Connect with us

Religija

Mehmed ef. Kudić: Učenje Kur‘ana je ibadet, ali je njegova primjena obaveza

Published

on

Kao vjernici, ubijeđeni smo da se sve u našim životima dešava po Božijem određenju, ali ta činjenica ne smije biti razlogom naše latentnosti i neodgovornosti, smatra ef. Kudić

Mehmed efendija Kudić, muftija bihaćki, govori o velikom prazniku muslimana Kurban-bajramu, stanju u našem društvu i iskušenjima običnog čovjeka

CIJENJENI MUFTIJA, PROSLAVLJAMO KURBANSKI BAJRAM, JEDAN OD NAJVEĆIH MUSLIMANSKIH PRAZNIKA. NAŠIM ČITAOCIMA RECITE KOJI JE NJEGOV ZNAČAJ I ŠTA PREDSTAVLJA KURBAN U ŽIVOTU VJERNIKA U DANAŠNJICI KAKVU PROŽIVLJAVAMO?

– Kurban u najkraćem smislu znači prinijeti žrtvu. Prinošenjem žrtve mi se pokoravamo dragom Bogu u izvršenju naredbe. Pored propisa vezanih za starost, zdravlje, fizičku ispravnost kurbana i vrijeme klanja, neophodna je čista namjera da kurban isključivo bude u Božije ime. Slučaj dvojice Ademovih sinova koji su prinijeli žrtve, pa je jednom odbijena, a drugom prihvaćena, podsjeća nas da prinošenje žrtve i klanje kurbana mora ispuniti sve uvjete i postupke koji su za to predviđeni. Izostavljanje jednog propisa dovodi u pitanje i ispravnost kurbana.

BIJEG OD PROBLEMA

Vrijedno je istaknuti da ovaj bajram nazivamo i Hadžili bajram, jer se u mjesecu zul-hidždže vrše obredi hadža koji su usko vezani za kurban. Ta dva događaja isprepleću su u svojoj simbolici. I jedan i drugi obred prihvaćen je samo ako je odraz pokornosti i poslušnosti dragom Bogu. U suri El-Hadž Allah dž.š. kaže: “Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša: tako vam ih je potčinio da biste Allaha veličali zato što vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela čine”. Na osnovu svega rečenog može se kazati da je kurban sredstvo u činjenju dobrih djela koja nas približavaju našem Gospodaru. Bez žrtve nema uspjeha ni na individualnom ni na kolektivnom planu. Mislim da nema uspješnog čovjeka a da iza tog uspjeha nije bilo velikog žrtvovanja, bez obzira na to je li uspjeh ostvaren u nauci ili nekoj drugoj djelatnosti. Iza uspješnih zajednica, naroda i država stoje hrabri ljudi koji su podnosili žrtve i donosili veoma hrabre odluke u teškim vremenima. Svjedoci smo vremena u kojem mnogi bježe od suočavanja s problemima.

KAO NAŠ PRAOTAC IBRAHIM I NAŠI BOŠNJACI SU ODVOJENI OD SVOJIH SINOVA, NE PRESTAJE ODLIV MLAĐEG STANOVNIŠTVA U INOSTRANSTVO. KAKO DA PREBRODIMO OVO STANJE?

– Putovanje Ibrahima a.s. i odvojenost od sinova bili su isključivo u ime Boga. On kaže: “Idem onamo gdje mi je Gospodar moj naredio. On će me kuda treba uputiti”. (Kur’an 37:99) Ta odvojenost Ibrahima a.s. bila je s ciljem izvršenja zadatka koji mu je povjeren i s namjerom povratka u rodno mjesto. On je uvijek davao prednost višim ciljevima, danas bismo to rekli interesima društva i zajednice.

Kroz pomaganje i olakšavanje ljudima u potrebi, mi ustvari sebi priskrbljujemo Božiju pomoć

Odlazak stanovništva, a posebno mlađeg naraštaja, za jednu zajednicu i društvo u cjelini predstavlja gubitak snage i sigurnog biološkog opstanka. Narodi koji su znanstveno i tehnološki napredni taj nedostatak kompenziraju udruživanjem u unije i zajednice. Mi se danas pored odliva stanovništva suočavamo s brojnim izazovima kao što su kasni ulasci u bračne zajednice i veliki broj razvedenih brakova, a što dovodi do drastičnog pada nataliteta.

Obilazeći brojne bošnjačke džemate u dijaspori, vidio sam veliki broj naše omladine koja je donedavno bila u Bosni. Mnogi od njih su postali aktivni članovi u bošnjačkim džematima. Ako ih nismo uspjeli zadržati u našoj zemlji, onda moramo sve učiniti da ne izgube svoj vjerski i nacionalni identitet. Tu ima dosta prostora za aktivnosti koje bi država trebala učiniti. Islamska zajednica je mnogo učinila u organiziranju i osnivanju džemata u Evropi. Bošnjaci su se institucionalno organizirali kako bi se lakše integrirali u različitu kulturološku sredinu, ali s namjerom da sačuvaju vjerski identitet, posebno da sačuvaju svoju djecu od potpune asimilacije.

