Nakon što su u Bosni i Hercegovini stupile na snagu izmjene Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja kojima su uvedene znatno strožije kazne za bahatu vožnju, zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović poručio je da bi kazne, da je odluka zavisila od njega, bile još rigoroznije.

Gostujući u emisiji Novi dan na N1, Magazinović je istakao da novi zakon nije usmjeren prema većini vozača, već isključivo prema onima koji svojim neodgovornim ponašanjem ugrožavaju živote drugih učesnika u saobraćaju.

“Da sam se ja pitao, kazne bi bile duplo veće. Baš trebaš biti idiot da postigneš uslove da budeš kažnjen maksimalnom kaznom. Baš trebaš ugrožavati tuđe živote i biti neodgovoran”, rekao je Magazinović.

Naglasio je da se odgovorni vozači praktično ne mogu naći u situaciji da budu kažnjeni najstrožim sankcijama, jer su one predviđene za najteže prekršaje poput ekstremnog prekoračenja brzine, vožnje pod utjecajem alkohola ili droga te drugih oblika bahate vožnje.

Moguće oduzimanje vozila i višehiljadne kazne

Prema njegovim riječima, novi zakon daje policiji mnogo veće ovlasti nego ranije.

“Svako treba da zna da se može desiti da se kući vrati bez automobila, da plati kaznu od dvije, tri ili pet hiljada maraka, ali i da bude priveden i zadržan u policijskoj stanici”, upozorio je Magazinović.

Dodao je da cilj zakona nije punjenje budžeta kroz naplatu kazni, već odvraćanje vozača od opasnog ponašanja koje često ima tragične posljedice.

Podsjetio je da statistike jasno pokazuju ozbiljnost problema – tokom prošle godine u Bosni i Hercegovini evidentirano je više od 40.000 saobraćajnih nesreća, u kojima je povrijeđeno više od 11.000 osoba, dok su u samo pet dana ove godine četiri osobe izgubile život u saobraćaju.

Policija već primjećuje promjene

Magazinović tvrdi da prve reakcije policijskih službenika pokazuju kako strožije kazne već daju rezultate.

Prema njegovim riječima, policija sada raspolaže efikasnijim mehanizmima za uklanjanje bahatih vozača sa cesta, a primijećeno je i odgovornije ponašanje učesnika u saobraćaju, uključujući češće korištenje sigurnosnog pojasa.

Istakao je i da javno objavljivanje informacija o izrečenim kaznama ima važan preventivni efekat.

“Ovaj zakon će spasiti brojne živote”, poručio je.

Prvi zakon o električnim romobilima

Magazinović je najavio da će se pred zastupnicima uskoro naći i prijedlog prvog zakona kojim će biti uređena oblast električnih romobila u Bosni i Hercegovini.

Pohvalio je zastupnice Aidu Baručiju i Rejhanu Dervišević, koje su predlagačice zakona, istakavši da je najvažnije što će električni romobili prvi put biti jasno definisani u zakonodavstvu.

Predloženi zakon, između ostalog, propisuje obavezno korištenje zaštitne kacige, svjetala i reflektirajućeg prsluka noću, ograničenje maksimalne brzine i snage romobila, kao i pravila njihovog kretanja u saobraćaju.

Magazinović smatra da je donošenje ovakvog zakona neophodno zbog sve većeg broja nesreća u kojima učestvuju vozači električnih romobila.

“Prevencija i odvraćanje su suština. Ne možemo ničiji život vratiti nakon nesreće”, zaključio je, dodajući da je i sam, dolazeći na gostovanje, svjedočio vozaču električnog romobila koji je prošao kroz crveno svjetlo na semaforu.

Bosnu i Hercegovinu danas očekuje jedan od najopasnijih dana ove godine kada je riječ o grmljavinskim nevremenima i olujama. Evropski centar za prognoziranje i praćenje oluja (ESTOFEX) izdao je najviši stepen upozorenja za dijelove Balkana, uključujući područja susjedne Hrvatske, crnogorskog primorja, ali i dijelove Bosne i Hercegovine.

Najveći rizik od izraženog nevremena prognoziran je za Hercegovinu te centralni i jugoistočni dio Bosne, gdje su moguće snažne grmljavinske oluje praćene veoma jakim udarima vjetra, obilnim pljuskovima i lokalnom pojavom leda.

Meteorolozi navode da se preko naših krajeva danas premješta oslabljena hladna fronta koja će donijeti nestabilno vrijeme u većem dijelu zemlje. Tokom dana očekuju se kiša, pljuskovi i grmljavina, ali najveću opasnost predstavljaju izrazito jaka i brza strujanja u višim slojevima atmosfere.

