu

Situacija s gospodarstvom i uvjetima života u cijeloj BiH je blago rečeno poražavajuća, a RS je nerazvijeniji dio ionako ekonomski zaostale države. Da bi se izbjegle optužbe za manipulaciju podacima, potrebno je pogledati informacije i usporedbe samih institucija RS-a, u ovom slučaju Investicijsko-razvojne banke Republike Srpske.

Ona prati glavne ekonomske indikatore samog entiteta u čijem je vlasništvu te ih uspoređuje s Federacijom BiH i susjednim državama, Hrvatskom i Srbijom. Uključena je i EU, ali je razlika toliko velika da RS nema smisla uspoređivati s prosjekom država EU.

Republika Srpska je ekonomski slabija od Federacije BiH po svim parametrima, nerazvijenija je od Srbije i daleko nerazvijenija od Hrvatske. To je razlog velikog iseljavanja, pa je s nekadašnja 1.4 milijuna stanovnika (2004.) spala na tek nešto više od 1.12 milijuna stanovnika 2019.

Posljednji kompletni podaci kojima raspolaže Investicijsko-razvojna banka Republike Srpske se odnose na 2019., pa ćemo se time poslužiti jer se odnosi nisu bitno promijenili do 2022. Nominalni bruto domaći proizvod (BDP) je 5.75 milijardi eura, što je tek pola BDP-a Federacije BiH (11.85 milijardi), osam puta manje nego Srbije (49.1 milijarda) i više od devet puta manje nego Hrvatske (53.9 milijardi).

Srpska nije bitna čak ni u regionalnim okvirima

To su apsolutni iznosi i govore o samoj veličini gospodarstva, ne o razvijenosti. Za to možemo koristiti BDP po stanovniku, koji pokazuje razlike u razini ekonomskog razvoja. I prema tom pokazatelju Republika Srbija zaostaje.

BDP po stanovniku RS-a iznosi 5035 eura, Federacije BiH 5409 eura, Srbije 6628 eura, a Hrvatske 13.259 eura. To nam daje opću sliku, koja u pravilu uvijek korelira s pojedinačnim pokazateljima razvijenosti i standarda.

Ostvareni izvoz proizvoda po stanovniku RS-a je 2019. iznosio 1619 eura, Federacije BiH 1782 eura, Srbije 2410 eura, Hrvatske 3741 euro. Podaci koje navodi Razvojno-investicijska banka Republike Srpske nisu savršeno usklađeni s podacima svjetskih institucija, ali ne odstupaju značajno. Uglavnom pokazuju stvarno stanje, a to je da Republika Srpska ekonomski nije baš bitna ni u regionalnim ni u europskim okvirima.

Jako nizak životni standard stanovnika Republike Srpske

Toliko o cjelokupnom gospodarstvu, a mogu se promotriti i razlike u plaćama i mirovinama. 2019. je prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u Republici Srpskoj iznosila svega 464 eura, u Federaciji BiH 475 eura, Srbiji 467 eura, a Hrvatskoj 870 eura.

Treba napomenuti da je službena stopa nezaposlenosti bila 24.8 posto. Od 2008. je rast plaća u RS-u iznosio samo 20 posto, manje nego u Srbiji, pa čak i manje nego u daleko razvijenijoj Hrvatskoj. Situacija s mirovinama je posebno porazna. U RS-u je iznosila 194 eura, Federaciji BiH 213 eura, Srbiji 224 eura, Hrvatskoj 341 euro.

Iako je problem (ne)održivosti mirovinskog sustava sveeuropski, i jako je izražen u Hrvatskoj, Srbiji i cijeloj BiH, Republika Srpska ima posebno velik problem. Broj radnika i umirovljenika je skoro izjednačen, s tek desetak tisuća radnika više nego što ima umirovljenika.

S obzirom na to da je prema podacima u RS-u 2022. rođeno 9118 djece, a umrle su 16.263 osobe, situacija će dugoročno postajati sve gora. Općenito je očekivani životni vijek godinu dana manji nego u Srbiji i pet godina manji nego u Hrvatskoj.

Dodik se boji ostati bez državne imovine jer onda neće imati što rasprodavati

Svi navedeni ekonomski podaci ukazuju na jednostavnu činjenicu da Republika Srpska nije ekonomski održiva i opstaje zahvaljujući zaduživanju. Naravno, to ne znači da je zaduženija od razvijenijih zemalja, ali joj je održavanje duga puno teže.