BILI STE I KOD PORODICE MLADE DOKTORICE IZ BIHAĆA KOJA JE IZGUBILA ŽIVOT U SAOBRAĆAJNOJ NESREĆI. ŠTA MOŽEMO SVI UČINITI DA NE GUBIMO MLADE ŽIVOTE NA ULICAMA?

Odlazak dr. Azre Spahić veliko je iskušenje i gubitak, kako za porodicu tako i za širu zajednicu

– Informacija o tragičnom slučaju u kojem je dr. Azra Spahić izgubila život zatekla me na službenom putu izvan Bosne i Hercegovine. Mi u Islamskoj zajednici moramo biti blizu ljudima u svim njihovim životnim događajima, a kada ih snađu ovakva iskušenja, onda moramo biti još bliže. I pored velikog gubitka, tuge, nevjerice i šoka, zahvalan sam Bogu Dragom, koji je ovoj porodici podario sabur, snagu i izdržljivost da ovo iskušenje koje ih je snašlo dostojno podnesu. Moja je želja bila da im prenesem riječi utjehe, da im preporučim da što češće otvaraju stranice Kur’ana Časnog i pronalaze utjehu u Božijim riječima, te da im kao zajednica u onome što možemo stojimo na raspolaganju. Porodica je jaka i podnosi dostojanstveno propisanu sudbinu, a podrška porodici u njihovom iskušenju je dolazila sa svih strana i to im je mnogo pomoglo. Iskušenja ne možemo zaobići, ali možemo biti dostojanstveni u bolu ili biti uz one koji su u iskušenju i pružiti im podršku.

NAŠA KRAJINA NEDAVNO JE PROŠLA I KROZ NOVA ISKUŠENJA SA POPLAVAMA. POLJOPRIVREDNICI UPOZORAVAJU DA ĆE BITI TEŠKA GODINA, JAVNE KUHINJE IONAKO POVEĆAVAJU BROJ OBROKA, CIJENE NAMIRNICA KONSTANTNO RASTU, A PLATE NE MIČU. KAKO PREŽIVJETI OVA TEŠKA VREMENA I KAKO VJERA MOŽE POMOĆI U TOME?

– Svaka generacija u historiji čovječanstva bila je izložena iskušenjima svoga vremena, a kao vjernici, ubijeđeni smo da se sve u našim životima dešava po Božijem određenju. Međutim, ta činjenica ne smije biti razlogom naše latentnosti i neodgovornosti, jer nas stručnjaci upozoravaju da su prirodne nepogode nerijetko uzrokovane nemarom i zloupotrebom prirodnih dobara koje nam Bog u izobilju daje. U tome, nažalost, učestvujemo i kao pojedinci i kao društvo u cjelini. S druge strane, nedaće i iskušenja koja nam život neminovno donosi trenuci su kada na poseban način moramo iskazati empatiju i solidarnost jedni s drugima, bez obzira na razlike prisutne među nama. Tome pozivaju učenja svih religijskih tradicija. Za svakog vjernika su motivirajuća obećanja poslanika Muhammeda a.s. da će Allah olakšati i otkloniti brige na Sudnjem danu svakom onom ko olakša i otkloni nečiju ovosvjetsku brigu i potrebu.

IBADET I OBAVEZA

U tom kontekstu, želim zahvaliti našim džematlijama koje su se svesrdno odazvale akciji Islamske zajednice u prikupljanju pomoći za stanovništvo ugroženo nedavnim poplavama, zahvaljujući kojoj je osigurana značajna finansijska pomoć za stotinu i šezdeset porodica na području Bihaćkog muftiluka koje su pretrpjele najveća oštećenja.

SVE VIŠE SE BOŠNJACI VRAĆAJU KUR’ANU, BROJ HAFIZA U BIH, A I U KRAJINI, DESETOROSTRUKO JE VEĆI OD PRIJERATNOG STANJA. VI TO NAJBOLJE PRATITE. KAKVI SU VAM UTISCI? BUDE LI TE MLADE OSOBE NADU DA ĆEMO KAO NACIJA IZAĆI NA PRAVI PUT?

– Jedno od čuda Kur’ana jeste da se može čitati, recitirati, melodično učiti i potpuno memorirati. On je Božija riječ objavljena ljudima preko poslanika Muhameda a.s. koji je ujedno i prvi hafiz Kur’ana. Nakon toga su mnogi ashabi učili Kur’an napamet, a iza njih i brojne generacije muslimana. U Bosni i Hercegovini, ovisno o vremenu i političkim sistemima, ova aktivnost je prolazila kroz različite faze. Malo je poznato da su u Bosanskoj krajini bili mnogobrojni hafizi prije Drugog svjetskog rata. Nakon posljednjeg rata i agresije na Bosnu i Hercegovini sve više je onih koji Kur’an uče napamet. Smatram da je to veliki hajr za našu zajednicu i sredine u kojima se nalaze hafizi. Treba istaknuti da je učenje Kur’ana ibadet, ali da je njegova primjena i prakticiranje obaveza. Naš odnos prema Časnom Kur’anu je ogledalo našeg aktualnog stanja.

