BiH

Tamo gdje je vojevao Nenad Stevandić: Kotor Varoš je bila jedna od prvih etnički očišćenih općina u BiH (VIDEO)

Published

prije 9 mjeseci

16. Augusta 2023.

Bella

Nakon što je ponovo u fokus javnosti stigao ratni snimak iz Kotor Varoši, na kojem se vidi i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, ponovo se aktualiziralo pitanje zločina u ovoj bosanskohercegovačkoj općini.

Općina Kotor Varoš je prije agresije na Bosnu i Hercegovinu bila jedna od etnički najšarolikijih općina u BiH. Gotovo podjednak učinak Bošnjaka, Srba i Hrvata u općini koja je imala 36 hiljada stanovnika, potpuno je izmijenjen 1992. godine kada su srpske snage napale Kotor Varoš.

Dana 11. juna 1992. godine počeo je sveopći napad na Kotor Varoš. Bošnjaci i Hrvati su uhapšeni i smješteni u četiri logora: u zgradu Starog suda, zgradu Pilane, srednju školu i u selo Maslovare.

Sve akcije srpskih snaga su bile detaljno planiran i pripremljene. Svi muškarci (Hrvati i Bošnjaci) stariji od 15 godina bili su uhapšeni i zatočeni u logorima. U napadima srpskih vojnih i paravojnih snaga uhapšeni su pred članovima porodica, ponižavani i fizički maltretirani. Nakon što su muškarci odvedeni uslijedilo je pljačkanje, malteritiranje i silovanje preostalog stanovništva.

Biskup Franjo Komarica je posjetio Kotor Varoš u septembru 1992. godine te je organizovao humanitarni konvoj za ovo mjesto. Komarica je osigurao prebacivanje preostalog hrvatskog i bošnjačkog stanovništva pa su oni u 30 autobusa napustili područje Kotor Varoša. Oko 20.000 Hrvata i Bošnjaka iz općine Kotor Varoš je izbjeglo i protjerano.

Imovina hrvatskih i bošnjačkih stanovnika je opljačkana. Srpske jedinice su većinu sela do temelja spalili. Ubijeno je oko 300 ljudi, no još 350 ljudi se vode kao nestali.

Kada se 17. oktobra Armija BiH i HVO konačno povlače i Kotor Varoši, ubijanja, pljačkanje, silovanje i ostali zločini se intenziviraju. Mnogi Bošnjaci i Hrvati su tog dana morali potpisati izjavu u zgradi Općine da se odriču svoje imovine, i da je ostavljaju Republici Srpskoj.

Pored Momčila Krajišnika i Radoslava Brđanina, koji su u međuvremenu preminuli, te Ratka Mladića, osuđenih u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), zbog ratnih zločina počinjenih na području Kotor-Varoši osuđeni su Bosiljko i Ostoja Marković, kojima je izrečeno po deset godina zatvora zbog silovanja maloljetnice, dok su u drugom predmetu Ljubiša Vranješ i Mladen Milić osuđeni na po sedam godina.

Prije više od osam godina u Sudu BiH je počelo suđenju Savi Tepiću, Iliji Kurušiću, Dušku Vujičiću i Dušku Maksimoviću zbog zločina u Kotor-Varoši, a u drugom predmetu postupak protiv Boška Peulića, Slobodana Župljanina, Manojla Tepića, Janka Trivića i Nedeljka Đekanovića traje šest i po godina, dok se u trećem predmetu sudi Zdravku Samardžiji.

Zbog zdravstvenog stanja optuženih, trenutno su u fazi mirovanja postupci protiv Dragoslava Bojića i Radojka Keverovića.

klix

Povezane teme:agresija na BiH Cazin etničko čišćenje Kotor Varoš Nenad Stevandić

BiH

Milanović poručio iz Tuzle: Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka, moraju biti ravnopravni

Published

prije 6 sati

11. Maja 2024.

Bella

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini u okviru koje obilazi dva grada – Tuzlu i Brčko.

U suretu s medijima hrvatski predsjednik je govorio o nekoliko tema, a između ostalog je rekao da HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH neće proći te da je status Hrvata u našoj zemlji pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske.

Inače, Milanović je svoju posjetu Bosni i Hercegovini započeo odlaskom u tuzlansko prigradsko naselje Husino, gdje je pložio vijenac i zapalio svijeću ispred spomen-obilježja 115. brigade Hrvatskog vijeća odbrane Zrinski, a zatim se susreo s pripadnicima njegove 115. brigade.

Potom je krenuo put Gradske uprave Tuzle, gdje se sastao sa gradonačelnikom Zijadom Lugavićem, a boravak u gradu soli okončao je odlaskom u Franjevački samostan, gdje se susreo s gvardijanom fra Željkom Nikolićem.

Kako je kazao u susretu s medijima, hrvatske ratne brigade iz vremena agersije na Bosnu i Hercegovinu, a koje su se nalazile u Tuzli i Brčkom, su primjer dobre i razumne saradnje sa Armijom RBiH.

“Nije bilo idealno, bilo je teško, prostor je odbranjen, bilo se na rubu sukoba, ali do njega nije došlo. Razum i pamet određenih ljudi su pretegnuli na bolju stranu i toga se treba sjećati i obilježavati. Ovo je dobar dio naše zajedničke historije”, kazao je Milanović.

