Connect with us

USK

Biciklisti iz Bihaća krenuli prema Kozarcu: Želimo odati poštovanje nevino ubijenima u Prijedoru i dolini Sane

Published

on

Više od 50 učesnika Trećeg biciklističkog maratona “Bihać – Kozarac” krenulo je prema Memorijalnom centru Kamičani, gdje će sutra biti klanjana kolektivna dženaza žrtvama zločina u Prijedoru i okolici 1992. godine.
Kao i prethodne dvije godine, biciklistima koji su krenuli s Gradskog trga u Bihaću, u Bosanskoj Otoci priključit će se još tridesetak biciklista iz Velike Kladuše, Cazina, Bosanske Krupe i Bužima. Dolazak u Memorijalni centar Kamičani planiran je u večernjim satima.

– Želimo na dostojanstven način, sportskom vožnjom, odati dužno poštovanje nevino ubijenima u Prijedoru i dolini Sane. U Kozarac bi nas trebalo stići više od 80, gdje ćemo se pokloniti žrtvama i sutra ujutro klanjati džanazu – izjavio je organizatora Biciklističkog maratona Ermin Lipović iz Kluba ekstremnih sportova Limit Bihać.

Član organizacionog odbora prof. dr. Mujo Begić istakao je kako se treću godinu zaredom na simboličan način nastoje poslati jasne ljudske i civilizacijske poruke.

– Takve poruke šaljemo svim aktivnostima u Bihaću, gradu koji je kolijevka antifašizma i koji je također pretrpio strašne zločine i opsadu od 1. 201. dan.  Građani Bihaća i Unsko-sanskog kantona zapravo nastoje na ovakav način iskazati pijetet nevinim žrtvama i istaknuti potrebu kolektivnog sjećanja – dodao je Begić.

Kolona s posmrtnim ostacima žrtava krenula je danas u prijepodnevnim satima iz Šejkovače, a oko 15:30 sati trebala bi se nakratko zaustaviti na Gradskom mostu u Bihaću, gdje će im se brojni građani pokloniti i odati poštovanje.

USK

Nezaposlenost po kantonima: U USK na birou najviše pravnika, ekonomista, prodavača, ekonomskih tehničara…

Published

on

By

Što nekog zanimanja ima u suficitu, ne znači da ih u stvarnosti ima. Primjer su vozači, električari, vodoinstalateri, kazao je Hadžić.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine objavila je listu top pet suficitarnih zanimanja, odnosno onih kojih ima najviše na biroima za zapošljavanje, prema podacima koje su dobili od nadležnih entitetskih i kantonalnih službi.
Po tome, imamo viška pravnika i ekonomista, na hiljade prodavača, zatim bravara, kuhara, frizera, automehaničara, čak i medicinskih sestara u, naprimjer, Unsko-sanskom kantonu čija je Ljekarska komora nedavno ukazala da im nedostaje upravo medicinskih sestara. Na biroima su i, primjera radi, turistički animatori u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, njih 462, gdje je turizam jedna od glavnih grana.
Gledano po kantonima, u USK je na birou najviše pravnika, ekonomista, prodavača, ekonomskih tehničara… Uz ovo, u Zeničko-dobojskom kantonu je na birou, naprimjer 126 mašinskih inženjera, u Tuzlanskom oko 1.500 medicinskih sestara i 140 doktora medicine, u Goraždu i Sarajevu je, između ostalog, “viška” vozača jer ih ima dosta na biroima, u entitetu RS na birou su mahom, osim pravnika i ekonomista, inžinjeri poljoprivrede, profesori, mehaničari, električari, zdravstveni radnici, u Brčko distriktu je slična situacija…
Istovremeno, ovi kadrovi se i zapošljavaju, ali u daleko manjem broju nego što ih ostaje nezaposleno.
U FBiH je, recimo, bilo zaposleno oko 2.050 automehaničara u prošloj godini, ali ih je na biroima ostalo više od 4.500. Trend je sličan u RS-u.
Šta nam ovo govori?
Ekonomista Faruk Hadžić istakao je da, generalno, statistički podaci u BiH o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti pokazuju djelimično iskrivljenu sliku, posebno kada je u pitanju nezaposlenost.
Pojasnio je da statističke agencije objavljuju dvije vrste zvaničnih podataka, registrovanu nezaposlenost, odosno osobe koje su u evidenciji i kao traže posao, dok anketa o radnoj snazi pokazuje veću zaposlenost u odnosu na ovaj podatak.
– Veliki broj građana vjerovatno je zaposleno na crno ili su van BiH. Što nekog zanimanja ima u suficitu, ne znači da ih u stvarnosti ima. Primjer su vozači, električari, vodoinstalateri, i drugi radnici koje ćete naći na evidenciji zavoda za zapošljavanje, ali teško ćete naći bilo koga od tih profila, i stoga poslodavci traže interventni uvoz radne snage – istakao je Hadžić.
  Više pogledajte na Faktor.ba
Nastavi čitati

