– U tom smislu, iz perspektive domaćih zakonodavstava to izgleda skoro kao da ta krivična djela nikad nisu počinjena i da
počinioci nikad nisu osuđeni – poručio je Brammertz.
U izvještaju za 2020. godinu on navodi da je najzapaženiji napredak ostvaren u Hrvatskoj, gdje su vlasti potvrdile da su mnoge presude Međunarodnog suda registrirane na domaćim krivičnim sudovima te zemlje, uključujući osuđujuće presude koje su izrečene u predmetu Prlić i drugi.
– Međutim, i u Bosni i Hercegovini i u Srbiji, vlasti su obavijestile Tužilaštvo da u domaćim zakonima nema nikakve pravne osnove da se u domaćoj krivičnoj evidenciji registriraju osuđujuće presude međunarodnih sudova. Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovina je izvijestilo da se aktivno bavi tim pitanjem i da se nada da će ono biti riješeno u bliskoj budućnosti. Ministarstvo
pravde Srbije još uvijek nije obavijestilo Tužilaštvo o koracima koje preduzima u cilju rješavanja ovog pitanja – navodi Brammertz.
Kao praktičan primjer glavni haški tužilac naveo je haškog osuđenika Simu Zarića.
– Simo Zarić, koji je bio osuđen za zločine protiv čovječnosti pred Haškim tribunalom, izabran je 2010. godine za zamjenika predsjednika iste one općine u kojoj je tokom sukoba počinio zločine. Uvidjevši potrebu za rješavanje sličnih situacija, Tužilaštvo se postaralo za to da Sekretarijat sve osuđujuće krivične presude koje su izrekli Međunarodni sud i Mehanizam zvanično proslijedi zemljama regiona, te je, pored toga, započelo razgovore s nacionalnim vlastima u cilju ostvarenja napretka u vezi s tim pitanjem – naveo je Brammertz.
Zarić je, podsjetimo, bio osuđen na šest godina zatvora zbog teških ratnih zločina protiv čovječnosti. Tokom rata bio je pomoćnik komandanta za obavještajni rad, izviđanje, moral i informisanje u Četvrtom odredu te načelnik Službe nacionalne bezbjednosti u Bosanskom Šamcu od 29. aprila 1992. do 19. maja 1992. i zamjenik predsjednika Građanskog vijeća u Odžaku. On je 2010. izabran za zamjenika načelnika Bosanskog Šamca.
O upisivanju haških osuđenika u krivične evidencije u Bosni i Hercegovini govorio je i visoki predstavnik Christian Schmidt i to nakon objave u medijima gnusnog video snimka na kojem ratni zločinac Darijo Kordić govori kako bi opet sve ponovio.
Schmidt je tada naglasio potrebu i dao podršku za upis presuda MKSJ-a i Rezidualnog mehanizma za krivične sudove u krivične evidencije BiH:
– Građani BiH, osuđeni od strane međunarodnih sudova, ne bi trebali biti u mogućnosti dobiti potvrde o nekažnjavanju iz domaćih krivičnih evidencija. Društvo koje teži izgradnji bolje budućnosti bez zločina i genocida, mora prihvatiti činjenice iz svoje historije o kojima postoje sudske presude – poručio je Schmidt dodajući kako je čvrsto opredijeljen da to i osigura.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida za Faktor kaže kako je Schmidt bio spreman da nametne odluku o obavezi upisivanja svih osuđenih ratnih zločinaca u krivične evidencije BiH, ali da je to zaustavljeno nakon što je ministar pravde BiH Davor Bunoza nedavno se sastao s predsjednicom MRMKS-a Gracielom Gatti Santana te najavio potpisivanje memoranduma kako bi se krenulo u ovaj proces koji se namjerno opstruira od 2016. godine.
– Po riječima Bunoze ima neki pravni vakuum. Naravno, uvijek vakuum ima ako nešto nećeš da uradiš. Radi se o nastavku politike koju je vodio njegov prethodnik na mjestu ministra pravde Josip Grubeša. I Bunoza kao i Grubeša traži načine kako da opstruira ovaj jako bitan proces. Ovom pričom da se sastaju sa predstavnicima Suda iz Haga, da se radi na nekakvom memorandumu, samo se javnosti baca prašina u oči, a ustvari se ništa ne radi. Bunoza je zaustavio Schmidta da nametne odluku o obavezi upisivanja osuđenih ratnih zločinaca u krivične evidencije – navodi Tahirović.
Kaže, kako se zbog toga ni za kog ne može ovdje u BiH, ali i u Srbiji reći da je ratni zločinac, jer njih nema u evidencijama, i oni su privilegovani građani, uzorni, čestiti, primjer svima nama.
– Imamo na sceni sinergiju HDZ-a i SNSD-a koji već sedam godina sprječavaju da zločinci budu upisani u krivične evidencije. Vidjet ćemo da li će se uskoro riješiti ovo krupno pitanje, a ako ne, opet ćemo se obratiti visokom predstavniku – zaključuje Tahirović.
Da bi bilo jasnije, u krivičnoj evidenciji nalazi se ime osuđenika koji je ukrao tri metra drva da bi preživio sa porodicom, ali nema ratnog zločinca iz Ahmića Darija Kordića koji sutra može biti kandidat za načelnika Busovače ili imenovan za ministra FMUP-a, ili recimo prijedorskog zločinca Stojana Župljanina koji traži da bude pušten na prijevremenu slobodu, koji kao slobodan čovjek koji će priložiti potvrdu o nekažnjavanju može se kandidovati za Državni parlament, predsjednika RS-a ili biti ministar MUP-a RS.
I Kordić i Župljanin su uzorni građani bez mrlje u biografiji, jer nisu upisani u krivične evidencije.
