Connect with us

BiH

Bošnjaci podnose apelaciju Ustavnom sudu BiH: Prešutni dogovor stranaca s Vučićem i Dodikom o podjeli BiH!?

Published

on

Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske je ništavan. Ovo je poruka visokog predstavnika Christiana Schmidta. 

Na prvu, lijepo zvuči, ali u praksi ne znači ništa. Iz OHR-a su poslali Schmidtovu izjavu koja je ništa drugo nego još jedna u nizu nemuštih, diplomatsko upakovanih i u konačnici se može izvući samo jedna poruka, a to je da će i ovaj zakon po svemu sudeći ostati na snazi kao i onaj o agenciji za lijekove RS-a objavljen 29. decembra prošle godine.

– Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti RS je neustavan, protivan odlukama Ustavnog suda, te je stoga i antidejtonski. Također je u suprotnosti i sa privremenom zabranom raspolaganja državnom imovinom. Bilo kakve transakcije u okvirima ovog zakona su samim tim ništavne. Ovo je pitanje neustavnih aktivnosti vlasti RS. One moraju odmah poništiti ovaj zakon. Ukoliko zakon ne bude povučen, morat će snositi odgovornost zbog svih posljedica. Građani RS-a zaslužuju dobru upravu i odgovorne političare koji će raditi u skladu sa vladavinom prava – rekao je visoki predstavnik.

Potpredsjednik bh. entiteta RS Ramiz Salkić u izjavi za Faktor ističe kako “visoki predstavnik treba pokazati više hrabrosti i odgovornosti spram pozicije koju obnaša”.

– Bez ikakvog oklijevanja treba poništiti Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, jer je to njegova dužnost i obaveza koja proizlazi iz mandata kojeg ima na raspolaganju po Dejtonskom mirovnom sporazumu. Ukoliko ne poduzme konkretne korake može se smatrati saučesnikom u ovom procesu. U tom slučaju je onda jasno da postoji prešutni dogovor i saglasnost međunarodne zajednice sa Dodikom i Vučićem da se ovaj zakon usvoji u NSRS-u, odnosno prešutni dogovor o predaji državne imovine entitetima što vodi konačnoj teritorijalnoj podjeli države Bosne i Hercegovine – zaključuje Salkić.

Šef Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a Alija Tabaković potvrdio nam je da će biti podnesena apelacija Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti ovog zakona.

– Apelaciju Ustavnom sudu BiH podnijet će ili Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a ili Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta BiH. Zakon je objavljen u Službenom glasniku RS-a i na snagu stupa osmi dan od objavljivanja, a to je u četvrtak 14. aprila. Tada će biti i predata apelacija Ustavnom sudu BiH, kao što smo to uradili u slučaju zakona o šumama i poljoprivrednom zemljištu RS-a – navodi Tabaković.

Poništavanje zakona i njegovo stavljanje van snage od Schmidta je zatražio i član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

– Ovo je već treći put da se suprotno odlukama Ustavnog suda BiH i suprotno mišljenju OHR-a proglašavaju antiustavni zakoni. Ako visoki predstavnik nema hrabrosti da ove antiustavne zakone stavi van snage, onda neka odstupi sa pozicije – poručio je Komšić.

Bivši član Predsjedništva i nekadašnji ministar vanjskih poslova i premijer BiH te svojevremeno osnivač i predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić, nakon što je 10. februara ovaj zakon usvojen u Narodnoj skupštini RS-a upozorio je da se “dovođenjem državne imovine u pitanje, dovodi u pitanje i opstanak Bosne i Hercegovine”.

– Za mene je uvijek državna imovina BiH bila ključna. Bio sam predsjednik Vlade Republike BiH 1994. godine kada smo društvenu imovinu pretvorili u državnu. Mislim da postoje dva aspekta, jedan je ekonomski koji je očigledan i vrlo važan. Drugi je ključan, a to je teritorijalni integritet i suverenitet i u tome državna imovina igra veliku ulogu. Ljudi misle da se radi o nekim kasarnama. Državna imovina je sve, od voda, ruda, zemljišta, šuma… To je nešto što je Bosna i Hercegovina i zbog toga to treba najozbiljnije shvatiti. U pitanju je opstanak države Bosne i Hercegovine – rekao je tada Silajdžić.

Narodna skupština RS usvojila je 10. februara Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS-a.

Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS podnio je Ustavnom sudu RS-a zahtjev za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda. Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS 23. marta donijelo je odluku da je zahtjev neprihvatljiv.

– Rješavajući ovo pitanje, Vijeće je utvrdilo da predmetni zahtjev nije prihvatljiv s obzirom na to da se navodima obrazloženja Odluke o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa ukazuje na povredu ustavnih vrijednosti koje garantuje Ustav Bosne i Hercegovine – navedeno je u saopćenju.