Oslobodjenje

BiH

Dan džamija: Kasida Sejmana Rekića o banjalučkoj džamiji Arnaudiji koja se danas svečano otvara

Published

on

Kasida o Arnaudiji, banjalučkoj džamiji koja je bila prepoznatljiva po svojoj ljepoti, a srušena je u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu, napisana je u čast ponovnog otvaranja ove džamije.

Kroz tekst se prožimaju osjećaji tuge i radosti, prisutna je refleksija na bogatu historiju ovog kraja Bosne i Hercegovine.

U kasidi su prisutne metafore i simbolika koja upućuje na važne momente i vakifa ove džamije, Hasana defterdara. ARNAUDIJA Tekst: Sejman Rekić Muzika: Abdulkerim Popaja, Sejman Rekić Aranžman: Abdulkerim Popaja Video: Goldenscreen studio Tekst: U godini mraka i tuge, koju Šeher ne zaboravlja. Porušiše sve džamije, mesdžide i turbeta. U zlu svemu udariše i na slavnu Ferhadiju. Vel'kim bolom pogodiše njenu sestru Arnaudiju.

Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara. Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata.

Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole. Da kroz našu Banja Luku salavati zažubore. Što učini dobra vel'kog, hej Hasane defterdaru. Što pisaše svojim perom, slavnom paši Vakufnamu. Pa ostade zapisano, ovaj Šeher vakufi tvore. Uz džamiju ukrašenu, nek ostane ime tvoje.

Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara. Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata. Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole.

Da kroz našu Banja Luku glas ezana odjekuje. Kada se, u prvoj strofi, u kasidi kaže „U godini mraka i tuge,…“ misli se na 1993. godinu, dalje u tekstu su Arnaudija i Ferhadija prikazane kao „sestre“iz dva razloga: 1) blizu su jedna drugoj, 2) na isti datum su srušene.

U drugoj strofi se kaže „Šta učini dobra velkog, hej Hasane defterdaru.“ Čime se naglašava dobročinstvo vakifa Arnaudije, Hasana defterdara, a stihovima „Što pisaše svojim perom, slavnom paši Vakufnamu“ se ukazuje na njegov položaj i na to da je jedan od potpisnika Ferhad-pašine vakufname. „Pa ostade zapisano, ovaj Šeher vakufi tvore“ ističe u prvi plan Vakufnamu-pokazatelj velikog Ferhad-pašinog vakufa u Banja Luci.

Stihovima „Uz džamiju ukrašenu, nek ostane ime tvoje.“ se ističe ljepota Arnaudije, kao i završetak tariha na njoj „…piši: Džamija defterdara“, tako da je uz Arnaudiju ostalo i ime Hasana defterdara. Refren kaside naglašava „Hej džamijo, hej džamijo, hej Hasana defterdara“ naglašavajuči da je njen vakif Hasan defterdar, ministar finansija Bosanskog pašaluka. Stihovi „Prelijepa Arnaudijo otvori nam svoja vrata“ najavljuju otvor Arnaudije, dok se u nastavcima refrena kazuju dove „Da se pod kubbetom tvojim, softe dragom Bogu mole. Da kroz našu Banja Luku salavati zažubore.“.

Kasida se završava drugim refrenom i dovom „Da kroz našu Banja Luku glas ezana odjekuje“. Ovom kasidom se želi „opjevati“ historijska važnost Arnaudije, također želja je da publika kroz tekst kaside nauči neke zanimljivosti o njoj, a posebno se želi obilježiti otvor ove džamije, simbolika toga da je posljednja obnovljena i da je poput bisera u prstenu banjalučkih džamija.

Sejman Rekić, mujezin Islamskog kulturnog centra u Ljubljani, Republika Slovenija

Nastavi čitati

BiH

Otvorena Izložba ”Sultanskih džamija” u Gradskoj džamiji Cazin

Published

on

Izložba će trajati do četvrtka 9.5.2024.

Bujrum

Nastavi čitati

Cazin

Nemojte vrijeđati griješnike

Published

on

Nemojte vrijeđati griješnike!
– Nemojte, jer svako od nas griješi. Neko javno a neko tajno.
– Nemojte, jer vrijeđanje nije poziv ka istini, dzamiji, namazu, pokajanju.
– Nemojte, jer islam nam zabranjuje da bilo koga vrijeđamo.
– Nemojte, jer ce mozda ti ljudi koje si javno vrijeđao, pokajati se, doći u dzamiju, stati pored tebe u saff.
– Nemojte, jer Poslanik, a.s., nikad nikoga nije vrijeđao, pa čak ni svoje neprijatelje.
– Nemojte, jer iz života Poslanika, a.s., učimo, da svi ljudi koji su prihvatili islam: idolopoklonici, Jevreji, kršćani, munafici, nisu mu mogli prigovoriti da ih je ikada vrijeđao.
– Nemojte, umjesto vrijeđanja, dovimo za te ljude. Tako je nas Poslanik, a.s., radio!
Prof. Saudin Cokoja
Nastavi čitati

Najčitanije