Connect with us

BiH

Juratović: Glavni problem Hrvata je to što ne shvaćaju da im je Dragan Čović najveći neprijatelj

Published

on

“Zapadni Balkan je prostor stalne političke tenzije prije svega jer Zapadni Balkan nema zajednički identitet, barem onakav kakav imamo velikim dijelom mi u EU. I zato što ima puno sitnih duša kojima su njihovi sitni interesi bitniji od njihove sigurnosti a koja može biti samo zajednička. I zato što taj jadni, ispaćeni narod sve to sa mukom tolerira”, istakao je predsjednik Parlamentarnog odbora Bundestaga za Zapadni Balkan Josip Juratović u današnjem izdanju Rezimea.

Kaže da mu je jako bitno da Njemačka ima jedan zajednički stav prema Balkanu.

“Barem što se tiče moje stranke, a to je SPD Njemačke, i da je bitno da smo mi svi reprezentanti i suvereni, ipak bi trebali jednu zajendičku sliku stvarati Njemačke prema Zapadnom Balkanu. To nažalost u zadnje vrijeme je malo bilo poremećeno jer se očigledno preko medija, a prije svega zbog medija nije dobro razumjelo ko je za šta odgovoran, ko govori u čije ime i zašto, tako da smo to sada sredili i moje kolege u Bundestagu i ja smo složni oko toga da trebamo sa zajedničkim stavom nastupati da bi se seriozitet Njemačke i njemačkog Parlamenta praktilno očitao i prema Zapadnom Balkanu.”

Na pitanje kako vidi BiH 30 godina nakon rata, odgovara: “Moram iskren biti, ova država 30 godina nakon rata je prije svega u situaciji da još uvijek vlada strah. Plaši me jer imam osjećaj da još uvijek negdje postoji i naoružavanje i naoružanje, ali na drugoj strani niko ne želi taj rat nego su svi još negdje u strahu da bi mogao izbiti na nekim sitnicama i s time su, na kraju krajeva, i narod u napetosti, ali sam uvjeren u to da ništa neće biti od toga, da ćemo uspjeti održati mir upravo zato što niko ne želi rat. S druge strane moram reći, 30 nakon rata kad me na ulici pitaju hoće li biti rata onda trebamo ozbiljno razmisliti mi koji smo politički odgovorni, prije svega oni koji su odgovorni u BiH, a isto i mi iz međunarodne zajednice, gdje smo pogriješili i kako korigirati našu politiku i naše stavove da bi se prije svega pojačala sigurnost u narodu bez koje se ne može dalje zajednički raditi i sarađivati.”

Rusi negdje na agendi imaju Zapadni Balkan koji im može poslužiti za obračun sa EU

Juratović pojašnjava da EU nije vjerovala da će Putin počiniti agresiju na Ukrajinu i da Putinova Rusija pomalo izaziva ozbiljnu opasnost, ne samo za Ukrajinu, nego i za cjelokupnu Evropu.

“Tu smo se preračunali. Što se tiče Zapadnog Balkana, pogotovo situacije u BiH, mi smo vjerovali da je to samo nešto specifično za Zapadni Balkan i u drugim dijelovima Evrope, van EU, to nije moguće. Iako nam je činjenica govorila da je to već bilo i u Gruziji i u Moldaviji itd., da nije vjerovati toj sigurnosti i sad smo stigli do te tačke gdje smo iz iskustva došli do toga da nije dovoljno samo kroz ekonomiju i privredu graditi i jačati sisteme, nego stvarno treba jačati odbranu, kako za EU, tako i za sam Zapadni Balkan.”

Smatra da Rusi negdje na agendi imaju Zapadni Balkan koji im može poslužiti za obračun sa EU.

“Iako mislim da imaju sad drugih problema u Ukrajini, međutim, u svakom slučaju će Rusi ili pokušavati destabilizirati Zapadni Balkan i time, na neki način, narušavati sigurnost kroz Zapadni Balkan i za EU. Postoji ta teza i ta varijanta koja je realna ali ne vjerujem da će im to uspjeti.”

Kaže da barem verbalno postoji opasnost da pojedini političari u BiH podrže politiku Vladimira Putina i izazovu nemire kako bi skrenuli pažnju sa Ukrajine.

