Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Građane muče inflacija, nezaposlenost, korupcija: Hoće li Turcima biti bolje sa ili bez Erdogana?

Published

on

Građane Turske muče inflacija, nezaposlenost, korupcija… Hoće li ekonomija odlučiti izbore u toj zemlji?

Vladavina Erdogana u Turskoj traje već 20 godina, a u nedjelju bi građani trebali odlučiti žele li ga još pet godina na čelu države. Ispitivanja javnog mnijenja ukazuju kako ovaj put kandidat oporbe Kemal Kilicdaroglu ima realnih šansi već i zbog toga što je svakodnevni život sve teži – i skuplji. Inflacija je i službeno 43%, a plaće i prihodi daleko zaostaju iza poskupljenja, piše Deutsche Welle.

 

Ipak, čini se da političko mišljenje u Turskoj prkosi gospodarskim nedaćama. U gradu Konya u Anatoliji je nedavno provedeno ispitivanje o gospodarskom stanju i čak 73% upitanih je odgovorilo kako je protekle godine postalo još gore: inflacija guta i ono malo što se ima, stanarine se jedva mogu plaćati, gradski prijevoz je loš… Usprkos tome je Konya čvrsto uporište Erdogana i njegove stranke: na prošlim izborima 2018. je AKP osvojio skoro 60% glasova, Erdogan kao predsjednički kandidat je dobio 74,2% i bit će veliko iznenađenje ako na ovim izborima bude drugačije.

Megalomanski projekti

I jedan taksist u tom gradu se žali na skupoću i kako mu je sve teže, ali će i on sigurno dati svoj glas Erdoganu. Spominje veliki projekt ovog turskog predsjednika, tvornicu turskih električnih automobila i nije mu jasno što oporba može imati protiv nove tvornice i radnih mjesta: “Kad oporba ne bi samo kritizirala te projekte nego ih i malo podržala, možda bi dobili više glasova.”

Erdogan je doista u svoje doba potaknuo mnoštvo velikih gospodarskih projekta, ali nije slučajno da oporba i u tome nalazi ozbiljne zamjerke. Uobičajena je praksa da se poslovi dijele “po djedu i stričevima” samo vjernim pristašama vladajuće stranke. Gdje sve odlazi novac – bolje je i ne pitati, a nije rijetko upitan i gospodarski smisao takvih mega-projekata.

U Konyi ipak srećemo i jednog mladića koji je došao na studij u taj grad. I on se žali da u ovoj skupoći jedva veže kraj s krajem od novca koji mu stiže od kuće, a čak i kad završi fakultet ne zna kad će i gdje naći posao. I ispitivanja javnog mnijenja pokazuju kako su za dobnu skupinu od 18 do 41 godine starosti upravo gospodarstvo i inflacija najveći problem. Hoće li i taj student ipak dati svoj glas Erdoganu? To nam radije ne želi reći – kakvi su mediji i policija u Turskoj, to isto zna svatko.

Tko drugi nego Erdogan?

I Trabzon na obali Crnog mora je također mjesto gdje konzervativna Erdoganova stranka redovito pobjeđuje. Pad vrijednosti turske lire i to turističko odredište čini jeftinijim za strane turiste – prošle sezone je došlo 600 tisuća turista, ove godine žele da to bude milijun.

Erkut Celebi je predsjednik mjesne gospodarske komore i žali se kako je Trabzon “jedino mjesto na obali Crnog mora u koje se gotovo ništa ne ulaže”. Kaže kako ima mnogo mještana u inozemstvu ili su namještenici državnih službi, “ali oni koji imaju novaca, ti ne žive ovdje”, kaže Celebi.

