Connect with us

BiH

Policija tražila da se ne pušta ezan, a centrom grada odjekivalo: “Bit će Prijedor srce Srbije” (VIDEO)

Published

on

U Prijedoru, gradu u kojem je tokom rata u Bosni i Hercegovini ubijeno više od 3.000 ljudi nesrpske nacionalnosti, u petak 4. augusta, državni vrh Srbije i vlast manjeg bosanskohercegovačkog entiteta RS obilježio je takozvani dan sjećanja na Srbe stradale i prognane u hrvatskoj vojnoj akciji “Oluja”.

Prijedorska policija i Dragoslav Kabić, predsjednik lokalnog odbora SNSD-a, tražili su od Medžlisa Islamske zajednice Prijedor da se ne puštaju ezani (poziv na molitvu) s razglasa na džamijama u periodu od 17 do 22 sata.

 

Iz Medžlisa Islamske zajednice Prijedor potvrdili su za portal Radiosarajevo.ba da su dobili usmeni zahtjev da ne puštaju ezan ‘da ne bi izazvali neprijatnosti’.

Iz Medžlisa su tražili pismeni zahtjev s obrazloženjem, međutim, niko im se nije javio nakon toga.

 

Obilježavanju u Prijedoru prisustvovali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorad Dodik, kao i članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, entitetski premijer Radovan Višković, poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Porfirije i drugi.

Vučić je u petak u Prijedoru rekao kako je “Oluja” bila najveće etničko čišćenje u Europi nakon Drugog svjetskog rata, dok je čelnik RS Milorad Dodik tu operaciju nazvao udruženim zločinačkim pothvatom za koji je okrivio Hrvatsku, ali i SAD.

Nakon podrške Dodiku i Vučiću tokom njihovog govora, članovi udruženja ‘Narodni sindikat’ uzvikivali su “Bit će Prijedor srce Srbije“, javio je BIRN.

Majke Srebrenice su uoči Vučićeve posjete Prijedoru tražile da se predsjednik Srbije sjeti da je to grad u kome je ubijeno čak 102 djece.

Neka se sjeti Keraterma, Trnopolja, Omarske… Neka zna Aleksandar Vučić da majke Srebrenice, majke Bosne neće šutjeti, neće dozvoliti ponižavanje naše djece”.

Činjenica da se u gradu u kojem je ubijeno 3.176 civila nesrpske nacionalnosti, Bošnjaka i Hrvata, od kojih je 102 djece, za koje nikad nije izgrađeno spomen-obilježje, izazvalo je burne reakcije u bh. javnosti.

Najveći masovni logori i masovne grobnice, među kojima je Tomašica, bili su na teritoriji Prijedora. Više od 32.000 Prijedorčana je bilo nezakonito zatočeno u 58 koncentracionih logora ili drugih mjesta zatočenja.

I upravo na današnji dan otkriven je logor Trnopolje kada je ITN objavila televizijske snimke izmučenih logoraša iza bodljikave žice.

Tzv. krizni štab općine Prijedor formirao je 26. maja 1992. logor Trnopolje, kroz koji je prošlo više hiljada zatvorenika, uglavnom starijih muškaraca, žena i djece. Prema procjenama UN-a, logor je u jednom trenutku imao između 5.000 i 6.000 zarobljenika, od kojih su 300 bili djeca, 3000 žene a ostali muškarci starije dobi.

Još jedna od strahota i primjera segregacije nesrpskog stanovništva je kada je 31. maj 1992. godine Krizni štab općine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a ukoliko se kreću gradom da moraju nositi bijelu traku oko ruke. Ubijeno je 3.176 osoba među kojima je bilo 102 djece.

Upravo zahtjev da se ne pušta ezan sa džamija Prijedorčane podsjeća na 31. maj kada su morali nositi bijele trake.

Radiosarajevo.ba

BiH

Stravičan zločin: Refik Mujedinović usmrtio suprugu sjekirom, tijelo pronašla kćerka

Published

on

By

Još jedan stravičan zločin pogodio je sinoć Gradačac kada je Refik Mujedinović ubio suprugu sjekirom, a onda u Srebreniku počinio samoubistvo.

Kako saznaje portal “Avaza” ubijena je Halida Mujedinović.

Kako su saopćili sinoć iz MUP-a TK, tijelo je pronašla njena kćerka, koja je sve i prijavila policiji.

Na mjesto događaja odmah po prijavi, upućena je patrola policije PS Gradačac koja je potvrdila navode prijave, te obezbjeđuje mjesto događaja. Dolaskom dežurne ekipe SHMP Doma zdravlja Gradačac i ljekara mrtvozornika na licu mjesta konstatovana je smrt H.M. O događaju je obaviještena dežurna tužiteljica KTTK-a, koja je izašla na mjesto događaja, te rukovodi uviđajem, a uviđaj i druge istražne radnje vrše istražitelji Sektora kriminalističke policije Uprave policije MUP TK-a – saopćeno je sinoć iz Uprave policije MUP-a TK.

