Od 2013. godine iz Bosne i Hercegovine iselilo je oko 600.000 građana. Samo u 2021. godini rekordnih 170.000, podaci su Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Posao u Njemačkoj je prije nekoliko godina potražila i Emina Klino, medicinska sestra iz Sarajeva.

Za Fokus je govorila o svojim iskustvima, koja, na samom početku, nisu bila baš pozitivna.

– Tada nije postojalo puno agencija za posredovanje u zapošljavanju kao danas. Grupe ljudi bavile su se prikupljanjem potencijalnih kandidata. Vođena neiskustvom, stupila sam u kontakt s jednim našim čovjekom iz Tuzle. On je živio u Njemačkoj i bavio se baš tim poslovima. Poslala sam mu dokumentaciju putem e-maila, a on me nazvao i ponudio posao u staračkom domu u gradiću na granici sa Francuskom i Luxemburgom, kao i pomoć u nostrifikaciji diplome. Pristala sam i za mjesec i po dobila vizu – kaže Emina.

Ucjena od 5.000 eura

Međutim, ubrzo po dolasku u Njemačku uvjerila se da skoro ništa nije onako kako je dogovoreno. Nakon četiri mjeseca pred nju je stavljen ugovor u kojem je pisalo da je šefici staračkog doma dužna 5.000 za troškove nostrificiranja diplome. Kao i da će ostati na tom poslu narednih pet godina i vraćati taj novac u određenim mjesečnim ratama.

– Odbila sam potpisati pa mi je taj čovjek koji mi je pomogao u pronalasku posla zaprijetio otkazom. Shvatila sam da je u “talu” sa šeficom staračkog doma. Dala sam otkaz i odselila u Nürnberg, Bayern. U novinama sam pretraživala oglase i u roku od 24 sata našla posao. Ponovo sam poslala dokumente u nadležno ministarstvo. Od novih poslodavaca saznala sam za jednu nevladinu organizaciju, kojoj sam se obratila i dobila odgovor da će mi finansirati nostrificiranje diplome, što je iznosilo oko 2.200 eura. Za šest mjeseci sam imala svoju diplomu u rukama i tada kreće bolje vrijeme za mene – priča Klino. Ona je u međuvremenu dobila stalni boravak i završila dodatno školovanje u području intenzivne njege.

Trenutno u BiH postoji mnoštvo agencija za posredovanje u zapošljavanju, među kojima i jedna državna – Agencija za rad i zapošljavanje BiH, koja od 2013. godine sarađuje sa Slovenijom i Njemačkom. Sve osobe koje odlaze na rad u inozemstvo posredstvom ove agencije imaju sva prava kao i domaća radna snaga u tim državama.

Programi državne agencije

Za većinu bh. građana koji odluče tražiti posao u inozemstvu, posao u Njemačkoj je i dalje najatraktivniji. Državna agencija može im pomoći ukoliko imaju završenu srednju medicinsku školu općeg ili pedijatrijskog smjera, položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika na minimum B1 nivou. Posredovanje je podijeljeno na dva programa.

– Prvi je kod poznatog poslodavca gdje kandidati sami pretražuju oglase, stupaju u kontakt sa poslodavcem. Ukoliko poslodavac iskaže interes za zapošljavanjem kandidati svoju dokumentaciju dostavljaju nama na pregled. Mi je šaljemo u Saveznu agenciju za rad Njemačke koja pokreće proceduru za izdavanje radne dozvole. Nakon što kandidat dobije dozvolu, nama se dostavlja ugovor o radu koji potpisujemo kao garant sigurnosti u zapošljavanju, te kandidat odlazi u Ambasadu Njemačke po radnu vizu – pojašnjava za Fokus Boris Pupić, stručni saradnik za odnose sa javnošću Agencije.

Drugi program, Triple Win, podrazumijeva da poslove za kandidate traži njemački GIZ u saradnji sa Saveznom agencijom za rad te zemlje. U sklopu ovog projekta kandidati dobijaju obuke iz njemačkog jezika i uslova života i rada u Njemačkoj, te imaju tutorstvo u trajanju od 12 mjeseci na radu u toj zemlji. Radnu dozvolu dobijaju na godinu dana, a uslov za produženje je uspješno položen stručni ispit za njegovatelja.

Besplatne usluge

Posredovanje za Sloveniju odvija se u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje te zemlje. Oni konkurse sa otvorenim radnim mjestima, za koje nemaju domaću radnu snagu, prosljeđuju bh. agenciji. Ona dalje entitetskim zavodima za zapošljavanje i lokalnim biroima. Radne dozvole izdaju se na godinu dana, s tim da većina radnika dobije produženje kod istog ili novog poslodavca.

Agencija za rad i zapošljavanje BiH nije zabilježila slučajeve zloupotreba ili lažnih oglasa. Upravo su im međudržavni sporazumi garancija. U Sloveniji je bilo pojedinačnih problema u smislu nepoštivanja i kršenja ugovora o radu. No, to se, kaže Pupić, rješava u saradnji sa nadležnim institucijama te zemlje. U Njemačkoj nije bilo kršenja ugovora.

