Connect with us

BiH

Džebarska džamija među najstarijim u BiH: “Ko u njoj klanja tri džume kao da je obavio hadž” (FOTO)

Published

prije 10 mjeseci

on

Džebarska džamija, smještena u skoro pa istoimenom selu nadomak Živinica, prema predanjima, najstarija je u sjeveroistočnoj Bosni. Prema kazanjima vjernika, klanjanje tri džume ili posjeta isto toliko uzastopnih mevluda, imaju vrijednost obavljanja hadža.

Prema podacima koje historičari još uvijek ne mogu potvrditi, Džebarska džamija bi mogla biti izgrađena u drugoj polovini 16. stoljeća, a smještena je u Džebarima, najstarijem živiničkom selu.

Riječ Džebar potječe od perzijske riječi Džebelum, što znači brdo. Prema tome, jedna je od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi na listi čekanja za dobijanje statusa državnog nacionalnog spomenika.

Od Zvornika, preko Džebara do Sarajeva

Džebari su staro naselje smješteno u Živinicama, a u Osmanskom periodu, put preko njega vodio je od Zvornika prema Sarajevu. Iznad Džebara se nalazi utvrđenje Gradina, međutim, do danas arheolozi se nisu bavili njenim istraživanjem te opisa u tom kontekstu nema.

“Kako se vidi iz srednjevjekovnih nadgrobnih spomenika, stanovništvo džebarske okoline bilo je, u to vrijeme, gusto naseljeno. Prelaskom na islam, stanovništvo ovog kraja, počinje graditi sakralne objekte za potrebe novog načina života. S navedenim, postavlja se pitanje, kada je sagrađena džamija u Džebarima? Legenda kaže da je ova džamija sagrađena za vrijeme fetha (osvajanja, op.a.). Međutim, kako je džamija osnovna ustanova u islamu, Osmanlije su u vrijeme fetha prvo podizali džamije u tvrđavama za posadu i vojsku”, kaže za Klix.ba Kemal Nurkić iz Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK.

Postoje predaje da je ova džamija najstarija na području sjeveroistočne Bosne. Međutim, pisani trag o toj tvrdnji historičari još nisu uspjeli naći.

“Nije isključeno da je to moglo biti i za vrijeme fetha, kako se vidi iz njenog starijeg naziva. Ova džamija se, naime sve do 1878. godine zvala Čalangir džamija, od perzijske složenice Džihangir, što znači isto što i feth. Nije isključeno, da je ova džamija mogla nastati i u drugoj polovini 16. stoljeća, s obzirom da je pored nje bila važna putna komunikacija od Zvornika preko sela Vacatina i planine Bišine u pravcu Kladnja i Sarajeva”, pojašnjava Nurkić.

Džamija je do danas nekoliko puta obnavljana, ali je zadržala prvobitan izgled. Džemat Džebari ima okvirno 400 vjernika, a zanimljivo je da se u ovoj džamiji već nekoliko godina ne klanjaju dnevni namazi. U dvorištu se pored mezarja, nalaze muzej i bosanska soba, gdje se mještani okupljaju. Veoma stari i vrijedni eksponati, krase oba prostora.

Hiljade hodočasnika dolazi u augustu

Vjerujući u posebnost ove džamije, okvirno deset hiljada hodočasnika posjeti ovo mjesto prve subote u mjesecu augustu. Uvjerenja su da ukoliko u Džebarskoj džamiji klanja tri džume ili posjeti tri uzastopna mevluda, ima vrijednost kao da je hadž obavio.

“Tradicija kaže da je džemat džamije obuhvatao sva sela između Tuzle, Zvornika, Kladnja i Gračanice. Prepričava se da su ljudi iz Čelića dolazili na džumu namaz u Džebare. Dova kod Džebarske džamije obavlja se šestog utorka po Aliđunu, svake godine. Ove dove su izuzetno posjećene kako od lokalnog stanovništva, ali i od stanovništva sjeveroistočne Bosne”, dodaje Nurkić.

