Cazin
(FOTO) Rasprava nasmijala oba entiteta: Koji je najveći grad u Krajini, Banja Luka ili Cazin?
Da li je Cazin zaista najveći grad u Krajini, ili je to ipak Banjaluka sa svojih skoro 200.000 stanovnika?
vu “raspravu” je zakotrljao sarajevski novinar Danijal Hadžović, svojim Facebook statusom u kojem opisuje ćaskanje uz kafu sa jednim Cazinjaninom.
– Cazin ti je sad najveći grad u Krajini – ponosno je izjavio Danijalov sagovornik, a kad ga je novinar ispravio i rekao da je Banjaluka najveći krajiški grad, dobio je (ne)očekivan odgovor.
– Kakva Banja Luka, nije to Krajina. To su ti Srbi – rekao je Cazinjanin.
Odmah su uslijedili brojni komentari.
– Ja mislim da je Bužim najveći – našali se jedan komentator.
– Najveći je Prijedor, sa okolnim selima, poput Bosanske Dubice i Kozarca ima bar 150.000 stanovnika, a ako mu se doda Minhen ima 1,7 miliona – dodali su drugi učesnici u “debati”.
A komentaro koji se potpisuje kao Veduard podsjetio je kako stvari stoje geografski i po mentalitetu.
– U Bosni imaju dvije Krajine: blaga i ljuta. I jedna i druga su u oba entiteta – smatra Veduard.
Krajina, ili Bosanska Krajina se zaista prostire u oba entiteta i Banja luka je zaista ubjedljivo najveći grad u Krajini.
Ali, u drugom entitetu Cazin već decenijama raste. Odavno je po broju stanovnika pretekao Bihać, koji je sjedište Unsko sanskog kantona, dobio je i status grada i postao najveći grad u kantonu i u federalnom dijelu Krajine.
Sa 70.000 stanovnika Cazin duva za vrat drugom najvećem krajiškom gradu, Prijedoru, a znatno je veći od Grada Gradiške i Grada Laktaša.
Ali, ima i onih koji zbijaju šale sa uznositim Cazinjanima zadirkujući ih da su skorojevići.
– Cazin jednako je kružni tok sa gimnazijom, opštinom i Bingom, Cazin je jedino selo u Evropi sa 70.000 stanovnika – neki su od komentara.
A jedan Banjalučanin, koji živi u Sarajevu javno je upitao Cazinjane, gdje im je pozorište i Trg Krajine.
– Gdje je bilo Narodno pozorište Bosanske Krajine? U Banjaluci. Mada, j… grad kojem je Cazin zapad – našalio se ovaj Banjalučanin na račun oba krajiška grada.
Cazin
Iz Amerike u BiH: Zlatko Beganović gradi budućnost kroz plantaže kestena i oraha
Zlatko Beganović iz Pećigrada kod Cazina primjer je uspjeha koji se može postići kada se spoje ljubav prema domovini i vizija budućnosti. Nakon 30 godina rada u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je vozio kamion, Zlatko se odlučio vratiti u rodni kraj i svoj zarađeni novac uložiti u ono što najbolje poznaje – zemlju.
Na naslijeđenim parcelama, Zlatko je podigao plantažu kestena na pet dunuma, dok je na susjednih 11 dunuma zasadio orahe i lješnjake. Ove godine već ubire prve plodove svog rada, a povrat uloženog novca potvrđuje da je donio ispravnu odluku.
“Dok sam bio u Americi, često sam razmišljao šta bih mogao raditi kada se vratim. Naslijedio sam zemlju i odlučio je iskoristiti ne samo za očuvanje tradicije, već i za pokretanje isplativog posla,” kaže Zlatko. Trenutno radi na podizanju još jedne plantaže kestena u selu Liskovac.
Posebno se ponosi svojim plantažnim kestenom, koji predstavlja novinu u Unsko-sanskom kantonu. Za razliku od šumskog kestena, plantažni je otporan na bolesti i štetočine, a njegova cijena je stabilna i plod tražen na tržištu. Uz to, uzgoj kestena zahtijeva minimalan rad, što ga čini idealnom dugoročnom investicijom.
Plodovi oraha i lješnjaka također imaju veliku potražnju, posebno u konditorskoj industriji. Iako zahtijevaju početnu investiciju, obećavaju stabilan prihod i dugoročnu isplativost.
Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona prepoznao je potencijal ovog područja za uzgoj orašastih plodova. Organiziraju edukativne seminare za poljoprivrednike i nude podsticaje kako bi
Iz Amerike u BiH: Zlatko Beganović gradi budućnost kroz plantaže kestena i oraha
Zlatko Beganović iz Pećigrada kod Cazina primjer je uspjeha koji se može postići kada se spoje ljubav prema domovini i vizija budućnosti. Nakon 30 godina rada u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je vozio kamion, Zlatko se odlučio vratiti u rodni kraj i svoj zarađeni novac uložiti u ono što najbolje poznaje – zemlju.