Pored državne, postoje i privatne agencije koje se bave posredovanjem u zapošljavanju. Kako bi izbjegli neugodnosti slične onima koje je imala sagovornica Fokusa, vrlo je važno da kandidati budu krajnje oprezni i biraju samo one koje su registrirane kod entitetskih ministarstava rada. Pupić naglašava da je posredovanje besplatno. Kao i da, ukoliko neko želi ove usluge naplatiti od radnika, ili je riječ o prevari ili se ne radi o uredno registriranoj agenciji.

Nostrificiranje diplome za posao u Njemačkoj

Našem portalu obratila se čitateljica, koja je u potrazi za poslom u Njemačkoj. Od jedne agencije, za koju smo uvidom u spiskove utvrdili da nije registrirana, dobila je informaciju da usluge nostrificiranja diplome koštaju 950 KM plus troškovi takse od 100 do 600 eura koji se uplaćaju u Njemačkoj.

Za iste usluge, registrirana agencija AVS iz Zenice, naplaćuje 600 maraka.

– Naša agencija pruža ovu uslugu i cijena je jednaka za sva zanimanja. Te su u cijenu uključene usluge prevođenja dokumentacije, jer mi imamo stalno zaposlene sudske tumače. Nakon što nadležni ured u Njemačkoj obradi dokumentaciju i izda rješenje, kandidati su dužni tom uredu platiti taksu za obradu dokumenata, koja se kreće između 100 i 600 eura ovisno od ureda, zanimanja, dužine obrade dokumentacije i slično – kazala je za Fokus direktorica Agencije AVS Selma Čivić.

Važno je pojasniti da usluge posredovanja u zapošljavanju moraju biti besplatne, a da je nostrificiranje diplome neovisan proces koji se naplaćuje.

– Započet proces nostrificiranja je bitan kandidatima iz nekoliko razloga. Jedan od razloga je taj što im se otvara mogućnost lakšeg i bržeg pristupa procesu viziranja u Ambasadi SR Njemačke. Osim toga, ako nema nostrificiranu diplomu, osoba radi kao pomoćni a ne kvalificirani radnik– pojašnjava Čivić.

Agencijama se uglavnom javljaju kompanije

Govoreći o rizicima samostalnog traženja posla, ona naglašava da radnici često dobiju neadekvatan smještaj i uvjete koji su drugačiji od onih koje su dogovorili sa poslodavcem, a tiču se radnih zadataka ili zarade.

– Mi se trudimo da ono što je dogovoreno i potpisano u našim kooperacijskim ugovorima uvijek bude ispoštovano sa strane poslodavca, kandidata i, naravno, s naše strane. Do sada nismo imali nikakve extremne situacije. Ukoliko se desi da poslodavac nije ispoštovao radnika, mi ga automatski povlačimo na neko novo radno mjesto. S druge strane, ukoliko kandidat ne zadovolji potrebe poslodavca ili napusti radno mjesto prije isteka probnog perioda od šest mjeseci, mi se obavezujemo da ćemo nadoknaditi nastalu štetu ili posredovati zamjenskog kandidata – kaže Čivić.

Milena Rađenović, direktorica Clipcon agencije, smatra da koncept agencija za zapošljavanje još nije sasvim blizak građanima BIH. Ipak, sve više osoba traži njihove usluge i informacije.

– Uglavnom se nama javljaju kompanije koje imaju potrebu za popunjavanjem otvorenih radnih mjesta. To su inostrane ali sve više i domaće kompanije. Posredujemo u zapošljavanju u svim oblastima i na svim nivoima otvorenih pozicija. Od headhunting-a za rukovodećim pozicijama do kvalificiranih radnika. Mi kao agencija nastojimo educirati i klijente i kandidate o postojanju nelegalnih agencija. Na taj način ih upozoriti na potencijalne probleme – kaže Rađenović.

Inspekcija izrekla mjere zabrane

Socijalne mreže preplavljene su reklamama agencija i posrednika. Klijente traže i u lokalnim restoranima, kafićima ili hotelima. U 2022. godini Federalni inspektorat rada je na osnovu zahtjeva resornog ministarstva i prijava pravnih i fizičkih lica kontrolisao devet agencija za posredovanje u zapošljavanju i utvrdio da četiri obavljaju djelatnost bez dozvole za rad.

– Prema subjektima kod kojih su utvrđene nepravilnosti poduzete su upravne mjere u smislu zabrane obavljanje djelatnosti do momenta pribavljanja dozvole za rad. Konstatovano je i da su tri subjekta kojima je izrečena mjera zabrane rada ranije podnijela zahtjev i bila u postupku pribavljanja dozvole. Jednom subjektu su, osim mjere zabrane rada, izdata i dva prekršajna naloga, za pravno i odgovorno lice – kazao nam je glavni federalni inspektor rada Željko Koštro.

Kako bi izbjegli prevare i neugodnosti, građani bi prije traženja usluga posrednika trebali provjeriti registre. Oni se nalaze na internet stranicama entitetskih ministarstava rada. Na LINKU za Federaciju BiH i na LINKU za Republiku Srpsku.

Ukupno, u oba entiteta, registrirane su 23 agencije.