Predsjednica RS-a Željka Cvijanović potpisala je 4. aprila Ukaz o proglašenju Zakona o nepokretnoj imovini RS-a.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u decembru 2020. godine donio je dvije presude kojima je spriječio otimanje državne imovine. Na osnovu zahtjeva sedam delegata Vijeća naroda RS-a, osporio je određene članove Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS-a i Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a, koje je ranije usvojila Narodna skupština RS-a.

U septembru 2021. godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da nisu u skladu sa Ustavom BiH pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske, i to u dijelu u kojem se navodi da su šume vlasništvo RS-a. Odluka Ustavnog suda BiH znači da je definitivni titular imovine šuma u RS-u država Bosna i Hercegovina.

PIC je polovinom septembra 2004. godine zatražio od BiH da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine. Iste godine, odlukom Vijeća ministara BiH, formirana je Komisija za državnu imovinu, utvrđivanje i raspodjelu državne imovine, određivanje prava i obaveza BiH, entiteta i Brčko Distrikta u upravljanju državnom imovinom.

Državna imovina, kako se to navodi u opisu rada Komisije, obuhvata imovinu koja pripada državi BiH po međunarodnom Sporazumu o pitanjima sukcesije. Ovaj Sporazum su 29. juna 2001. godine potpisale države Bosna i Hercegovina, Hrvatska, bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Slovenija i Savezna Republika Jugoslavija. Tu spada i imovina nad kojom je Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina imala pravo raspolaganja i upravljanja prije 31. decembra 1991. godine.

Komisija za državnu imovinu nije predložila kriterije koji će se primjenjivati da bi se utvrdilo koja imovina je u vlasništvu BiH, entiteta i Brčko Distrikta, a nije izradila ni nacrte zakona kojima se osigurava da utvrđeni kriteriji budu provedeni.

Posljednja sjednica ove Komisije održana je 20. oktobra 2016.

Prije godinu Alma Čolo, zastupnica SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, pokrenula je inicijativu o formiranju interresorne radne grupe koja će raditi na zakonu o državnoj imovini BiH, ali je ona odbijena. Inicijativu nisu podržali zastupnici HDZ-a BiH i stranaka iz RS-a.

Obaveza donošenja zakona o državnoj imovini stoji od 2011. godine, od presude Ustavnog suda BiH. U svom pismu od 3. decembra prošle godine, visoki predstavnik Christian Schmidt je pozvao kolegije oba doma Parlamentarne skupštine BiH da preuzmu odgovornost za uspostavu parlamentarne, odnosno stručne radne grupe koja će formulirati i razmotriti opcije za postizanje prihvatljivog i održivog rješenja za pitanje državne i vojne imovine.

 

 

BiH

MUP RS poslao ‘čudnu’ depešu DKTP-u, tvrde da Bošnjaci planiraju nerede u Potočarima. Pojačano osiguranje

Published

on

By

Alternativna televizija (ATV), medij u RS pod kontrolom Milorada Dodika i SNSD-a, koja je i na „crnoj američkoj listi“, objavila je uznemirujuću informaciju da nekoliko bošnjačkih udruženja navodno planira za predstojeći Vaskrs oskrnaviti Memorijalni centar u Potočarima, kako bi za to navodno optužili pripadnike srpskog naroda.

Bez ikakvog dokaza i pozivajući se na neimenovanu policijsku agenciju kao na izvor svoje informacije ATV u svom huškačkom tekstu čak dovodi u pitanje vjerodostojnost i istinitost mnogih napada na bošnjačke povratnike koji se dešavaju u kontinuitetu, ne samo posljednjih mjeseci, nego godinama, o čemu postoje brojne policijske zabilješke, no rijetko koji od tih napada je procesuiran.

Iz teksta ATV-a se iščitava da su Bošnjaci ‘napadali sami sebe’, a optuživali pripadnike srpskog naroda, što nije tačno.

Raport je u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH, čiji pripadnici inače osiguravaju Memorijalni centar u Potočarima, provjerio kakvo je stanje na terenu, te smo pitali da li su upoznati s navodima koji stižu iz pojedinih medija u RS.

Enes Karić, direktor DKPT-a u izjavi za Raport je kazao da je Direkcija dobila depešu iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS, a o detaljima sadržaja te depeše Karić nije htio govoriti, no informaciju MUP-a RS je ocijenio ‘čudnom’.

“Direkcija za koordinaciju policijskih tijela je dobila depešu od Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Provjeravamo navode i poduzimamo određene mjere u Potočarima. Već odavno su povećane mjere zaštite Memorijalnog centra u Potočarima. Malo je čudna ta informacija u kojoj se kaže da Bošnjaci nešto žele da urade u Memorijalnom centru u Potočarima, ali mi u svakom slučaju poduzimamo određene radnje i mjere”, kazao je Karić za Raport.

