Connect with us

USK

Kako je Dino Merlin uzeo autogram od generala Atifa Dudakovića: “Podijelio sam hiljade autograma, ali sam danas prvi put u životu želio i ja žarko da dobijem jedan..”

Published

on

21. augusta 1995. godine bh. pjevač Dino Merlin je održao koncert u Bihaću.
Na tom koncertu obratio se Krajišnicima riječima podrške, zahvalio im se za sve učinjeno koje je za cilj imalo odbranu Bosne i Hercegovine, ali je također pozvao i da se krajiški borci Armije RBiH priključe odbrani i ostalih dijelova naše domovine.

Ono što je interesantno, mjesec nakon ovog koncerta Dine Merlina Atif Dudaković i borci 5. korpusa našli su se pred Banjom Lukom, koja bi, da nije bilo Dejtonskog sporazuma, po svemu sudeći bila deblokirana, vraćena pod kontrolu ARBiH, piše sedmični list Stav.

“Selam alejkum i dobro veče. Ja sam sanjao mnoge snove, ali mislio sam da mi se ovaj neće ostvariti. Došao sam da vam se poklonim, vama najvećim od najvećih. Nema se ovdje puno riječi. Ja uvijek izgubim dah i nemam nit ću kada imati pjesama da vas opjevam, ali znam jedno – najsjajniji ste biser u kruni bosanskohercegovačkoj. Deset godina od kada sam uzeo gitaru u ruke podijelio sam stotine i hiljade autograma, ali sam danas prvi put u životu žarko želio da i ja dobijem jedan autogram. I dobio sam, dobio sam autogram od generala Dudakovića, dobio sam autogram od svoje Krajine i nosit ću ga dok sam živ”, tada je rekao Dino Merlin.

On se potom publici zahvalio za sve ono što su učinili za Bosnu i Hercegovinu, ali im je rekao i to da imaju na umu činjenicu da rat još nije gotov, da Sarajevo i Goražde, i još mnogi drugi gradovi, krvare.

“Sada ste vi na redu, kao što ste bili slavni, ovdje, u Bihaću, u Krajini, da pomognete ostatku Bosne i Hercegovine. Oni to očekuju od vas. Da vidim ruke koje su odbranile Bosnu. Idemo”, zaključila je naša najveća pop zvijezda, nakon čega je počela pjesma “Vojnik sreće”.

Pogledajte isječak sa kultnog koncerta iz Bihaća.

USK

Nasilje u porodici: Bišćanin došao kući pijan pa pretukao suprugu

Published

on

By

U Bihaću je zabilježen slučaj porodičnog nasilja, koji je rezultirao povredom 37-godišnje žene.

Incident se dogodio nakon što je M.A., kako saznajemo, došao kući u pijanom stanju. Nakon verbalne rasprave, situacija je eskalirala kada je M.A. fizički napao ženu udarajući je nogama i rukama po glavi i tijelu.

Reagirajući na poziv, policija je brzo intervenisala i uhapsila pijanog M.A., dok je povrijeđena žena prevezena u Dom zdravlja Bihać radi medicinske pomoći. Ljekari su konstatovali da su njene povrede lakše prirode.

Nastavi čitati

USK

Medicinska sestra Mina iz Bihaća spasila život motociklisti iz Hrvatske

Published

on

By

Život kojim živimo nam oblikuje mnoge situacije koje uzmu našu pažnju i oblikuju stanje.

Društvene mreže i mediji su to omogućili. Ipak, kad se uoče i dese neke prave, humane stvari, tu moramo posebno biti spremni dati podršku i afirmirati takva djela.

Ako se neko sa svojim učinjenim činom može nazvati herojem to je onda svakako Mina Pašić, medicinska sestra iz Bihaća“, napisao je Fikro Boss iz Bihaća.

Jučer u jednom mjestu u Gradu Kninu je porodičnim autom naletjela na udes, gdje je bio udes motoriste i automobila. Odmah je izletjela iz auta i pružila neophodnu pomoć motoristi koji je ima teže povrede.

S njenom brzom intervencijom na licu mjesta motorista je trenutno van životne opasnosti. Ovim potezom je spasila život osobe koju i ne poznaje i pokazala kako izgleda biti čovjek velikog srca.

Veliki respekt za Minu i neka i ova objava ostane kao svjedok dobra i humanosti koje nam svima treba i koju bismo svi, na svoje moguće načine morali svakodnevno pokazivati.

Onda bi svijet u kojem živimo bio dosta ljepše mjesto i sigurniji prostor kojeg ostavljamo iza sebe generacijama koje dolaze, piše GPM.

Nastavi čitati

USK

Nezaposlenost po kantonima: U USK na birou najviše pravnika, ekonomista, prodavača, ekonomskih tehničara…

Published

on

By

Što nekog zanimanja ima u suficitu, ne znači da ih u stvarnosti ima. Primjer su vozači, električari, vodoinstalateri, kazao je Hadžić.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine objavila je listu top pet suficitarnih zanimanja, odnosno onih kojih ima najviše na biroima za zapošljavanje, prema podacima koje su dobili od nadležnih entitetskih i kantonalnih službi.
Po tome, imamo viška pravnika i ekonomista, na hiljade prodavača, zatim bravara, kuhara, frizera, automehaničara, čak i medicinskih sestara u, naprimjer, Unsko-sanskom kantonu čija je Ljekarska komora nedavno ukazala da im nedostaje upravo medicinskih sestara. Na biroima su i, primjera radi, turistički animatori u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, njih 462, gdje je turizam jedna od glavnih grana.
Gledano po kantonima, u USK je na birou najviše pravnika, ekonomista, prodavača, ekonomskih tehničara… Uz ovo, u Zeničko-dobojskom kantonu je na birou, naprimjer 126 mašinskih inženjera, u Tuzlanskom oko 1.500 medicinskih sestara i 140 doktora medicine, u Goraždu i Sarajevu je, između ostalog, “viška” vozača jer ih ima dosta na biroima, u entitetu RS na birou su mahom, osim pravnika i ekonomista, inžinjeri poljoprivrede, profesori, mehaničari, električari, zdravstveni radnici, u Brčko distriktu je slična situacija…
Istovremeno, ovi kadrovi se i zapošljavaju, ali u daleko manjem broju nego što ih ostaje nezaposleno.
U FBiH je, recimo, bilo zaposleno oko 2.050 automehaničara u prošloj godini, ali ih je na biroima ostalo više od 4.500. Trend je sličan u RS-u.
Šta nam ovo govori?
Ekonomista Faruk Hadžić istakao je da, generalno, statistički podaci u BiH o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti pokazuju djelimično iskrivljenu sliku, posebno kada je u pitanju nezaposlenost.
Pojasnio je da statističke agencije objavljuju dvije vrste zvaničnih podataka, registrovanu nezaposlenost, odosno osobe koje su u evidenciji i kao traže posao, dok anketa o radnoj snazi pokazuje veću zaposlenost u odnosu na ovaj podatak.
– Veliki broj građana vjerovatno je zaposleno na crno ili su van BiH. Što nekog zanimanja ima u suficitu, ne znači da ih u stvarnosti ima. Primjer su vozači, električari, vodoinstalateri, i drugi radnici koje ćete naći na evidenciji zavoda za zapošljavanje, ali teško ćete naći bilo koga od tih profila, i stoga poslodavci traže interventni uvoz radne snage – istakao je Hadžić.
  Više pogledajte na Faktor.ba
Nastavi čitati

Najčitanije