USK
Bespravna gradnja u Bihaću: Sve veća ponuda smještajnih kapaciteta, ali sve češća slika koja se može vidjeti je…
Bespravna gradnja, još jedna od anomalija u bh. društvu. Tačan broj teško je utvrditi jer ne postoji ni registar, ali ni zakon koji bi nelegalnu gradnju spriječio. Kako je spriječiti, izostaju li i zašto reakcije nadležnih?
Posljednjih godina Bihać je sve zanimljivija turistička destinacija. Na ljepote Štrbačkog buka i Japodskih otoka malo ko ostane imun. Sve je brojnija ponuda smještajnih kapaciteta, a izgradnja vikendica koje su naizgled drvene, a zapravo betonske, slika je koja se sve češće može vidjeti. Bespravna gradnja cvjeta.
AMARILDO MULIĆ, direktor Nacionalnog parka “Una”
“Grade se određene terase, u vodnom pojasu vikendice koje se potom pretvaraju u smještajne kapacitete. Nije to loše, ali problem je ta nelegalna gradnja u zonama u kojima to nije moguće. Samim tim imamo opasnost da ćemo u narednom periodu, ukoliko se nastavi ovakva tendencija, dobiti kontraefekat.”
Kao posljedica, danas se bilježe poplave na onim mjestima na kojima dosad nisu bile, a iz stručne javnosti upozoravaju i na sve lošiji kvalitet vode.
VILDANA ALIBABIĆ, profesorica na Biotehničkom fakultetu u Bihaću
“Ja već treću godinu zaredom prije i poslije sezone uzimam uzorke vode uzvodno i nizvodno. Ako smo u Kraljama, to je treći gradski most niz vodu, prošle godine u augustu imali kvalitet vode klase četiri – time sam sve rekla.”
Samo na području Bihaća postoji nekoliko hiljada nelegalno izgrađenih objekata. Prema riječima nadležnih, uzroci su brojni, ali da postoje manjkavosti u zakonu znaju i oni koji se odlučuju za ovakvu gradnju.
DAMIR SMAJIĆ, pomoćnik gradonačelnika Bihaća
“Možda su to dugotrajni postupci izdavanja akata o građenju, možda su to visoke cijene usluga i troškovi u pribavljanju akata o građenju, a možda je to samo samovolja investitora i put linijom manjeg otpora da se izbjegne plaćanje taksa i naknada.”
Legalizacija bi donijela profit, ali ponovo se vraćamo na glavni problem: nepostojanje registra. I Zakona koji bi nelegalnu gradnju spriječio. A, gdje nema zakona, nema ni sankcija.
USK
Nezaposlenost po kantonima: U USK na birou najviše pravnika, ekonomista, prodavača, ekonomskih tehničara…
USK
U Velikoj Kladuši uhapšen diler, prilikom pretresa pronađene tablete za potenciju i droga
U naselju Donj Slapnica u Velikoj Kladuši, policija je uhapsila M.A. zbog sumnje da je počinio krivično djelo “Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”.
Prema informacijama koje su dostupne, policija je prilikom pretresa kuće u kojoj stanuje M.A. pronašla određenu količinu marihuane, praškastu materiju i tablete za potenciju. Ovaj dokazni materijal ukazuje na aktivno učešće M.A. u distribuciji opojnih droga, što je dovelo do njegovog hapšenja i lišavanja slobode.
Policija je brzo djelovala na osnovu prikupljenih informacija i uhapsila osumnjičenog.
Podsjećamo da za navedeno krivično djelo, prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, predviđena je kazna zatvora do 3 godine.
USK
Šta je u pitanju: U Unsko-sanskom kantonu polovina brakova završi razvodom
Najveći broj razvoda u BiH, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran je u dobi od 40 do 49 godina
U Federaciji BiH u martu ove godine na „ludi kamen“ stalo je 487 parova. U istom periodu razvedeno je 80 brakova.
Najviše brakova sklopljeno je u Kantonu Sarajevo, 115, dok se najmnogoljudniji kanton u FBiH –Tuzlanski, našao tek na trećem mjestu sa 103 braka, iza Zeničko-dobojskog gdje se je bilo 110 vjenčanja. Na začelju ove tabele našli su se Zapadnohercegovački i Posavski kanton, sa sedam odnosno pet sklopljenih brakova. U Bosansko-podrinjskom kantonu bilo je 10, u Livanjskom 11, Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom po 37.
Istovremeno, samo u jednom od deset kantona nisu zabilježeni razvodi, a radi se o HNK, govore prvi podaci Federalnog zavoda za statistiku za mart ove godine.
Posebno je zanimljiva statistika za Unsko-sanski kanton, gdje je najmanja razlika u broju sklopljenih i razvedenih brakova. Naime, u ovom dijelu BiH u martu 2024. u bračnu zajednicu stupila su 52 para, a čak 23 su okončala brak. Dvocifreni broj razvoda bio je i u ZDK i TK.
Federalni zavod za statistiku pojašnjava i šta se podrazumijeva pod sklapanjem odnosno razvodom braka. Brak je, dakle čin, ceremonija ili proces kojim se stvara zakonska veza muža i žene. Zakonitost unije uspostavlja se građanskim, vjerskim ili drugim sredstvima zavisno od toga kako ih definira zakon svake zemlje. S druge strane, razvod braka je krajnji zakonski raspad braka odnosno ono odvajanje muža i žene koje im daje pravo da ponovo stupe u brak po građanskim, vjerskim ili drugim odredbama, piše Fokus.ba.
Da je broj razvoda u porastu pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. U najnovijoj publikaciji „Žene i muškarci u BiH“ navedeno je da je u 2022. zabilježeno 1.000 razvoda više u odnosu na 1997. godinu. U 2022. godini je razvedeno 2.865 brakova, pri čemu je najveći broj razvoda, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran u dobi od 40 do 49 godina.
-
Smrtovniceprije 4 dana
Na ahiret preselila Elezović (rođ Salkić Mujage) Edina
-
Smrtovniceprije 6 dana
Na ahiret preselio Rizvić (Šefik) Almir – Buba
-
BiHprije 6 dana
Poznato kada će biti klanjana dženaza i obavljen ukop majke Mirze Selimovića
-
Smrtovniceprije 5 dana
Na Ahiret preselio Abdić (Mustafe) Hašim
-
Smrtovniceprije 4 dana
Na Ahiret preselio Beganović (Esad) Mirsad
-
Smrtovniceprije 3 dana
Na Ahiret preselila Nazić (rođ. Kurtović) Edina
-
USKprije 4 dana
Velika Kladuša: U Todorovu provaljena džematska kuća
-
Smrtovniceprije 6 dana
Na ahiret preselio Hirkić (Emin) Mirsad