Connect with us

USK

Hoće li građani i ovaj put platiti ceh: Ko će isplatiti 10 miliona dioničarima Agrokomerca?

Published

on

Oko tri hiljade dioničara Agrokomerca tražilo je pravdu u Švicarskoj jer vjeruju da strasburška presuda važi jednako za sve

Navršila se godina otkako je Debt Enforcmant Ofice u Bernu pokrenuo proces potraživanja oko 10 miliona maraka za 2.167 dioničara Agrokomerca, koje pred sudom u Švicarskoj zastupa ovlašteni predstavnik Una trust & Invest GMBH.

Zahtjev se temelji na presudi Evropskog suda za ljudska prava od 19. 6. 2012, u predmetu dioničara Murtić i Ćerimović protiv Bosne i Hercegovine. U ova dva slučaja dioničarima je isplaćeno po 3.600 eura, ali niko od drugih dioničara nije došao do istih prava, koja sada stoje potvrđena u Švicarskoj, odakle se traži naplata.

Naravno, predstavnici BiH od početka insistiraju da su presudu ispunili, barem što se tiče pomenutog dvojca. Ignorisanje zahtjeva ostalih dioničara nije se promijenilo ni nakon što je u decembru prošle godine švicarska ambasada u BiH uputila dopis domaćim vlastima, act c-22-549-1, u kojem ih upozorava da se odazovu na pokrenuti postupak prinudne naplate, jer može doći do izuzimanja aktiva BiH u Švicarskoj.

Ambasada Švicarske u BiH prati predmet

Premijer FBiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Ministarstvo financija FBiH, Agencija za saradnju sa Sudom u Strasbourgu, Ambasada BiH u Bernu, OHR i Vijeće ministara BiH dobili su iste obavijesti, piše Oslobodjenje.

– Pozivam vas posljednji put da ne uzrokujete dalju štetu koju će morati platiti građani BiH zbog vašeg nepostupanja. Samo izuzeće sredstava iz Depozita nosi ogromne troškove koje će država Bosna i Hercegovina morati nadoknaditi. Sredstva će na kraju biti naplaćena iz depozita CBBiH, u to se ne može sumnjati. Očekujemo od vas službeni dokument o isplati najkasnije do 17. oktobra 2023, piše Enes Abdić, zastupnik dioničara.

Od oko 7.000 registrovanih dioničara Agrokomerca, njih 2.767 je, na osnovu presude Suda u Strasbourgu, putem zastupništva u Švicarskoj podnijelo zahtjev za isplatu. Oni su na osnovu presude Murtić-Ćerimović pokrenuli postupak prinudne naplate jer smatraju da imaju pravo na naknade od po 3.600 eura. Ukupna suma koju traže prelazi 10 miliona

Komunikacija je išla u dva navrata prošlog mjeseca, a odgovor je stigao samo iz Ambasade Švicarske. Zastupnici očekuju da će premijer Nermin Nikšić morati staviti epilog na ovu priču, s obzirom na to da je on bio premijer FBiH kada je donesena i originalna strasburška presuda.

Na dosadašnje naše upite iz kabineta premijera ne odgovaraju. Od krajiških parlamentaraca iz trojke saznajemo da su dobro upoznati s ovim predmetom te smatraju da mora doći do postupka pokretanja stečaja Agrokomerca. Međutim, Agrokomerc je već jednom bio u stečaju iz kojeg je vraćen na osnovu Zakona o konsolidaciji javnih preduzeća. Prvi sljedeći korak je taj da vlast mora priznati da je konsolidacija bila neuspješna.

USK

Općinski sud u Sanskom Mostu potvrdio optužnicu protiv Drage Tendžerića koji je pored obilježja za grobnicu pozirao sa tri prsta

Published

on

By

Općinski sud u Sanskom Mostu potvrdio je optužnicu protiv Drage Tendžerića zbog izazivanja narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. On se fotografisao pored table na putu za masovnu grobnicu “Lanište 1” kod Ključa podižući tri prsta.

U optužnici Tužilaštva Unsko-sanskog kantona (USK), u koju su novinari Detektora imali uvid, navodi se kako je Tendžerić 21. januara prošle godine zaustavio svoje motorno vozilo pored table s natpisom “Masovna grobnica Bošnjaka Lanište 1”” iz koje je ekshumirano 188 tijela civila te zamolio prijatelja da ga uslika mobilnim telefonom.

On je podigao majicu kako bi pokazao na leđima istetovirane četničke zločince Dražu Mihailovića i Momčila Đujića.

“Svjestan da izaziva mržnju i netrpeljivost prema konstitutivnim narodima koji žive u Federaciji, javno je objavio fotografiju na svom Facebook i Instagram profilu, što je imalo za posljedicu da je objava prikazana u elektronskim i printanim medijima na području USK i Federacije, što je uzrokovalo uznemirenost građana općine Ključ i naselja Biljani”, navodi se u optužnici Tužilaštva USK-a koja je potvrđena 29. marta.