Nastavi čitati

BiH

Helez: Na pet mjesta proizvodimo dronove, a imamo i jače stvari – pozivam Dodika da to vidi

Published

on

By

“Što se tiče dronova, mi na pet mjesta imamo dronove koji se proizvode, to nije nikava tajna. Problem je što su oni u Srbiji mislili da je to nešto spektakularno, ta proizvodnja dronova. Pozivam Dodika da dođe sa mnom, da to vidi, kad to bude gotovo. Mi proizvodimo veće i jače stvari od dronova, to je sve legalno”, kazao je za N1 ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez.

Helez je u Danu uživo ponovio da su postojali paravojni kampovi na području entiteta Republika Srpska, ali da su bili “privremenog karaktera” i da ih svake godine pohađaju “studenti i srednjoškolci”. Državni ministra je kazao kako je “50 svjedoka pred Tužilaštvom BiH” potvrdilo njegove navode.

Također, Helez je odgovorio i na optužbe članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović kako “huška na rat” odgovorivši da to ne radi, nego radi posao koji bi trebala raditi Cvijanović sa druga dva člana državnog predsjedništva.

Jučer je održana sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj se trebalo raspravljati o izmjenama Izbornog zakona, ali i o zakonu o sudu. Vi ste iskoristili pravo veta i skinuli oba zakona sa dnevnog reda?

Nisam ja iskoristio pravo veta, ali sam upozorio predlagača da ću ga iskoristiti i onda je predlagač povukao zakon. Zbog čega sam to uradio? Prvo, taj zakon je zakasnio i drugo – nije prošao sve procedure, nije rezultat političkog dogovora. Nije mi odgovarala ni suština, u jednom članu se reguliše izbor Predsjedništva i govori se samo o tri kantona, što je nonsens i kontra svih presuda u Strazburu. Ključno je – da smo pustili da ovaj zakon prođe onda bi imali dva izborna zakona i to nema nigdje u svijetu. Bio sam opravdano protiv toga.

U prijedlogu HDZ-ovog zakona nema rješenja za slučaje “Sejdić i Finci”, kao i druge presude Evropskog suda za ljudska prava, ali iz ove stranke opravdavaju zakon time što je “privremenog karaktera”?

Prvo ovaj zakon je kontra Ustava BiH i nije evropski.

Iz HDZ-a i jučer optimistični, iako je zakon povučen s dnevnog reda, nadaju se domaćem rješenju. Ima li uopšte mjesta za ovaj optimizam?

Vijeće ministara BiH funkcioniše. Normalno održavamo sjednice i usvajamo dnevne redove. Nema tu nikakvih problema. Nama je da se dogovaramo i radimo. Ono što usaglasimo to će ići.

A šta je sa radom Parlementa BiH?

To za Parlement trebate pitati nekoga drugog.

CIK je danas raspisala izbore za 6. oktobar i to na osnovu Izbornog zakona BiH, koji je visoki predstavnik Christian Schmidt izmijenio 26. marta ove godine. Po kojem će zakonu glasati birači u Republici Srpskoj?

Jedan jedini je izborni zakon – to je ovaj što je nametnuo visoki predstavnik i on obavezuje sve strukture vlasti. Oni sami ne priznaju taj entitetski izborni zakon.

Zakon o sudu i dalje je sporan zbog lokacije. Sporan je bio i posljednji prijedlog po kojem bi Parlamentarnoj skupštini bio dat rok da se odredi mjesto novog apelacinog vijeća. Kako će ovo pitanje biti riješeno?

Govorim u lično ime, potpuno je nebitno da li će biti u Istočnom Sarajevu ili Banjaluci. Mislim da će to nakon dvije godine biti smješno da smo se prepirali oko toga.

Šta će biti sa daljim reformama, činjenica da smo zapeli na EU putu. Hoće li se nastaviti integracija nakon glasanja o rezoluciju o genocidu u Srebrenici, jer u ovom trenutku su podignute tenizije i na neki način je blokiran rad državnih institucija?

Rezolucija će biti usvojena, ništa se strašno neće desiti ovdje i u Srbiji. I dalje će život ići normalnim tokom. Dobro bi bilo da Srbija prizna genocid jer je to presuđeno na Sudu. Iskreno mislim da se tu najviše štete nanosi srpskom narodu, jer ako bi priznali genocid tačno bi se znalo ko je to uradi, ali ako se negira – stavlja se ljaga na cijeli narod, pa i državu Srbiju. Nama je ovdje živjeti, bila rezolucija ili ne. Nama će uvijek Srbija biti susjed i mi ćemo uvijek biti suverena država Bosna i Hercegovina.

