Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Šešelj nikada nije bio ovako ponižen: “Izgubili ste sve ratove, redom od Hrvata, Bošnjaka i Albanaca” (VIDEO)

Published

on

Ratni zločinac Vojislav Šešelj i dalje je zvijezda Vučićevih medija, ali u posljednjem gostovanju baš se i nije proslavio.

Šešelj je gostovao na Kurir TV-u u povodu puštanja ratnog zločinca Franka Simatovića na liječenje u Beograd.

“Procijenili su da mu nije ostalo puno života. Razbolio se od raka gušterače. Kad su procijenili da mu više nema spasa, tribunal ga je odlučio isporučiti u Srbiju. Od naših ljekara sad zavisi hoće li se oporaviti ili će mu produžiti život. Puštaju samo onda kad očekuju da će neko umrijeti”, rekao je Šešelj.

Dodao je da u njegovom slučaju nisu bili zdravstveni razlozi, već da im je dosadio.

“Imao sam rak debelog crijeva koji je metastazirao na jetru. Zahvaljujući srpskim ljekarima, stanje mi se popravilo.” 

Tvrdi da Simatoviću i Stanišiću nisu uspjeli dokazati nijedan zločin.

U emisiji je gostovao i predsjednik Građanskog demokratskog foruma Zoran Vuletić.

“Čini mi se da će test na ovu temu morati položiti Aleksandar Vučić”, rekao je podsjetivši da je Simatović pušten uslovno.

Šešelj je u jednom trenutku Hrvate nazvao “starim varalicama”, a ušao je u raspravu s Vuletićem.

“Hrvatska je dala silne milione eura da bi Ante Gotovina i Mladen Markač bili oslobođeni. Ne vjerujući Hrvatima kao starim varalicama, predsjednik Haškog tribunala Theoder Meron tri dana prije objave presude putovao je u Zagreb da uzme taj novac”, poručio je Šešelj.

“To je provjerena činjenica, jel? Keš su mu dali? Gledali ste kako u koferu nosi pare?”, uzvratio je Vuletić.

“Imam pouzdane informacije”, uzvratio je Šešelj.

Vuletić: “A koliko je tužilaca posjećivalo Beograd?”

Šešelj: “Haški tribunal je pod patronatom Merona potpuno promijenio dotadašnju sudsku praksu i uveo princip istraživanja namjere. Trebala se dokazati namjera da je neko učestvovao u ratnim naporima i pomaganju vojske i policije da bi se vršili zločini i time su Gotovina i Markač bili oslobođeni”.

Rasprava s Vuletićem otišla je u drugom smjeru. On je u jednom trenutku posprdno spomenuo četničku državu.

Šešelj: “I šta vam fali u četničkoj državi?”

Vuletić: “Fali nam sve… Možete pobijediti marifetlucima, tako ste dalje i vi kroz Vučića svakako na vlasti”.

Šešelj: “Ja to ne primjećujem”.

Vuletić: “Po mom sudu i kiteriju vi i niste mjera patriotizma. Ja sam od vas veći patriot hiljadu puta. Želim ograditi srpski narod od vaše politike. Vidimo koja je politika odvela ove ljude u Hag. Vi ste poražen čovjek u svakom smislu”.

Šešelj: “Ja dok dišem ne mogu biti poražen”.

Vuletić: “Vaša politika je poražena. Vi se busate u prsa da ste nacionalist. Borili ste se za Veliku Srbiju”

Šešelj: “I dalje se borim”

Vuletić: “Borite se, ali ste poraženi, izgubili smo sve ratove, redom od Hrvata, Bošnjaka i Albanaca”. 

Šešelj: “Ne zbog mene”.

Vuletić: “I ja želim biti na Mjesecu… Sveukupno je vaša politka doživjela debakl, a Srbija je izmoždena zbog tog debakla i Srbija je 2000. jedva preživjela… Objasnite bi li bilo toliko optuženih da je Krajina prihvatila plan Z4? Vi i Milošević odbili ste plan, kao i Krajišnici. Kakav epilog smo dobili? Rat u Hrvatskoj je trajao pet godina prije Oluje, ne samo pet dana za vrijeme Oluje”.