Tendžerić je nakon reakcija koje je izazvao obrisao spornu fotografiju sa profila na društvenim mrežama.

U Biljanima kod Kluča je, prema presudama Haškog tribunal, 10. jula 1992. ubijeno oko 200 osoba.

Njih su pripadnici vojske i policije prethodno zarobili i odveli od njihovih kuća, a među žrtvama su bile žene, stari ljudi i četveromjesečna beba.
Za zločine u Biljanima do sada je pred Sudom Bosne i Hercegovine na sedam godina zatvora osuđen samo Marko Samardžija, u svojstvu komandira Treće čete Saničkog bataljona u sastavu 17. lake pješadijske brigade.

Nastavi čitati

USK

Nevjerovatan slučaj u Krajini: Napio se pa ušao u banku i izvršio veliku nuždu

Published

on

By

Nesvakidašnje narušavanje javnog reda i mira zabilježeno je u gradu na Uni.

Naime, mladić D.A. u alkoholisanom stanju ušao je u BBI banku i na mjestu blizu bankomata, izvršio je čin koji je izazvao zgražanje prisutnih – izvršio je veliku nuždu.

Ovaj nevjerovatan prekršaj javnog reda i mira odmah je prijavljen policiji od strane osoblja banke, nakon čega je policijska patrola brzo reagovala i uhapsila mladića.

Prema nezvaničnim informacijama, mladić je bio pod uticajem alkohola u trenutku incidenta, što je vjerovatno doprinijelo ovom skandaloznom ponašanju. Prilikom hapšenja, nije pružao otpor policiji.

IZVOR

Nastavi čitati

USK

Gordijev čvor u Agenciji za privatizaciju USK (ne)će biti riješen – “Ne znamo ni ko ima tamo”

Published

on

By

Ništa unosno u USK-u ne postoji da bi se privatiziralo, ali se Agencija spašava budžetom

Agencija za privatizaciju USK-a, koja je izvršila pretvorbu 81 preduzeća u državnom vlasništvu, u ukupnoj vrijednosti od 523 miliona maraka, danas se ne može ukinuti, ali ni nastaviti s radom.

Direktorica Fikreta Pehlivanović ostala je jedina uposlenica Agencije, te se u više navrata obraćala Vladi i Skupštini USK-a, jer, niti prima plaću niti se može penzionisati iako je prije šest godina za to stekla uslove. Skupština Kantona je konačno reagovala imenujući privremeni nadzorni odbor u kojem su Senad Tutić kao predsjednik, te Alen Mešić i Belmin Fajić kao članovi.

– Još nismo službeno dobili potvrdu o imenovanju. Prvo nas mora kontaktirati ta direktorica, moramo da vidimo kakvo je stanje generalno, u kojem pravcu ide Agencija, kakvi su njeni prijedlozi, govori Tutić.

Direktorica je na sjednici Skupštine USK-a jasno stavila do znanja da joj je najviše stalo do penzionisanja.

– Mi ne znamo ni ko ima tamo, tu je složena situacija. Sigurno je samo to da moramo biti krajnje oprezni i dobro proučiti to stanje, dodaje Tutić.

Federalna agencija za privatizaciju nema nikakvih ingerencija spram kantonalnih agencija, te su nam kazali da su nadležne vlade i skupštine kantona koje su donosile zakon o svojim agencijama. Nijedna agencija za privatizaciju nije u dobrom stanju, pa ni federalna, a kako su nam u neformalnom telefonskom razgovoru kazali, sarajevska i tuzlanska su u nešto boljoj poziciji, jer su ih njihove vlade podržale u budžetima, pridodajući im i nadležnost agencije za privatno-javno partnerstvo.

 

Senad Tutić nije bio siguran kako će se to u USK-u uređivati, ali je siguran da se Agencija za privatizaciju ne može ugasiti. Osim što nije završen proces revizije privatizacije, ni sam proces privatizacije nije priveden kraju. Sve ijedna prethodna vlada u USK-u neuspješno se bavila ovim pitanjem, piše Oslobodjenje.

Bivši premijer USK-a Mustafa Ružnić, analizirajući stanje po kojem u Agenciji nisu isplaćene plaće duži period, gdje su i računi blokirani od advokata koji potražuju više od milion maraka, a gdje su radnici sve do jednog napustili radna mjesta, prije tri godine je predlagao imenovanje novih upravljačkih struktura i izmjenu Odluke o Agenciji za privatizaciju, kojoj bi se obezbijedila sredstva u kantonalnom budžetu. Taj posao čeka aktuelnu vlast.

A Agenciju za privatizaciju čekaju i neprivatizovana javna preduzeća u USK-u. Na toj listi su i ona iz komunalne, veterinarske i zdravstvene djelatnosti.

Nastavi čitati

Najčitanije