Kako komentarišete optužbe na vaš račun Željka Cvijanović, iznesene pred Vijećem sigurnosti UN-a, da dajete ratnohuškačke izjave i da je BiH evropsko leglo “džihadista”?

Mi smo došli u tu tužnu, jadnu situaciju u Bosni i Hercegovini da je jedan čovjek u entitetu stavio sve pod svoju kontrolu. Imam osjećaj da, ne daj Bože, taj nesretni Dodik dođe u učionicu i pobije 30 đaka da bi Cvijanović rekla “svaka čast”. Ona je rekla da huškam na rat zato što pravim rezervni sastav, a to bi trebala raditi Cvijanović sa ostala druga dva člana Predsjedništva zato što su vrhovni komadantni OS BiH. Čudi me njeno neznanje, a i to da ima “džihadista” je mržnja prem BiH.

Šta je sa paravojnim kampovima u RS-u i proizvodnjom dronova, kako ste ranije izjavljivali?

Kampovi su postojali, bili su privremeni i oni se prave svake godine od studenata i srednjoškolaca. Mi imamo te informacije. Kada sam iznio to u javnost, pred Tužilaštvom BiH se javilo preko 50 svjedoka da je bilo kampova. Zar mislite da oni ne bi podnijeli krivične prijave protiv mene da nisam u pravu? Što se tiče dronova, mi na pet mjesta imamo dronove koji se proizvode, to nije nikava tajna. Problem je što su oni u Srbiji mislili da je to nešto spektakularno, ta proizvodnja dronova. Pozivam Dodika da dođe sa mnom, da to vidi, kad to bude gotovo. Mi proizvodimo veće i jače stvari od dronova, to je sve legalno. Ja se ponosim namjenskom industrijom i ona je doživjela ekspanziju.

Pixabay

Ima li potrebe da se Bosna i Hercegovina naoružava?

Želim reći da su te priče o naoružavanju (u regiji) prenapuhane. Imamo sporazum o balansu u naoružavanju u regiji, sve se kreće u dogovorenim odnosima.

Kritikuju vas zbog izjave kako “imate plan” u slučaju pokušaja otcjepljenja dijela Bosne i Hercegovine?

Kakav bih ja bio ministar odbrane ako ne bih imao plan? Po stoti put kažem da nikada nijedan dio Bosne i Hercegovine se ne može otcijepiti. Može se desiti da to neko pokuša, ali onda se pokreću svi mehanizmi međunarodnih i domaćih institucija. Ne dao Bog da se desi rat, kao što je 1992., mi imamo Oružane snage. Svi obavještajni podaci, kojima raspolažem, kažu da je mirna situacija u državi. Ja ovo govorim da vide da ima ko braniti BiH i onda kada se uplaše kažu “naša država” i meni ih je tada drago slušati.

Nastavi čitati

BiH

Nema para za terapije, pacijenti umiru, a direktoru Zavoda zdravstvenog osiguranja povećana plaća za 30 posto

Published

on

By

Dvadeset petog aprila ove godine na prijedlog ministra zdravstva Vlada KS donijela je odluku o povećanju plaće do 30 posto od osnovne plaće direktoru Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo Muameru Kosovcu, koju potpisuje kantonalni premijer Nihad Uk.

Odluka je donesena “na osnovu pozitivnog poslovanja” pomenutog kantonalnog zavoda”.

“Uvećanje osnovne plaće direktoru Zavoda iz tačke I ove odluke, a saglasno članu 15. Zakona o plaćama i naknadama članova organa upravljanja i drugih organa i institucija Kantona Sarajevo, kantonalnih javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač Kantona Sarajevo, odobrava se na osnovu pozitivnog poslovanja Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2022. godinu”, stoji u odluci, piše Raport.

U vrijeme kada nedostaje prijeko potrebnih lijekova, naročito potrebnih onkološkim pacijentima, kojima život sad visi o koncu, dok su kao olakšice uvedene elektronske uputnice, pa iskustva pokazuju da su umjesto olakšavajućih, otežavajuće okolnosti u pitanju, kad se magnetna rezonanca čeka po osam mjeseci, kad se nude zamjenske terapije koje često ne ferceraju na željeni način, dok su zidovi bolnica oronuli, dok po svim zdravstvenim institucijama nedostaje kadar…, dok nema para za sve nabrojano, a ima toga još, plaća direktoru Zavoda se povećava. I za to ima novca. Za pozitivno poslovanje.

Nastavi čitati

Najčitanije