ATV u svojoj informaciji navodno planirane napade od Bošnjaka dovodi u vezu s najavom usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici sredinom maja u Ujedinjenim nacijama, što je nebulozno i bez ikakvog uporišta, jer Bošnjaci nisu nikada agresijom niti nedoličnim radnjama tražili pijetet za žrtve iz svog naroda, a s posebnom obzirnošću se odnose prema žrtvama genocida u Srebrenici.

Također, podršku usvajanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u do sada su najavile brojne zemlje, uključujući i one iz regiona, izuzev Srbije i jasno je da Bošnjaci nemaju nikakvog razloga da s bilo kakvim gestom, a kamoli insceniranim napadima ugrožavaju i sebe i svoje svetinje kao što je Memorijalni centar u Potočarima.

No, evidentno je da su u stvari u RS zbog najavljenog usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici spremni na stvaranje “zategnute” situacije i da bošnjački povratnici u RS, odnosno ljudi koji su oduvijek bili naseljeni u tom dijelu BiH, ali su tokom agresije bili protjerani, a onda se vratili na svoja ognjišta, očigledno imaju razloga za oprez. Pokazuju to i posljednji napad u Gacku, a i najnovija propaganda.

Nastavi čitati

BiH

Novalić i Bajramović nakon pravosnažne presude primali zastupničku plaću

Published

on

By

Presuda bivšem premijeru i SDA-ovom zastupniku Fadilu Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a NIP-ovom Halilu Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata u Zastupničkom domu, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta.

Novaliću i Bajramoviću oduzeti mandati zbog pravosnažnih presuda

Centralna izborna komisija BiH oduzela je mandate dvojici federalnih zastupnika, SDA-ovom Fadilu Novaliću i NiP-ovom Halilu Bajramoviću, zbog pravosnažnih presuda na zatvorske kazne duže od šest mjeseci. Tako nalaže Izborni zakon BiH.

Bivši premijer Federacije BiH, Novalić, osuđen je na četiri godine u predmetu “Repiratori”, a Bajramović na tri godine zbog “obmane pri davanju kredita”.

– Novalić Fadilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 26.01.2024. godine, kada je presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 2 K 039029 21 od 05.04.2023. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 21.03.2024. godine. Bajramović Halilu utvrđen je prestanak mandata sa danom 08.11.2023. godine, kada je presuda Kantonalnog suda u Bihaću, broj: 01 0 K 014058 20 K od 13.06.2022. godine, postala pravosnažna. Odluka CIK-a BiH je donesena 19.02.2024. godine, a postala je pravosnažna dana 15.03.2024. godine – odgovor je koji je Fokus dobio u CIK-u.

Dakle, presuda Novaliću postala je pravosnažna 26. januara ove godine, a Bajramoviću 8. novembra 2023. godine. Sa tim datumima utvrđen im je i prestanak mandata, ali ne i radnog odnosa, pa su obojica mjesecima bili na platnom spisku Federalnog parlamenta. Sve do pravosnažnosti CIK-ovih odluka u martu.

Uprkos tome što su znali da su im dani u Parlamentu odbrojani, ni jednom ni drugom nije palo na pamet da prihvate odgovornost i zatraže prekid radnog odnosa. Propisi najvišeg zakonodavnog organa u Federaciji BiH omogućili su ovim osuđenicima za krivična djela da nastave primati hiljade maraka iz budžeta. Dakle, na račun građana.

CIK ne dobija službene obavijesti o presudama

Činjenica je da protekne dosta vremena od sudske presude do pravosnažnosti odluke CIK-a o oduzimanju mandata. Međutim, problem je što CIKBiH ne dobija nikakve službene obavijesti o presudama protiv izabranih članova organa vlasti pa proces oduzimanja mandata pokreće tek nakon saznanja do kojih dođe, nerijetko putem medija ili iz drugih izvora. Zato se može desiti da neki slučaj koji nije medijski propraćen, a potom i presuda, ostanu prilično dugo neotkriveni.

– Centralna izborna komisija BiH po saznanju da je neki izabrani zvaničnik pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže kako je to propisano odredbama člana 1.10 stav (1) tačka 4. Izbornog zakona BiH obraća se nadležnom sudu za dostavljanje presude sa naznačenim datumom pravosnažnosti. Tek nakon toga CIKBIH pokreće postupak utvrđivanja prestanka mandata – kaže za Fokus Stručna savjetnica za odnose s javnošću u CIK-a BiH Maksida Pirić.

Međutim, pojašnjava da u svim slučajevima, bez obzira na datum donošenja pravosnažne odluke Centralne izborne komisije BiH, mandat zvaničniku prestaje sa danom pravosnažnosti sudske presude.