Jedino što ih spašava su turisti, prije svega iz arapskog svijeta. Ali za neke stanovnike niti to nije sreća: “Arapi kupuju previše kuća i zato su cijene visoke”, misli komunalni čistač Kadir Yilmaz. I poljoprivrednik Vural Oksüz redovito bira Erdogana, ali ovo mu se ne sviđa: “Pogrešno je dozvoliti Arapima da kupuju kuće. To šteti našoj kupovnoj moći.” Hoće li opet dati glas ovom turskom predsjedniku? Naravno da hoće, samo Erdogan zna kako da im bude bolje.

Tko drugi nego Kilicdaroglu?

S druge strane, u rodnom mjestu kandidata oporbe, Kemala Kilicdaroglua u Tunceliju na istoku Anatolije ionako već čitavo stoljeće na izborima nikad nije pobijedila neka stranka desnice – a s “njihovim” Kemalom je također odluka već unaprijed jasna. Didem Kalkan zapravo studira u drugom gradu, ali za njega je jasno što će zaokružiti na izbornom listiću. Njega ne muče samo skupoća i briga hoće li naći radno mjesto, nego i korupcija i nepotizam koji vladaju pod Erdoganom: “Svatko prvo pita što je tu za njegov džep. Uvjeren sam da će kod Kilicdaroglua svatko biti ono što je zavrijedio biti. Zato se nadam”, kaže student.

Yagmur Keskin prodaje začinsko bilje i trave koje sama sakuplja na okolnim brdima. Najprije ističe ponos što će možda jedan pripadnik etničke skupine Alevita postati predsjednikom, ali odmah i dodaje: “Najprije želim da pobjednik poboljša gospodarsko stanje”, kaže mlada žena koja će tek po drugi put glasovati. “A želim također da se stvore mnoga radna mjesta za mlade. Kad se mi toliko mučimo, trebamo od toga imati i koristi.”

Povrh prilika za mlade, problem Turske je i što bogati postaju sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji. Cafer Toprak iz Tuncelija je uvjeren kako je Kilicdaroglu pravi čovjek za pravednije društvo. Poznaje kandidata i osobno, išli su u istu školu: “Kemal je uvijek u školu nosio svoj kruh. Ali ga nikad nije jeo sam, nego ga je uvijek dijelio s ostalima.”

I kandidat oporbe je svjestan tog problema. Ovih dana je zato na društvenim mrežama podsjetio građane Turske u kratkom videu: “Ako si danas siromašniji nego jučer, jedini je razlog Erdogan.”

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

on

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Koliku ćete kaznu platiti ako u Hrvatskoj ne poštujete razmak između vozila

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini za isti prekršaj kazna je puno manja

U hrvatskom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se razmak između vozila, odnosno navode se i kazne ako se ne pridržavate propisanoga. Premalen razmak i prekasna reakcija kobna su kombinacija te je posljedica neizbježna prometna nesreća s velikom materijalnom štetom i, uz mnogo sreće, samo s lakšim ozljedama, piše HAK Revija.

Dodajte tim faktorima klizavu cestu te će brzina udara u drugo vozilo biti velika. Staro je pravilo da biste od vozila ispred sebe morali voziti na udaljenosti od dvije sekunde. Koliko su dvije sekunde u metrima? To varira ovisno o brzini kojom vozite.

Pri 80 km/h, na primjer, dvije sekunde bile bi 44 metra. U članku 109. hrvatskog Zakona o sigurnosti saobraćaja na cestama jasno se definiraju obaveze vozača. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.

Već sljedeći članak ide dalje. Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu saobraćajnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je dužina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m.

Ova odredba ne odnosi se na dio ceste na kojem je preticanje zabranjeno. Također, ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. Kazna za nepridržavanje ovih odredbi je također 60 eura.

U BiH je kazna puno manja

Vozač koji ne održava propisno odstojanje između vozila na cestama u Bosni i Hercegovini će biti kažnjen kaznom od 50 KM. Vozač je dužan držati vozilo na takvom odstojanju od drugih vozila u saobraćaju da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti u saobraćaju, ne izaziva opasnost i ne ometa druge učesnike u saobraćaju.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Iz Sarajeva mi ne znaju reći šta je smisao Rezolucije, sad sam siguran da žele uništiti Srbiju

Published

on

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u Kotoru u Crnoj Gori ponovo komentirao Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

On je komentirao to što će Crna Gora podržati Rezoluciju u Generalnoj skupštini UN-a.