Zbog takvih atmosferskih uslova, olujni sistemi će se vrlo brzo kretati, a područjima koja zahvate mogu donijeti olujne udare vjetra sposobne da izazovu materijalnu štetu. Istovremeno postoji i povećan rizik od pojave grada, koji može pričiniti štetu na poljoprivrednim kulturama, vozilima i objektima.

Meteorolozi savjetuju građanima da prate najnovije prognoze i upozorenja nadležnih službi te da, u slučaju približavanja oluje, izbjegavaju boravak na otvorenom, sklone vozila na sigurno i osiguraju predmete koji bi usljed jakog vjetra mogli postati opasni.

Prema trenutnim prognozama, nestabilno vrijeme će se zadržati tokom dana, nakon čega se očekuje postepeno smirivanje vremenskih prilika. Građanima se ipak preporučuje dodatni oprez, posebno u područjima za koja je izdato najviše upozorenje na moguće ekstremne vremenske pojave.

Slovenačka policija uhapsila je kasno sinoć 39-godišnjeg Amira Uzunovića iz Kaknja, državljanina Bosne i Hercegovine, koji je osumnjičen za ubistvo svoje 36-godišnje supruge Zijade Uzunović u mjestu Vuhred.

Kako je saopćila Policijska uprava Celje, Uzunović je uhapšen malo prije ponoći u blizini mjesta zločina, čime je okončana cjelodnevna intenzivna potraga u kojoj su učestvovali policajci, kriminalisti i specijalizirane jedinice. Prema navodima policije, prilikom hapšenja nije pružao otpor.

Tragedija se dogodila u noći između subote i nedjelje u stambenoj zgradi u centru Vuhreda, gdje je bračni par živio sa svojim maloljetnim sinom. Prema dosadašnjim informacijama istrage, osumnjičeni je suprugu usmrtio nožem, a žena je od zadobijenih povreda preminula na mjestu događaja.

Tokom potrage slovenačka policija angažovala je helikopter, dronove, službene pse i konjicu, dok su u akciju bili uključeni brojni policijski službenici i kriminalisti. Zbog mogućnosti da je osumnjičeni napustio teritoriju Slovenije, o slučaju su bile obaviještene i sigurnosne službe Hrvatske i Austrije.

Policija je ranije upozorila javnost da je riječ o opasnoj i nepredvidivoj osobi te je građanima upućen apel da mu ne prilaze ukoliko ga primijete, već da odmah obavijeste nadležne službe.

Jedan od najpotresnijih detalja ovog slučaja jeste da je tijelo Zijade Uzunović pronašao njihov maloljetni sin nakon što se vratio kući. Dječak je potom pozvao amidžu, brata osumnjičenog, koji je o svemu obavijestio policiju.

Maloljetni dječak je nakon tragedije zbrinut od strane nadležnog Centra za socijalni rad, dok se istraga o svim okolnostima ovog teškog zločina nastavlja pod nadzorom nadležnog tužilaštva. Motiv ubistva za sada nije zvanično saopćen.

MMR vakcina ponovo je jedna od najkomentiranijih tema na društvenim mrežama. Brojni roditelji u Bosni i Hercegovini ovih dana raspravljaju o pravilima prema kojima je dokaz o primljenoj MMR vakcini neophodan za upis djece u vrtiće, a u određenim slučajevima i prilikom polaska u školu, dok roditelji koji odbiju vakcinaciju potpisuju odgovarajuću izjavu ili obrazac o odbijanju. Program obavezne imunizacije u Federaciji BiH i za 2026. godinu uključuje MMR vakcinu kao dio redovnog kalendara imunizacije.

Tema već danima izaziva podijeljena mišljenja. Dok jedni smatraju da je vakcinacija važna za zaštitu zdravlja djece i zajednice, drugi ističu da roditelji trebaju imati pravo samostalno odlučiti o tome hoće li njihovo dijete primiti ovu vakcinu.

Rasprava se posebno vodi oko pitanja upisa djece u vrtiće i škole, ali i oko odgovornosti roditelja koji odbiju vakcinaciju.

Zbog toga želimo čuti mišljenje naših čitatelja.

PITANJE ZA RODITELJE

MMR vakcina je dio obaveznog programa imunizacije u Bosni i Hercegovini, dok u pojedinim drugim državama nije zakonski obavezna ili se primjenjuju drugačija pravila.

Zanima nas vaše mišljenje:

• Da li podržavate obaveznu MMR vakcinaciju?
• Smatrate li da roditelji trebaju imati pravo izbora?
• Kako gledate na činjenicu da različite države imaju različita pravila?
• Da li vjerujete da su postojeći propisi u najboljem interesu djece?