Nažalost, to u praksi ništa ne znači zato što prestanak mandata ne znači automatski i prekid radnog odnosa jer njihov radno-pravno status nije u nadležnosti CIK-a, nego je regulisan propisima organa vlasti. U ovom slučaju Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.

Marinković Lepić tražila reakciju komisije

Istina je da je Mirjana Marinković Lepić još 31. januara, u vrijeme kada je bila predsjedavajuća tog doma, zatražila od Mandatno-imunitetske komisije da razmotri medijske natpise o pravosnažnoj presudi protiv Novalića te pitanje prestanka mandata. Samo osam dana kasnije i CIKBiH je obavijestio Zastupnički dom da je pokrenuo postupak utvrđivanja činjenica i odgovornosti tri zastupnika, među kojima Novalića i Bajramovića.

Nedugo nakon toga, 21. februara, CIK je dostavio i odluke o prestanku njihovih mandata sa datumima kada su im izrečene pravosnažne sudske presude. Međutim, ova komisija je odlučila čekati da i CIK-ove odluke postanu pravosnažne. One sudske valjda im nisu bile relevantne.

Parlament ne otkriva detalje

Fokus je sekretaru Zastupničkog doma Ivanu Miličeviću uputio pitanja do kojeg datuma su Bajramović i Novalić primali plaće po osnovu rada u Parlamentu. On je upit proslijedio Administrativnoj komisiji, čija je privremena sekretarka dobila zadatak da odgovori.

– U dogovoru s predsjednikom Administrativne komisije Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Rasimom Smajlovićem dostavljamo Vam odgovor na postavljena pitanja: Nakon dostave pravosnažnih Odluka od strane CIK-a, Administrativna komisija je u skladu sa Poslovnikom i svojim nadležnostima propisanim člankom 59. donijela rješenja o prestanku radnog odnosa navedenim zastupnicima Fadilu Novaliću i Halilu Bajramoviću. Odnosno, i jednom i drugom zastupniku radni odnos je prestao danom pravosnažnosti Odluka o dodjeli i prestanku mandata Centralne izborne komisije – navedeno je u odgovoru.

U prevodu, ovo bi značilo da je Novaliću radni odnos prekinut istog dana kada se javio na izdržavanje kazne u državni zatvor u Vojkovićima, 21. marta.

U nastojanju Fokusa da dobije dodatna pojašnjenja uključujući precizne datume do kada su bili na platnom spisku pokušali su stupiti u kontakt sa predsjednikom Administrativne komisije, no još nisu dobili uzvratni poziv.

Podsjećanja radi, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić 21. marta otišao je na izdržavanje zatvorske kazne. Prethodno je, u januaru ove godine, Apelaciono vijeće suda BiH potvrdilo prvostepenu presudu u predmetu “Respiratori” kojom je osuđen na četiri godine. Uprkos njegovim nastojanjima da se odgodi izvršenje kazne, žalba je odbijena pa je Novalić bio prinuđen javiti se u državni zatvor.

Nastavi čitati

BiH

Gradska džamija : Predavanje i izložba Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini

Published

on

PREDAVANJE I IZLOŽBA
SULTANSKE DŽAMIJE U BOSNI I HERCEGOVINI
Među džamijama građenim u vrijeme Osmanlija, posebno mjesto i značaj imale su one koje su gradili sami sultani, kako u Istanbulu, tako i širom Osmanskog carstva, pa i u Bosni i Hercegovini. One su finansirane iz državne blagajne, pa se na neki način mogu smatrati i državnim džamijama.
U našoj zemlji podignuto je preko 80 sultanskih džamija. Mnoge su porušene, neke su obnavljane, a od nekih su ostale samo zidine u tvrđavi, kao što je to slučaj u Bužimu.
Do danas ih je sačuvano i obnovljeno ukupno 37. Od sultanskih džamija koje se i danas koriste i služe svojoj svrsi čak 9 nalazi se na prostoru Bosanske Krajine. To su: Stara džamija u Izačiću, Džamija Murata III u Todorovu, Džamija Murata III u Šturliću, Fethija džamija u Bihaću, Džamija Brekovica grad u Bihaću, Džamija Zagrad u Velikoj Kladuši, Džamija u Maloj Kladuši, Džamija u Mutniku, i Gradska džamija u Cazinu.
Povodom obilježavanja 7. maja, Dana džamija, Medžlis Islamske zajednice Cazin u saradnji sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom iz Sarajeva organizira predavanje i izložbu „Sultanske džamije u Bosni i Hercegovini“.
Predavanje i izložba će se održati u Gradskoj džamiji u Cazinu, u petak, 3. maja 2024. godine, sa početkom u 20 sati.
Pozivamo vas da svojim prisustvom uveličate ovaj značajan skup.
Medžlis islamske zajednice Cazin
Nastavi čitati

Najčitanije