“To je prije svega Milorad Dodik koji očigledno na taj način pokušava svoju vrijednost unutar BiH i na Zapadnom Balkanu jačati, međutim ne vjerujem da će mu to uspjeti. Osim toga i u samoj Srbiji još uvijek postoji jaka struja koja ima osjećaj da želi revanšizam poslije Balkanskih ratova i to treba po svaku cijenu spriječiti. Revanšizam za koji čekaju pogodan trenutak da mogu možda prema Kosovu krenuti ponovo ili kroz secesiju BiH ući u pomoć Srbima u BiH. To je ideja srpski svet, velika Srbija. Te politike postoje, one se i artikuliraju tako, međutim ne vjerujem da će im to uspjeti jer svi narodi na Zapadnom Balkanu ne žele više rat i plaše se toga. Međutim, incidenti su uvijek mogući i treba ih na vrijeme spriječiti.”

Bez jačanja demokracije nijedna od zemalja Zapadnog Balkana nema bilo kakvu šansu ući u EU

Na pitanje zašto Ruska Federacija podržava politiku Milorada Dodika, Juratović odgovara: “U svakom slučaju ne da pomogne svojoj braći na Balkanu, već prije svega u interesu gdje koristi Srbe za destabiliziranje Zapadnog Balkana i kroz to EU. Dakle čisto iz koristi i interesa same Rusije, ali i nažalost očigledno mnogi u Srbiji ili Srbi to ne shvaćaju, da su samo predmet ili masa sa kojom se vodi jedna pogrešna politika i gdje se Srbe pokušava iskoristiti za njihove probleme koje imaju sa slobodnim, demokratskim svijetom.”

O ubrzanom prijemu BiH u EU kaže da takva diskusija postoji u EU.

“Njemačka je oduvijek bila angažirana za to da se ta agenda prijema država Zapadnog Balkana u EU pojača i da se riješe temi i problemi koji su bitni za početak predpristupnih pregovora sa BiH. Po mom mišljenju bi trebalo sve države Zapadanog Balkana uključiti u proces, predpristupne pregovore i prema tome ubrzati proces za ulazak u EU. Ali isto tako mora biti EU iskrena i reći da ona to stvarno i politički želi. To do sada nije pokazala i prepustila je previše cijelu situaciju na sposobnost ili nesposobnost svojih aktera na terenu, dakle briselskih činovnika i na taj način pokazala da joj se baš i ne žuri i ja sam apsolutnog mišljenja da treba konačno se donijeti politička odluka da se želi ubrzani proces pristupa zapadnobalkanskih država EU.”

Pojašnjava da nova njemačka vlada ima ključnu rečenicu u svom koalicijskom sporazumu koja glasi “jačanje demokracije na unutar i prema van. To znači jačanje demokratskih struktura, demokracije na Zapadnom Balkanu i to je promjena kursa politike prema Zapadnom Balkanu. Bez jačanja demokracije nijedna od zemalja Zapadnog Balkana nema bilo kakvu šansu ući u EU.”

Nacionalizam u BiH ima ime i prezime

Navodi da ne razumije u čije ime i kako govori Gabriel Escobar, ali da, barem što se tiče ulaska u EU, neće ga biti bez ispunjenja 35 tačaka koje su potrebne za ulazak u EU.

“Ja nisam čuo da je se tu bilo šta promijenilo. Ja govorim o pravnom članstvu u EU. I upravo je to što meni smeta na terenu, da pojedinci dolaze i daju neke izjave koje su meni osobno strane.”

Juratović smatra da bi se, kad bi se krenulo sa suzbijanjem kriminala i korupcije u BiH i kad bi narod shvatio da su nacionalne vođe suboko umiješane u kriminal i korupciju, jako brzo riješili svi drugi problemi.

“Uvidjeli bi da ih njihove nacionalne vođe koje ih stalno plaše jedne drugima, pri čemu Dodik momentalno vodi kolo, da bi onda narod konačno shvatio da se moraju okrenuti od nacionalizma i konačno tražiti demokratska rješenja, jačanje institucija jer samo kroz jake demokratske institucije i u funkcionalnosti institucija BiH je izlaz iz situacije u kojoj se BiH nalazi.”

O politici lidera HDZ-a BiH i SDA kaže da Dodik jeste momentalno najupadljiviji po pitanju secesije teritorijalnog jedinstva BiH, međutim “i ona druga dva njegova druga po načelima i po mišljenju, a to je nacionalizam, ništa ne čine da bi se promijenila situacija. S vremena na vrijeme se mijenjaju u javnosti kako bi jedan drugog spasili. Mi moramo znati jedno – nacionalizam u BiH ima ime i prezime. To je Milorad Dodik, Dragan Čović i Bakir Izetbegović. I njih trojica surađuju jako dobro i jako dobro gledaju da se taj sistem nikada ne promijeni jer je on jedini garant da se sva trojica održe na političkoj sceni. Zato je jako bitno kad se ide u pregovore oko budućnosti BiH po pitanju bilo čega, da se javnost pozabavi time šta se unosi u pregovore, koji prijedlozi se nude drugoj strani da bi se došlo do rješenja. Ovako su svi ti pregovori farsa. Svi su već godinama složni oko jednog – da se ne mogu dogovoriti.”