Na pitanje šta očekuje od HDZ-a i Domovinskog pokreta u kontekstu položaja Hrvata u BiH, Milanović je kazao da od HDZ-a ne očekuje ništa, dok Domovinski pokret mora usuglasiti da li će se baviti politikom ili ne. Kazao je da Hrvati u BiH ne mogu birati svog člana Predsjedništva, naglasivši da to treba mijenjati i vratiti na fabričke postavke.

“Nemam nikakva očekivanja, a da pri tome ne mislim na dobra ili loša. HDZ nije napravio ništa. Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka ili Bošnjaka, Srba i Hrvata. Moraju biti ravnopravni. Moraju imati pravo izbora svojih nacionalnih predstavnika i to je tako. To možda nije idealno, ali je tako. U tom pogledu HDZ nije napravio apsolutno ništa i neće napraviti. Tu ću stati jer sam u stranoj državi. Domovinski pokret ako ih želi pritegnuti – može. Ali, očito ne žele jer se ne žele baviti pravom državnom politikom i sistemom nacionalne sigurnosti, a odnosi sa BiH i status Hrvata su također pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske. Ovdje ne mislim na oružje i rat jer je ovo mirna zemlja i među nama je sve manje-više jasno”, rekao je Milanović.

HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH nije prošao, a Milanović vjeruje da se to u konačnici i neće desiti.

“HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona neće ni proći. To nisu stavovi HDZ-a BiH već svih Hrvata. U BiH ne znam nikoga ko ne bi bio za to. Takvi su stavovi i velike većine ljudi i Hrvatskoj, ali za to se neko treba zauzeti i nametnuti kao temu razgovora. Hrvatska je članica NATO-a i EU i to je prostor za pomoć drugima pa i BiH”, naglasio je Milanović.

Predsjednica Evropske komisije i kandidatkinja EPP-a za tu dužnost na sljedećim evropskim izborima Ursula von de Leyen izjavila je da je BiH na dobrom putu za ulazak u EU, ali da u tome Hrvatska može dobrim dijelom pomoći. Milanović je pak kazao da se ona ništa ne pita, naglasivši da ne vidi načina da ona i dalje bude predsjednica komisije na čijem se čelu nalazi.

klix

Nastavi čitati

BiH

Ratni zločinac Ratko Mladić tražio da ide na liječenje u Srbiju, zahtjev je odbijen

Published

prije 7 sati

11. Maja 2024.

Bella

Zahtjev da se osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić prebaci na dalje liječenje u Srbiju je odbijen.

Potvrdio je to za RTRS njegov sin Darko Mladić koji se sinoć vratio iz nizozemskog Haga.

Naveo je da ljekari smatraju da mu se stanje popravlja, kao i da oni smatraju da mogu dobro da ga oporave da bi se vratio u ćeliju.

“Јa nemam povjerenja u njihove doktore, ali na njihovu odluku nemamo pravo žalbe.

Nastavit ćemo da šaljemo ljekare i da reagujemo što je brže moguće na njegove promjene”, rekao je Darko Mladić.

Dodao je da je stanje nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske vrlo kritično i da je on veoma slab.

Tvrdi da su Mladiću otkazali bubrezi, “jer su ljekari u Hagu pogrešno tumačili njegove probleme, dali mu previše diuretika, nisu pratili balans tečnosti i oštetili su mu bubrege”.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio je Ratka Mladića na kaznu doživotnoga zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i za ratne zločin koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci RS.

Nastavi čitati

BiH

Episkop zvorničko-tuzlanski traži od SPC-a da u BiH bude više mitropolija “da se ne pojavi bosanska pravoslavna crkva”

Published

prije 9 sati

11. Maja 2024.

Bella

Episkop zvorničko-tuzlanski Fotije izjavio je danas da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija, nego možda dvije-tri, čime bi bila spriječena mogućnost da se ovdje pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve.

Episkop Fotije rekao je da je ovih dana Svetom arhijerijskom Sinodu za Sveti Sabor, za komisiju za Ustav SPC, predat dokument da Eparhija zvorničko-tuzlanska dobije rang mitropolije, koji je imala do 1920. godine.

Vladika Fotije je ocijenio “da su sada stečeni uslovi da to bude korigovano, promijenjeno, te naglasio da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija”.

– Ako bi Eparhija zvorničko-tuzlanska dobila status mitropolije time bismo spriječili mogućnost da se ovde pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve, odvajanje od Beograda, od matice… – rekao je Fotije nakon liturgije u Hramu Svetog velikomučenika Dimitrija u Bosanskom Šamcu povodom eparhijske slave Živonosnog Istočnika.

On je napomenuo da “treba na vrijeme misliti i reagovati, što je učinjeno dopisom koji su poslali Svetom Sinodu”.

– Vidjećemo kakav će odgovor biti. U svakom slučaju ideja je u narodu ovde pozdravljena. Nadamo se pozitivnom odgovoru. Mi ne želimo nešto što nije bilo, ova eparhija je bila mitropolija. Mi samo to hoćemo da vratimo, zato se danas posebno ljudi raduju, a to je za mene najvažnije – da smo taj proces pokrenuli. Čekamo majski Sabor i da vidimo kakav će biti odgovor – rekao je, prenosi RTRS.