Ove godine, Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK i Institut za društvena i religijska istraživanja, su povodom Dana svjetskog naslijeđa i Dana džamija u Bosni i Hercegovini, u muzeju džebarske džamije postavili izložbu pod nazivom “Berati o postavljenju imama i mujezina na području zvorničkog sandžaka”.

klix

Povezane teme:

BiH

Ambasador Izraela u Srbiji negirao genocid u Srebrenici: “Taj pojam rezervirati samo za najteže zločine”

Published

prije 3 sata

on

27. Aprila 2024.

By

Ambasador Izraela u Srbiji, Yahel Vilan, izjavio je danas da “Izrael nikada nije prihvatio nazivanje zločina u Srebrenici genocidom”.

Vilan je istakao da je “pogrešno koristiti termin genocid za Srebrenicu”, navodeći da takvo označavanje “stvara iskrivljenu sliku o događajima”.

“Ne tvrdim da je holokaust jedini genocid, bilo je i drugih slučajeva širom svijeta. Ali, nazivajući Srebrenicu genocidom, po mom mišljenju, umanjujemo važnost tog pojma, koji bi se trebao rezervirati samo za najteže zločine”, istao je Vilan u intervjuu za srbijansko izdanje Sputnjika.

Govoreći o predstojećem glasanju o rezoluciji o Srebrenici, ambasador je rekao da Izrael “razumije težinu pitanja”.

“Zemlje koje su više politički motivisane nego privržene historijskoj istini trebale bi razmotriti uticaj svojih odluka na region i stabilnost Bosne i Hercegovine”, naglasilo je.

Ambasador je zaključio da “politizacija ovakvih pitanja nije korisna te da bi ih trebalo rješavati na moralnom i pravnom nivou, bez miješanja politike”.

 

Nastavi čitati

BiH

Sa četničkom kokardom na glavi prijeti Bošnjacima: “Turci”, čekamo 2. maj. Ne bih vam bio u koži

Published

prije 6 sati

on

27. Aprila 2024.

By

Mladić pod imenom Aco, koji je prošle godine na društvenim mrežama vrijeđao i upućavao prijetnje bošnjačkom stanovništvu u Bijeljini, ponovo je isto uradio.

Sa četničkom kokardom na glavi poručio je “Turcima”:

“Čekamo drugi maj, Boga mi, ne bih vam bio u koži. Spremni smo, živjela Srbija”.

Podsjećamo, on je prošle godine provocirao srpskom i ruskom zastavom prolazeći kroz povratnička naselja.

“Evo Ace i u najvećem muslimanskom naselju u Bijeljini. Ne mislim na Janju nego ovaj ovdje dio gdje su sami muslimani. Ja molim da me neko napadne. Ja se okrećem naravno ko me bude napao ja mu napravim javnu dženazu. Samo bih želio da vas upozorim da Aco ima čime da se brani. Uvijek uz njega, uvijek je tu. Živjela Republika Srpska i Srbija”, kazao je tada.

Nastavi čitati

BiH

U sistemu debelo škripi: Policajci drže kafane, rade kao tjelohranitelji, mimo zakona, tako se “zalomio” slučaj Gačanin

