Bošnjaci ni od koga ne traže dozvolu da borave na svojoj zemlji i nikome se neće izvinjavati zbog toga, poručeno je s današnje centralne svečanosti ovogodišnje manifestacije “513. dani Ajvatovice”.

Nakon prolaska kroz Ajvaz-dedinu stijenu, klanjanja podne-namaza, učenja dove na platou Ajvatovice, danas je u prisustvu više hiljada vjernika održana centralna svečanost kulturno-vjerske manifestacije “513. dani Ajvatovice”.

Konjanici, građani i zvaničnici na Ajvatovici

Centralnoj svečanosti na platou Ajvatovice prisustvovali su muftija travnički Ahmed efendija Adilović, muftija zenički Mevludin efendija Dizdarević, izaslanik reisul- uleme Huseina efendije Kavazovića, ambasador Republike Turkiye u BiH Sadik Babur Girgin, delegacija Unije općina turskog svijeta, načelnik općine Donji Vakuf Huso Sušić, zastupnik u Velikoj narodnoj skupštini Republike Turkiye ispred AK Partije Ayhan Salman, načelnik turske općine Sehzadeler Omer Faruk Celik, načelnik općine Selcuklu iz turske Konye Ahmet Pekyatirmaci, načelnik općine Inegol Alper Taban, gradonačelnik Burse Alinur Aktas, imami te drugi predstavnici lokalnih nivoa vlasti iz BiH i Turkiye, predstavnici turskih institucija u BiH, predstavnici Vlade Srednjobosanskog kantona te brojni građani.

Oko 280 konjanika, koji su dan ranije iz Karaule i drugih bh. gradova krenuli prema Pruscu i na tom putu prošli kroz Donji Vakuf, gdje ih je dočekalo više hiljada građana, jutros su nakon tradicionalne prozivke bajraka ispred Handanagine džamije u Pruscu krenuli ka najvećem dovištu muslimana u Evropi.

Konjanici, bajraktari i brojni vjernici iz cijele Bosne i Hercegovine pohodili su podnožje planine Šuljage, sedam kilometara od starog grada Prusca. Tamo se, prema vjerovanjima, učenjak Ajvaz-dedo 40 jutara molio Bogu za vodu. A, u sjećanju na uslišenu mu molitvu, zahvaljujući kojoj je Prusac dobio vodu, vjernici više od pet stoljeća pohode ovaj kraj.

Posebno oduševljenje prisutnih izazvao je nastup tradicionalnog turskog vojnog orkestra “Mehter”, inače orkestra iz sastava Ministarstva odbrane Turske, te učači ilahija iz BiH i Turske.

Nakon obraćanja i programa, klanjan je podne-namaz i proučena dova. Podne namazu je prethodio kulturno-umjetnički program.

Bajraktare, zadužene predstavnike džemata iz BiH za nošenje zastava, koji su nosili bajrake prema platou Ajvatovice, slijedilo je više stotina posjetitelja ove manifestacije iz BiH.

Raditi na boljoj budućnosti za sve

Muftija travnički Ahmed ef. Adilović je ukazao na značaj zaštite i očuvanja tradicije, države i naroda.

“Naš identitet nam govori ko smo i šta smo, a ljubav prema našoj domovini nam pomaže da je čuvamo i unapređujemo, a da i ona nas čuva. To je uzajamni proces bez kojeg nema opstanka ni naroda ni države. Nemojmo na osnovu činjenice da je naša država odbranjena od nedavne agresije zavaravati se i misliti da za nju više nema opasnosti i prijetnji. Naprotiv, u posljednje vrijeme sve više jačaju napori da se naša domovina definitivno podijeli i da naš narod bude sveden na što manju teritoriju, a po mogućnosti i da nestane s ovih prostora. Dakle, ratni cijevi neprijatelja Bosne i Hercegovine su i sada aktuelni, samo što se nastoje ostvariti drugim sredstvima. Ta nastojanja su sve očitija i sve opasnija, ali je glavno pitanje jesmo li mi toga svjesni i šta činimo da do toga ne dođe? Hoćemo li dozvoliti da unište našu domovinu, a nas protjeraju i odvedu u nestanak? Naravno da nećemo i ne smijemo to dozvoliti. Ali moramo učiniti sve što treba da do toga ne dođe, moramo znati ko smo, šta nam je cilj i zajednički raditi na njegovom ostvarenju”, rekao je muftija Adilović i dodao:

“Hoćemo li dozvoliti da nepravda nadvlada pravdu, da zločinci budu nagrađeni, a nedužni ljudi kažnjeni? Naravno da nećemo. Ne smijemo više biti naivni i vjerovati da nam niko ne prijeti i da će nas neko drugi zaštititi. Naravno, pri zaštiti države i naroda, kao i kroz našu dugu povijest, pri tome nikome ne želimo činiti nepravdu i zlo nego sa svim ljudima dobre volje raditi na boljoj budućnosti svih građana i naroda Bosne i Hercegovine”.

Vjernicima iz svih dijelova Bosne i Hercegovine i dijaspore obratio se i izaslanik reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića, muftija zenički Mevludin ef. Dizdarević.

On je naglasio da su planine kroz historiju čovječanstva bile simbol veličine, ponosa i snage, a u BiH brda simboliziraju i sigurnost.

“Jezgro Bosne su njene planine i tu se čuva njen iskonski duh”, rekao je muftija Dizdarević podsjetivši da Bošnjaci vole svoje planine i “znaju da je dobro imati hiljadu prijatelja, ali držati brata za brata i zato se redamo u safove na ovoj planini iščekujući Allahu milost”.

Podsjetivši da su se juče “neki redali u redove takozvane parade ponosa”, rekao je da muslimanima smeta to što su prava jednih važnija od prava drugih, prava grupice u odnosu na hiljade diskriminisanih Bošnjaka.

“Ono što nama smeta jeste kada su nečija prava važnija od drugih. Kada su jedni jednakiji od drugih. Moramo kazati da su mnoga prava uskraćena muslimanima, muslimankama samo zato što nose mahramu. Država jedino s Islamskom zajednicom ne želi da potpiše ugovor. Bošnjaci su politički obespravljeni posljednjim odlukama međunarodne zajednice”, pojasnio je muftija Dizdarević i poručio:

“Bošnjaci ni od koga ne traže dozvolu da borave na svojoj zemlji i nikome se nećemo izvinjavati zbog toga”.

Tradicionalnu Ajvatovičku dovu proučio je muftija travnički Ahmed ef. Adilović, nakon čega je klanjan podne-namaz.

Najveće dovište muslimana u Evropi

Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.

Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao sa prostora današnje Turske. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.

Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti. Ajvaz-dedino dovište danas je mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.

AA