USK

U Velikoj Kladuši uhapšen diler, prilikom pretresa pronađene tablete za potenciju i droga

Published

on

By

U naselju Donj Slapnica u Velikoj Kladuši, policija je uhapsila M.A. zbog sumnje da je počinio krivično djelo “Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”.

Prema informacijama koje su dostupne, policija je prilikom pretresa kuće u kojoj stanuje M.A. pronašla određenu količinu marihuane, praškastu materiju i tablete za potenciju. Ovaj dokazni materijal ukazuje na aktivno učešće M.A. u distribuciji opojnih droga, što je dovelo do njegovog hapšenja i lišavanja slobode.

Policija je brzo djelovala na osnovu prikupljenih informacija i uhapsila osumnjičenog.

Podsjećamo da za navedeno krivično djelo, prema Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine, predviđena je kazna zatvora do 3 godine.

Nastavi čitati

USK

Šta je u pitanju: U Unsko-sanskom kantonu polovina brakova završi razvodom

Published

on

By

Najveći broj razvoda u BiH, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran je u dobi od 40 do 49 godina

U Federaciji BiH u martu ove godine na „ludi kamen“ stalo je 487 parova. U istom periodu razvedeno je 80 brakova.

Najviše brakova sklopljeno je u Kantonu Sarajevo, 115, dok se najmnogoljudniji kanton u FBiH –Tuzlanski, našao tek na trećem mjestu sa 103 braka, iza Zeničko-dobojskog gdje se je bilo 110 vjenčanja. Na začelju ove tabele našli su se Zapadnohercegovački i Posavski kanton, sa sedam odnosno pet sklopljenih brakova. U Bosansko-podrinjskom kantonu bilo je 10, u Livanjskom 11, Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom po 37.

Istovremeno, samo u jednom od deset kantona nisu zabilježeni razvodi, a radi se o HNK, govore prvi podaci Federalnog zavoda za statistiku za mart ove godine.

Posebno je zanimljiva statistika za Unsko-sanski kanton, gdje je najmanja razlika u broju sklopljenih i razvedenih brakova. Naime, u ovom dijelu BiH u martu 2024. u bračnu zajednicu stupila su 52 para, a čak 23 su okončala brak. Dvocifreni broj razvoda bio je i u ZDK i TK.

Foto: Izvor Federalni zavod za statistiku

Federalni zavod za statistiku pojašnjava i šta se podrazumijeva pod sklapanjem odnosno razvodom braka. Brak je, dakle čin, ceremonija ili proces kojim se stvara zakonska veza muža i žene. Zakonitost unije uspostavlja se građanskim, vjerskim ili drugim sredstvima zavisno od toga kako ih definira zakon svake zemlje. S druge strane, razvod braka je krajnji zakonski raspad braka odnosno ono odvajanje muža i žene koje im daje pravo da ponovo stupe u brak po građanskim, vjerskim ili drugim odredbama, piše Fokus.ba.

Da je broj razvoda u porastu pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. U najnovijoj publikaciji „Žene i muškarci u BiH“ navedeno je da je u 2022. zabilježeno 1.000 razvoda više u odnosu na 1997. godinu. U 2022. godini je razvedeno 2.865 brakova, pri čemu je najveći broj razvoda, kako kod žena tako i kod muškaraca, evidentiran u dobi od 40 do 49 godina.

Nastavi čitati

Najčitanije