“Srbija ne govori Crnoj Gori šta treba da radi, za razliku od onih koji dolaze da joj kažu kako treba ovo ili ono da uradi”, kazao je Vučić te dodao:

“Poštujemo Crnu Goru, to je njena odluka. Crna Gora neka radi šta joj je volja. Da li je to potaman i da li će Srbija biti oduševljena ako Crna Gora podrži rezoluciju o Srebrenici, svakako da nećemo. Nemojte da nas tjerate, em da nas bijete po glavi, em da nas još tjerate da nam je mnogo lijepo dok nas bijete po glavi. Pustite nas lijepo, izdržat ćemo mi i te udarce, nije problem”, kazao je Vučić u Kotoru, gdje je učestvovao na Samitu lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije.

Pitali su ga i da prokomentira najave o rezoluciji o Jasenovcu, pa je rekao da je to dobra ideja, “pa ćemo je mi sagledati kako da je objeručke u budućnosti prihvatimo”. “Ali, pitanje je za građane Crne Gore i njihove političke predstavnike žele li to ili ne”, naveo je Vučić.

Na pitanje kako gleda na komentare iz Sarajeva Vučić je rekao da on ‘neće posustati čak ni kad taj dokument bude usvojen’.

“Nisu u stanju da mi odgovore zašto to rade, šta je smisao. To nije pijetet prema žrtvama i odavanje počasti žrtvama. Šta je smisao i cilj? Je li to ono što je rekao vaš ministar Konaković, revizija tužbe protiv Srbije, ili je to, osim toga, i naplata ratne štete? Što se tiče toga hoće li to ukinuti RS, naravno da neće. Da li bi to oni voljeli – naravno da bi. Da li će to uništiti Srbiju – naravno da neće. A, da li bi to voljeli, sad sam siguran da bi voljeli. I kad govore – jao, nije nam više Mađarska prijatelj, razmislite kakav ste vi nama prijatelj i kakav ćete biti u budućnosti”, kazao je Vučić.

Naveo je da poštuju integritet svih zemalja svijeta, “za razliku od nekih ovdje u Crnoj Gori i regionu, koji ne poštuju Povelju Ujedinjenih nacija i rezoluciju 1244, i za razliku od mnogih velikih sila, posebno Zapadnih koje to ne poštuju”.

Kaže da je Srbiji jasno od početka da nemaju nikakvu šansu da pobijede “kolektivni Zapad, najmoćnije zemlje svijeta”.

“Nijedne sekunde nisam rekao da će to da se desi, posebno u namještenom glasanju, gdje broje samo glasove za i protiv, a ne i uzdržane. Borimo se za čast, za Srbiju, naravno i za pravo RS da postoju u okviru dejtonske BiH… To su naši motivi”.

Kaže da su “pritisci moćnih sila toliko snažni na pojedine male zemlje, da je to teško izdržati.” “Tako da će za sedam dana biti teži ili nepovoljni rezultat za nas, nego što je danas. Ali, borit ćemo se”, dodao je.

Vučić je rekao da su neistinite tvrdnje o tome da je riječ o individualnoj krivici”.

“Individualna krivica se ustanovljava na sudovima i oni to odlučuju. Ovdje je riječ o političkoj deklaraciji kojom želite da stavite kolektivni žig na čelo jednog naroda. Nemojte da izmišljate. Ako nisam u pravu, pokažite mi o kojem pojedincu je riječ u toj rezoluciji. Jasno je o čemu se radi, pa ćemo da vidimo”, kazao je Vučić.

Nastavi čitati

Najčitanije