Published

prije 9 sati

on

27. Aprila 2024.

By

Iako sve policijske agencije u imaju jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi
Hapšenje 23 osobe u akciji kodnog naziva “Black tie 2”, a potom i puštanje na slobodu većeg broja njih sa ili bez mjera zabrane, a nakon maratonskog ročišta u Sudu Bosne i Hercegovine na kojem se moglo čuti sve i svašta, čini se samo je pokrenulo nova pitanja o funkcioniranju policijskih agencija prvenstveno u Federaciji BiH, piše Faktor.
Među uhapšenima, kao što je poznato, bila su i trojica pripadnika Federalne uprave policije – Adin Ćatić, Senad Kadić i Emir Druškić, komandant Specijalne jedinice FUP-a Mustafa Selmanović, ali i vršilac dužnosti direktora FUP-a Vahidin Munjić.
Njihov “grijeh” ogleda se u tome što su u septembru 2016. godine trojica tadašnjih pripadnika Specijalne policijske jedinice FUP-a osiguravali vođu međunarodnog narkokartela “Tito i Dino” Edina Gačanina dok je boravio u Sarajevu. Za to vrijeme koristili su odsustvo sa posla na osnovu otvorenog bolovanja.
Selmanović im je to, kako smatra Tužilaštvo, kao njihov tada direktni nadređeni, navodno omogućio, dok je Munjić propustio da protiv njih pokrene disciplinski postupak. Nakon što im je vanrednim provjerama ipak utvrđena sigurnosna smetnja i oduzet pristup tajnim podacima, Munjić je promijenio pravilnik o radnim mjestima za koja nije potreban pristup tajnim podacima kako bi i dalje mogli raditi u FUP-u.
Sudska odluka kojom je ovih pet osumnjičenih pušteno da se brani sa slobode pokazuje da tužilac (barem zasad) nije dokazao dovoljan stepen osnovane sumnje da bi im sud odredio pritvor.
Ono što je, međutim, sasvim jasno nakon svega što se moglu čuti i što je i dokumentovano tokom dosadašnjeg toka istrage je da spomenuta trojica policajaca jesu počinila težu povredu službenu dužnosti, prekršivši Zakon o policijskim službenicima FBiH, odnosno odredbe člana 107 istog zakona (Obavljanje djelatnosti koje nisu u skladu s interesima policijskoga organa ili bez prethodnog odobrenja starješine; ponašanje koje narušava ugled policijskoga organa; zloupotreba bolovanja;).
Osim toga, članom 38. Zakona o policijskim službenicima FBiH, propisano je da policijski službenik ne može obavljati nikakvu dodatnu djelatnost uz naknadu, osim uz odobrenje rukovodioca, koje po svemu sudeći nisu imali. Barem ne u pisanoj formi.
Ovim članoma zakona, kako nam je pojašnjeno iz policijskih agencija, podrazumijeva se da policijski službenik ne smije u svom vlasništvu imati, naprimjer, ni ugostiteljski objekat. Po tome je za njih dodatno otežavajuće ako su, a kako se to tvrdi na osnovu operativnih saznanja, navodno novac zarađen za usluge osiguranja narkobosa ulagali u otvaranje ugostiteljskih objekata, koje su, navodno, registrirali na imena drugih osoba.
Na spomenutom ročištu na kojem je raspravljan prijedlog Tužilaštva da im se odredi pritvor, odbrana se svojski trudila da dokaže da “niko u BiH, pa tako ni oni u to vrijeme nisu znali da je Edin Gačanin sigurnosno interesantna osoba”, te da su mislili da se radi o “biznismenu iz Dubaija”. U ovom slučaju to uopće nije ni bitno, jer bi, sudeći prema zakonskim odredbama, povredu dužnosti počinili da su u privatnom aranžmanu osiguravali bilo koga.
Kada je u pitanju ulaganje novca u otvaranje ugostiteljskih objekata, javna je tajna u Sarajevu da u glavnom gradu egzistira veći broj njih čiji su stvarni vlasnici pojedini policijski službenici, iako se formalno-pravno vode na drugim imenima.
Takve tvrdnje bez imalo uvijanja iznio je i državni delegat i nekadašnji direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić, koji je gostujući na N1 kazao kako “najmanje 25 policijskih službenika u Sarajevu drži ugostiteljske objekte u kojima se rasparčava droga”, kao i da to “zna pola Sarajeva”.
Iako prema Miletićevim riječima to “zna pola Sarajeva”, očigledno je da o tome nije obaviješten ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica, koji je danas saopćio kako se radi o “vrlo ozbiljnim tvrdnjama koje moraju biti detaljno provjerene”.
– MUP Kantona Sarajevo, Uprava policije, tim povodom će izvršiti adekvatne provjere ovih navoda – naveo je Katica.
Mi bismo tome dodali i: “Ako nije zastupila zastara”.
Iako sve policijske agencije u državi imaju svoje jedinice za profesionalne standarde koje se bave unutrašnjim funkcioniranjem institucije i provjerama svojih pripadnika, dok sigurnosne provjere rade SIPA i OSA, evidentno je da u cijelom sistemu negdje debelo škripi.
Svjedoci smo da se s provjerama najčešće krene tek nakon što neko od medija “provali” neku aferu ili nezakonitost.
Tako je bilo kod čuvanja Tita, tako je bilo kod izostanka sistematskih ljekarskih pregleda policajaca, tako je i s kafanama koje drže policajci…
Da ne bude zabune, ništa bolja situacija nije ni u entitetu RS, gdje je isto tako javna tajna da brojni pripadnici MUP-a u slobodno vrijeme privatno rade kao osiguranje nekih ugostiteljskih objekata.
Nastavi čitati

Najčitanije

✕