Siromašnije zemlje su uglavnom manje zadužene od bogatih, zbog same činjenice da ne mogu održavati visoku razinu dugova. Često imaju neefikasan porezni sustav, tj. uopće ne mogu prikupljati poreze (ma koliki bili). Postoji delikatna granica do koje se siromašne države mogu zaduživati i jako je niska. Republika Srpska je prešla tu granicu.

Ustavni sud BiH je u rujnu prošle godine donio presudu po kojoj je vlasnik imovine u BiH (poput rijeka, šuma itd.) država Bosna i Hercegovina, iz čega proizlazi da Republika Srpska i Federacija BiH mogu samo koristiti tu imovinu, a ne njome upravljati. Dodiku je to problem jer je vrlo moguće da će biti nužno prodavati tu imovinu da bi se smanjili dugovi entiteta RS-a.

Republika Srpska je relativno zaduženija od Federacije BiH

Prema dostupnim informacijama, javni dug Bosne i Hercegovine na dan 31. prosinca 2021. dosegao je razinu od 12.82 milijarde konvertibilnih maraka, ili 6.58 milijardi eura. Od toga se na Federaciju BiH odnosilo 51.08 posto, a Republiku Srpsku 48.04 posto.

Iako je to relativno niskih 34.82 posto javnog duga u odnosu na ukupni BDP, s obzirom na nisku razinu ekonomskog razvoja, to je previše. Ako se uzme u obzir da unutar Republike Srpske živi trećina stanovništva BiH, a na nju otpada skoro pola duga, za taj entitet je situacija daleko gora nego u Federaciji. Javni dug po stanovniku RS-a je otprilike dva puta veći nego u Federaciji BiH.

Dodik se zadužuje na sve strane, pomaže mu i Orban

Republika Srpska se posljednjih godina prekomjerno zaduživala, i tek dolazi period kada će taj dug sjesti na naplatu. U prosincu 2022. se zadužila za 110 milijuna eura za pokrivanje starih dugova kod Izvozno-uvozne banke Mađarske (EXIM). Radi se o državnoj banci, a zaduženje je s kamatom od pet posto fiksno i dva posto zatezna kamata.

Zbog toga što je državna i za njena zaduženja garantira Mađarska, spekulira se da je kontrolira sam Orban. Razni mađarski poduzetnici povezani s Orbanom su u prošlosti od nje dobivali povoljne kredite, a među njima je i Orbanov zet.

Ipak, Republika Srpska je većinom zadužena kod Europske investicijske banke. Nakon toga je većina duga u obveznicama (dug prema privatnim investitorima), prema Svjetskoj banci (WB), te Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).

Dugovi stižu na naplatu, a Dodik ostaje bez imovine koju može prodavati da ih pokrije

Prije nekoliko dana je objavljeno i da se planira novo zaduženje izdavanjem 25 milijuna konvertibilnih maraka obveznica početkom svibnja, i to s kamatnom stopom od 5.8 posto. To je relativno skupo zaduženje, čak i s obzirom na trenutni rast cijene zaduženja u cijelom svijetu.

Ali s obzirom na to da Republika Srpska ne uživa veliko povjerenje investitora, procjenjuje se da je veći rizik bankrota (nemogućnosti vraćanja dugova). Agencija Standard & Poor's je u veljači ove godine nakon analize ekonomske situacije RS-u potvrdila kreditni rejting “B” sa stabilnim izgledima. To je duboko u području “smeća”, s procijenjenim velikim rizikom da se dug ne vrati. Isti kreditni rejting ima i Federacija BiH.

Dodikov igrokaz

Republika Srpska se u 2022. na različite načine zadužila za oko 700 milijuna konvertibilnih maraka, četiri puta više nego što se u istom razdoblju zadužila Federacija BiH. Ova godina će biti problematična jer na naplatu dolazi 1.2 milijarde konvertibilnih maraka, što čini petinu proračuna.

S obzirom na dugove koji dolaze na naplatu, što će zahtijevati nova zaduženja samo da bi se podmirila stara dugovanja, logično je da Dodik ne želi prepustiti imovinu vrijednu milijarde eura. Sve ostalo je politički igrokaz, analizira Index.hr.