Glavni problem Hrvata je to što ne shvaćaju da im je Dragan Čović najveći neprijatelj

Ističe da Izborni zakon nije glavni problem Hrvata u BiH.

“Po meni je glavni problem Hrvata to što ne shvaćaju da je Dragan Čović njima najveći neprijatelj. Da ustvari oko priče i pitanja da li će Dragan Čović biti član Predsjedništva ili ne se sve druge stvari zanemaruju. I egzodus Hrvata iz BiH postoji upravo zato što je nesposobnost Dragana Čovića voditi jendu korektnu politiku. Ustvari, on je dio te trojke koja ne želi da se bilo šta mijenja jer bilo kakva promjena.”

Smatra da se, po starom ili novom Izbornom zakonu, neće ništa bitno mijenjati jer će oni naći novi razlog zašto nešto ne ide.

“Ja sam prije svega za to da se konačno počinje raditi na suzbijanju kriminala i korupcije, na funkcionalnosti institucija. U BiH su Ostali obespravljeni i nemamo šta razgovarati o ulasku u EU.”

Navodi da u Srbiji, pored Vučića, postoji još jača struktura nacionalizma, a da je demokracija skroz zanemarena.

“Vučić pokušava nivelirati između Rusije i EU iz ekonomskih razloga, međutim to niveliranje neće imati dugo uspjeha. Činjenica je da je jako bitno da se dalja pomoć Srbiji i uopće Zapadnom Balkanu kondicionira sa razvojem demokratskih procesa.”

O Christianu Schmidtu kaže da se ne bi držao toga šta Dodik priznaje ili ne priznaje.

“Bitno je da se Schmidt iz svoje uloge koja mu je dodijeljena brine o procesima koji će voditi BiH na put ka članstvu u EU.”

federalna.ba

BiH

Ovo je rudar Asim koji je zatrpan 170 metara ispod zemlje: “U jami samo dva čovjeka mogu raditi”

Published

on

By

“Obrušavanje materijala je konstantno, neprekidno se radi i ulažu se nadljudski napori da se dođe do unesrećenog”

 

 

Naime, kako je objavljeno riječ je o rudaru Asimu iz Rapatnice kod Srebrenika, koji je prvi kopač i ostao je zakopan u jami 170 metara ispod zemlje.

Dok spasilačke ekipe ulažu nadljudske napore kako bi došli do zatrpanog rudara, brojne kolege i prijatelji mole se za Asima i daju podršku i putem društvenih mreža.

“Podrška našem sugrađaninu i velikom prijatelju Asimu koji je ostao zatrpan u rudniku Mramor. Spasilačke ekipe su u jami ali nažalost pritisak je stjerao samo dva čovjeka da mogu raditi. Još jednom nadamo se da je srce naše junačko izdržalo i da će se uspjeti izvući”, stoji u objavi na društvenim mrežama.

Spašavanje rudara u rudniku Mramor još uvijek traje.

Kako je jutros za N1 rekao Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata Rudnika uglja Kreka, veći broj spasilačkih timova je na terenu.

-Dobra stvar je što su spasilačke ekipe sinoć u trećoj smjeni došli do bušilice sa kojom je unesrećeni radio. Obrušavanje materijala je konstantno, neprekidno se radi i ulažu se nadljudski napori da se dođe do unesrećenog. Mi se svi iskreno nadamo i ne gubimo nadu do zadnjeg časa da ćemo ga naći živog, poručio je Tokić.

Nastavi čitati

BiH

Isak želi biti šehid: Meni bi bilo drago da poginem za državu BiH, ja to ne krijem

Published

on

By

Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH, Ramo Isak, ponovo je dospio u žižu javnosti svojim, najblaže rečeno, neprimjerenim izjavama i postupcima.

Gostujući u jednom podcastu Isak je, između ostalog, poručio da bi mu “bilo drago da pogine za BiH”.

– Meni bi bilo drago da poginem za državu BiH. Јa to ne krijem. Јa kada poginem za ovu državu, ja sam onda šehid. Ne radim ja to zbog ljudi, već zbog svoje porodice, sebe, Allaha – rekao je Isak.