Pozivamo vas da svoje mišljenje podijelite u komentarima, uz međusobno uvažavanje i bez vrijeđanja.

Organizacioni odbor manifestacije “Ljeto u gradu 2026”, koju organizira Grad Zavidovići, donio je odluku da otkaže koncert Alena Islamovića, planiran u okviru ovogodišnjeg programa.

Kako su saopćili iz Organizacionog odbora, odluka je uslijedila nakon što je Islamović 11. jula, na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, nastupio u Kraljevu u Srbiji.

U obrazloženju navode da je održavanje koncerta na taj datum za Grad Zavidovići “neprihvatljivo i duboko neprimjereno”, ističući da žele iskazati poštovanje prema žrtvama genocida, njihovim porodicama i vrijednostima koje grad njeguje.

“Zbog poštovanja prema žrtvama genocida, njihovim porodicama i vrijednostima koje naš grad baštini, smatramo da nakon takvog postupka Alenu Islamoviću nije mjesto na manifestaciji kojoj je pokrovitelj Grad Zavidovići. Naša je obaveza čuvati dostojanstvo sjećanja na žrtve i pokazati da postoje vrijednosti od kojih ne odustajemo”, navodi se u saopćenju.

Organizatori su poručili da će javnost u narednim danima blagovremeno obavijestiti o izvođaču koji će nastupiti umjesto Alena Islamovića.

Podsjećamo, Alen Islamović je 11. jula nastupio na manifestaciji “Veseli spust na Ibru”, održanoj na Trgu srpskih ratnika u Kraljevu, što je izazvalo brojne reakcije i osude dijela javnosti u Bosni i Hercegovini zbog činjenice da je koncert održan na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Zbog genocida i drugih zločina koji su se desili tokom pada Srebrenice 11. jula 1995., kada je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, do sada su pred međunarodnim i domaćim sudovima osuđene 54 osoba na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora.

Bivši komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić osuđen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju na doživotni zatvor zbog genocida i zločina protiv čovečnosti tokom rata u BiH 1992-1995.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su više od pedeset osoba na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici. Od dvadeset presuda MKSJ-a za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za zločin genocida. Sud BiH donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega je trinaest za zločin genocida. U Republici Srbiji doneseno je pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, uključujući presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Sud u Haagu pravosnažno je osudio i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića na doživotni zatvor 2019. godine.

Osim Karadžiću i Mladiću, u Haagu su izrečene još tri pravosnažne doživotne kazne za genocid u Srebrenici.

Kazna je 2010. godine izrečena bivšem načelniku za bezbjednost glavnog štaba VRS Ljubiši Beari, koji je umro u Berlinu 2017. godine.

Kazna je 2015. godine izrečena i bivšem pomoćniku komandanta za obaveštajno-bezbjednosne poslove glavnog štaba VRS Zdravku Tolimiru, koji je sljedeće godine umro.

Na doživotni zatvor osuđen je i potpukovnik Drinskog korpusa VRS Vujadin Popović, koji je proglašen krivim za genocid, istrebljenje, ubistvo i progon Bošnjaka.

Tribunal u Haagu je donio prvu presudu koja je zločin u Srebrenici okarakterisala kao genocid, i to bivšem generalu Vojske Republike Srpske Radislavu Krstiću 2001. godine.

Krstić je pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i učestvovanja u genocidu. U otvorenom pismu 2024. godine, pisanom rukom, priznao je genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.

Na dugogodišnje kazne zatvora osuđeni su i oficiri VRS Drago Nikolić (35 godina), Dragan Obrenović (17 godina), Momir Nikolić (20 godina), Radivoje Miletić (18 godina) i Ljubomir Borovčanin (17).

Jovica Stanišić i Frenki Simatović, šefovi bezbjednosti Srbije tokom 90’, 2023. su osuđeni za udruženi zločinački poduhvat, u okviru kojeg je i zločin u Trnovu 1995. godine, kada je ubijeno šest bošnjačkih civila iz Srebrenice.

U Haagu je osuđen i pripadnik 10. diverzantskog odreda Dražen Erdemović, prvi čovjek koji je pred tim sudom priznao krivicu za ubistva zarobljenih Bošnjaka. On je uhapšen 1996. u Srbiji i iste godine je u Haagu osuđen na pet godina zatvora, a njegovo svedočenje kasnije je doprinijelo osuđujućoj presudi protiv Ratka Mladića.

U Bosni i Hercegovini u posljednjih godinu dana nije donesena ni jedna presuda za zločine u Srebrenici, dok u Srbiji sudski postupci dugo traju.

saff.ba