Šešelj: “Šta je sadržavao Z4?”.

“Ono što vi sada sanjate, ono što je srpska krajina kroz vladu u egzilu prihvatila 2003.”, odgovorio je Vuletić.

 

(Politički.ba)

Svijet / Zanimljivosti

Razbijen klan švercera drogom u Austriji: Državljanin BiH (35) rukovodio narko bandom iz zatvora

Published

on

By

Austrijska policija je u akciji kodnog naziva “Samo jako” razbila međunarodnu mrežu švercera drogom koji su djelovali uglavnom u Koruškoj i Štajerskoj.

Tim povodom je u Klagenfurtu održana i pres konferencija visokih policijskih zvaničnika koji su detaljno opisali način na koji je ovaj narko-klan djelovao. Predstavnici iz Državne policije Štajerske i Koruške saopštili su da je riječ o međunarodnoj grupi koja je na ovom području djelovala više od godinu dana. Austrijski mediji javljaju da je droga u ovu zemlju stizala iz Slovenije

Tokom istražnih radnji u sklopu akcije “Operation Samo jako” otkrivena je mreža koja je imala striktnu hijerarhijsku raspodjelu posla. Kako navode, uhapšena su 23 pripadnika ovog klana – 16 Austrijanaca, tri Srbina, jedan Hrvat i tri Slovenca, pišu Nezavisne. Procjenjuje se da je vrijednost droge koju su tokom protekle godine stavili u promet 5,2 miliona eura.

Inače, cijelom mrežom su kooordinisali dva zatvorenika: državljanin BiH (35) i Austrijanac (31), koji trenuno služe kaznu u zatvoru Grac-Karlau, ali to nije bila prepreka da upravljaju ovim narko-klanom.

Kako je objašnjeno jučer, 16. maja, na pres konferenciji, do cijelog klana ih je, zapravo, doveo mali, ulični narko diler. Naime, prije izvjesnog vremena policija je počela da prati jednog dilera u Klagenfurtu, za kojeg se ispostavilo da je “sitna riba”, ali ih je on odveo do čitavog klana, koji je detaljnom istragom razotkriven i razbijen. Istraga je bila toliko detaljna da su uspjeli da otkriju i bunkere u kojima su krili novac, kurire, regrutere za nove dilere kao i njihovo obezbjeđenje.

“To je prosto nevjerovatno kako su profesionalno bili organizovani”, rečeno je na pres konferenciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

on

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Koliku ćete kaznu platiti ako u Hrvatskoj ne poštujete razmak između vozila

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini za isti prekršaj kazna je puno manja

U hrvatskom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se razmak između vozila, odnosno navode se i kazne ako se ne pridržavate propisanoga. Premalen razmak i prekasna reakcija kobna su kombinacija te je posljedica neizbježna prometna nesreća s velikom materijalnom štetom i, uz mnogo sreće, samo s lakšim ozljedama, piše HAK Revija.

Dodajte tim faktorima klizavu cestu te će brzina udara u drugo vozilo biti velika. Staro je pravilo da biste od vozila ispred sebe morali voziti na udaljenosti od dvije sekunde. Koliko su dvije sekunde u metrima? To varira ovisno o brzini kojom vozite.

Pri 80 km/h, na primjer, dvije sekunde bile bi 44 metra. U članku 109. hrvatskog Zakona o sigurnosti saobraćaja na cestama jasno se definiraju obaveze vozača. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.

Već sljedeći članak ide dalje. Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu saobraćajnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je dužina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m.

Ova odredba ne odnosi se na dio ceste na kojem je preticanje zabranjeno. Također, ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. Kazna za nepridržavanje ovih odredbi je također 60 eura.

U BiH je kazna puno manja

Vozač koji ne održava propisno odstojanje između vozila na cestama u Bosni i Hercegovini će biti kažnjen kaznom od 50 KM. Vozač je dužan držati vozilo na takvom odstojanju od drugih vozila u saobraćaju da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti u saobraćaju, ne izaziva opasnost i ne ometa druge učesnike u saobraćaju.

Nastavi čitati

Najčitanije