Nastavi čitati

BiH

Šokantni nalazi revizora: Gdje je “nestao” 381 milion KM za poljoprivredu u FBiH?

Published

on

By

Poticaja je bilo sve više, a poljoprivredi je bilo sve gore. Novac za poljoprivredu trošili bez nadzora i kontrole, kao i bez funkcionalni registara

Rezultati revizije su pokazali da na području Federacije BiH nadležne institucije nisu osigurale uslove za efektivno upravljanje poljoprivrednim poticajima i da se implementacijom poljoprivrednih poticaja ne postižu zadovoljavajući rezultati, ustanovio je Ured za reviziju institucija FBiH.

Štaviše, u najnovijem izvještaju naveli su da iako se svake godine značajno povećavao iznos budžetskih sredstava za poticaje u poljoprivredi, poljoprivredne proizvodnje uglavnom stagniraju ili imaju trend smanjenja?!

Ko je bio ministar

Vremenski obuhvat revizije je bio je period od 2020–2022. godine, kada je na čelu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva bio Šemsudin Dedić (SDA). U tom periodu, kako su ustanovili revizori, nije ostvareno povećanje ukupne poljoprivredne proizvodnje i brojčanog stanja stočnog fonda u Federaciji uprkos utrošenim budžetskim sredstvima za novčane poticaje u FBiH, koji su u periodu 2020– 2022. godine iznosili čak 381 milion KM!

Revizijom je obuhvaćeno pet ministarstava nadležnih za oblast poljoprivrede: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, te ministarstva USK, TK, HNK i PK, piše Fokus.

-Poljoprivredni poticaji nisu planirani na odgovarajući način s obzirom da nisu bili u skladu sa strateškim ciljevima i principima iz produžene Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja, niti je izvršena obaveza prilagođavanja Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Evropske unije. Nisu uspostavljeni funkcionalni poljoprivredni registri, sistemi za identifikaciju zemljišnih parcela i životinja niti poljoprivredni informativni centar, koji predstavljaju osnovne pretpostavke za odgovarajuće planiranje i praćenje efekata poljoprivrednih poticaja – neki su od nalaza revizora.

Nalazi revizora za poljoprivredu

Utvrđeno je da Federalno ministarstvo nije uspostavio temeljne pretpostavke za planiranje i praćenje efekata poticaja u dijelu: planiranja i harmonizacije poticajnih mjera i osiguranja funkcionalnog poljoprivrednog informacionog sistema (baze, registri, knjigovodstvo…).

-Uprkos značajnim sredstvima koja se izdvajaju za poljoprivredne poticaje, oni poljoprivrednicima nisu adekvatno planirani, niti proizvode očekivane efekte. Navedeno rezultira nezadovoljstvom poljoprivrednih proizvođača, njihovim čestim protestima i poskupljenjima poljoprivrednih proizvoda. Također, dostupni podaci ukazuju na to da nije uspostavljen adekvatan nadzor i kontrola nad korisnicima poticajnih sredstava, a postoje indicije da određeni poljoprivredni proizvođači poticajna sredstva troše za sasvim druge namjene, što upućuje na to da poljoprivredna politika FBiH treba promjene – jedan je od krucijalni nalaza koji dijelom daje odgovor na pitanje gdje je “nestao” 381 milion KM.

Nalazi revizora za poljoprivredu

Suprotno zakonu

Kada je riječ o ovom ukupnom iznosu za poljoprivredu iz Budžeta FBiH je isplaćeno 275.376.938 KM i iz budžeta svih kantona 105.749.525 KM.

Revizori su utvrdili i da su kantoni suprotno zakonskim odredbama, planirali dodjelu poticaja iz kantonalnih budžeta, za pojedine biljne i animalne poljoprivredne proizvodnje, koje su već poticane iz federalnog budžeta. Ovo se ogleda u tome da se kantonalnim programima poticao obim proizvodnje koji je iznad propisanih količina za kantone.

– Pored činjenice da značajni registri nikada nisu uspostavljeni, konstatovano je da pojedini nisu funkcionalni. Naime, iako je uspostavljen Registar poljoprivrednih gazdinstava (RPG), FMPVŠ nije poduzimao aktivnosti kako bi osigurao njegovo odgovarajuću funkcionalnost u procesu planiranja i dodjele poticaja. Podaci u Registru su neažurirani, nepotpuni i nepouzdani, što onemogućava adekvatnu provjeru i potvrdu prijavljenog stanje stoke, odnosno parcele u apliciranim i/ili odobrenim zahtjevima za dodjelu poticaja – naveli su revizori.

Nastavi čitati

Najčitanije