Na naslijeđenim parcelama, Zlatko je podigao plantažu kestena na pet dunuma, dok je na susjednih 11 dunuma zasadio orahe i lješnjake. Ove godine već ubire prve plodove svog rada, a povrat uloženog novca potvrđuje da je donio ispravnu odluku.
“Dok sam bio u Americi, često sam razmišljao šta bih mogao raditi kada se vratim. Naslijedio sam zemlju i odlučio je iskoristiti ne samo za očuvanje tradicije, već i za pokretanje isplativog posla,” kaže Zlatko. Trenutno radi na podizanju još jedne plantaže kestena u selu Liskovac.
Posebno se ponosi svojim plantažnim kestenom, koji predstavlja novinu u Unsko-sanskom kantonu. Za razliku od šumskog kestena, plantažni je otporan na bolesti i štetočine, a njegova cijena je stabilna i plod tražen na tržištu. Uz to, uzgoj kestena zahtijeva minimalan rad, što ga čini idealnom dugoročnom investicijom.
Plodovi oraha i lješnjaka također imaju veliku potražnju, posebno u konditorskoj industriji. Iako zahtijevaju početnu investiciju, obećavaju stabilan prihod i dugoročnu isplativost.
Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona prepoznao je potencijal ovog područja za uzgoj orašastih plodova. Organiziraju edukativne seminare za poljoprivrednike i nude podsticaje kako bi ohrabrili više ljudi na ulaganje u ovu vrstu proizvodnje.
Zlatkova priča dokaz je da se kroz viziju, trud i ljubav prema rodnom kraju može ostvariti uspjeh. Njegova inicijativa ne samo da unapređuje lokalnu ekonomiju već pokazuje da je povratak u domovinu prilika za nove početke.
za nove početke.
Cazin
Sretan dan državnosti BiH!
Dragi naši čitaoci i građani Bosne i Hercegovine,
Na ovaj poseban dan, dok zajedno obilježavamo Dan državnosti naše domovine, želimo vam uputiti najiskrenije čestitke i podijeliti s vama osjećaj ponosa i ljubavi prema zemlji koja je kroz vijekove čuvala svoj identitet, snagu i dostojanstvo.
Bosna i Hercegovina je više od granica i geografije – ona je dom srcima svih nas, mozaik različitosti, snage i zajedništva. Ovo je dan kada se sjećamo svih onih koji su se borili za njenu slobodu i dostojanstvo, ali i trenutak da svi zajedno pogledamo ka budućnosti, gradeći zemlju koja će biti pravedna, sigurna i svijetla za nas i naše buduće generacije.
Budimo jedinstveni u ljubavi prema svojoj domovini, čuvajmo njene vrijednosti i radimo zajedno na njenom napretku.
Sretan vam 25. novembar – Dan državnosti Bosne i Hercegovine!
Uz najljepše želje,
Cazin.BA team
Cazin
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
Od 15.-17.novembra u Sofiji (Bugarska) održan je treći balkanski kup (III OPEN BALKAN KUP), koji je okupio taekwondoiste iz 15 zemalja,50 klubova,774 takmicara i 2347 prijava/startova.
TKD BOSNA – Cazin predstavljalo je 14 takmičara, koji su nakon dva dana osvojili 5 zlatnih, 5 srebrenih i 4 bronzane medalje. Osvajači zlatnih medalja su:
Danina Duric, Asja Omercevic, Umihana Omercevic, Adijan Ćehajić 2x.
Osvajači srebrenih medalja:
Bilić Dzenana, Asja Omercevic, Sajra Delalić, Mesić Sinan i Majetić Una-Fatima
Osvajači bronzanih medalja:
Omerčević Umihana, Sajra Delalić, Azra Mesić i Alina Badić.
U ukupnom poretku klubova, nas klub je zauzeo 8. mjesto, a kao dio reprezentacije BiH zauzeli smo 3.mjesto.
Hvala svima koji su pomogli klub na ovaj odlazak u Bugarsku.
Također hvala i treneru Rami(Ramo legenda) koji je ovo sve povezao/organizovao.Taekwon!
-
Cazinprije 6 dana
Odlični rezultati za TKD BOSNA Cazin u Bugarskoj
-
Svijet / Zanimljivostiprije 7 dana
5 navika za zdraviji um i život
-
Svijet / Zanimljivostiprije 1 dan
Škola kod Zagreba: Domar pritvoren zbog seksualnog zlostavljanja djece, optužena i direktorica
-
Sportprije 1 dan
Košarkaši BiH večeras u grotlu Skenderije protiv Hrvatske igraju ključnu utakmicu za plasman na EP
-
Magazinprije 1 dan
Marija Šerifović napunila dvoranu u Osijeku: ‘Ispunili ste moja očekivanja’
-
Religijaprije 3 dana
Bol i patnja nas uče da budemo zahvalni kad smo dobro
-
Svijet / Zanimljivostiprije 5 dana
O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike
-
Svijet / Zanimljivostiprije 7 sati
Trumpova prva odluka? Novi američki predsjednik izbacuje transrodne osobe iz vojske