Connect with us

USK

U USK građani plaćaju lijekove koji se u drugim kantonima dobivaju na recept – besplatno

Published

on

Zdravstveni sektor Bosne i Hercegovine suočava se s ozbiljnim izazovom – protekcionizmom koji ugrožava zdravstvenu dobrobit građana.

Decenijama unazad, pitanje pristupa lijekovima postalo je goruće, ali posljednjih godina situacija je eskalirala u Kantonu Sarajevo, Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Unsko-sanskom kantonu i Kantonu 10, gdje građani plaćaju lijekove koji se u drugim kantonima dobivaju na recept – besplatno.

Pod izgovorom zaštite domaćih proizvođača, dostupnost lijekova koji bi potencijalno bili efikasniji ili čak ekonomičniji za pacijente je ograničena. Ova praksa, pod plaštom podrške domaćoj industriji lijekova, ne samo da narušava kvalitetu zdravstvene zaštite već krši i međunarodne standarde.

Izvještaj o napretku BiH ka EU integracijama

To potvrđuje i Izvještaj o napretku BiH prema integraciji u Evropsku uniju iz novembra 2023. godine, u kojem se ovaj problem ocjenjuje kao oblik protekcionizma. No, što je još važnije, ističe se kršenje domaćih zakona, poput Zakona o politici direktnih stranih ulaganja, koji garantuje jednak tretman stranim investitorima.

Ograničavanje prisustva uvoznih generičkih lijekova na esencijalnim listama obrazlaže se ne samo kao podsticaj razvoju domaće farmaceutske industrije, već i kao način smanjenja troškova apoteka. Međutim, ova praksa stavlja interese privatnih apoteka ispred interesa zdravlja građana.

Srž problema je manipulacija esencijalnim listama lijekova u četiri kantona u Federaciji BiH, gdje je suštinski struka izgubila kontrolu nad odabirom lijekova, a na štetu uvoznih generičkih alternativa, piše Klix.

Na primjer, u Kantonu Sarajevo, pravni osnov za takvo djelovanje pronađen je u “Pravilniku o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u FBiH”, prema kojem su zdravstveni radnici imali autoritet odabira lijekova na osnovu terapijske prikladnosti za pacijente. Međutim, pravilnik je kasnije dopunjen članom 11. kojim je omogućeno da premijer Kantona ima posljednju riječ u odabiru lijekova koji će biti uvršteni na esencijalnu listu, što nije u skladu s evropskim standardima.

Rezultat ovakvog postupanja je povlačenje više inostranih generičkih proizvođača s tržišta Bosne i Hercegovine, čime su njihovi lijekovi postali nedostupni građanima.

Šta je prioritet?

Ovaj oblik protekcionizma u zdravstvu postavlja ozbiljna pitanja o prioritetima zdravstvenog sistema. Umjesto fokusa na kvalitetu i pristupačnost zdravstvene zaštite za građane, odluke odgovornih su usmjerene ka navodnoj podršci domaćoj industriji lijekova. A, s druge strane pacijenti, umjesto da odgovarajuće lijekove dobiju na recept, primorani su ih kupiti.

Pacijenti ne bi trebali biti samo dio statističke debate dok se svakodnevno bore s manje efikasnim tretmanima ili čak da odustaju od terapija koje bi im mogle pomoći, a sve zbog odluka koje može biti više služe interesima industrije nego samim pacijentima.

U međuvremenu, rasprava o ovom pitanju ne bi smjela izostati iz fokusa javnosti i regulatornih tijela, kako bi se osiguralo pravično i kvalitetno zdravstveno okruženje za sve građane, a stranim investitorima pravo na pristup tržištu.

USK

Nova “zamka” za vozače, u Krajinu stigli “metalni” policajci! (FOTO)

Published

on

By

Zahvaljući projektu CIVITAS “Ja građanin” učenici kladuške Gimnazije danas su, zajedno sa PS Velika Kladuša i JKUP Komunalije d.o.o Velika Kladuša, izvršili postavljanje četiri metalna policajca u blizini osnovnih i srednjih škola.

Metalni ili lažni policajci imaju psihološki efekat na vozače i upozoravaju ih da uspore i prilagode uvjete vožnje. Ovi policajci policajci su donirani od strane BIHAMK-a, koji je također donirao i letke koje su učenici ranije podijelili.

Učenici III2g su obavili mnoge aktivnosti u cilju poboljšavanja sigurnosti u saobraćaju, a neki od njih su edukacije predškolskog uzrasta, inicijative za postavljanje vibracionih traka, povećanje broja policijskih službenika u zoni škole“ – navode učenici kladuške Gimnazije.

Dodaju da su iznimno zahvalni svim građanima koji su ih podržali i njihove ideje, kao i institucijama koje su im izašle u susret.

„Posebne zahvale idu PS Velika Kladuša, JKUP Komunalije d.o.o Velika Kladuša, BIHAMK i JP Ceste Federacije BiH. Iako nismo ostvarili željeni rezultat na takmičenju, ponosni smo na naš rad i uloženi trud. Nadamo se da će u budućnosti Velika Kladuša vidjeti još ovakvih projekata.“ – navode u informaciji.

Nastavi čitati

USK

Velika Kladuša: Nepoznate osobe iz autobusa ukrale veću količinu goriva

Published

on

By

U naselju Ponikve, nedaleko od Velike Kladuše, dogodila se krađa goriva iz autobusa firme “Izan trans”.

Incident je otkriven kada je vozač autobusa primijetio nagli pad nivoa goriva na instrument tabli odmah po paljenju vozila. Naknadnim pregledom, vozač je utvrdio da je rezervoar obijen, te da je ukradena značajna količina goriva.

Policijske snage su odmah obaviještene o ovom nemilom događaju te su poduzete mjere kako bi se pronašli počinitelji ovog krivičnog djela.

 

 

IZVOR

Nastavi čitati

USK

Čudo u Krajini nestalo u par sekundi: Kako je uništen najmoderniji vojni objekt u Europi, vrijedan više od šest milijardi dolara

Published

on

By

Naša današnja priča vodi vas na bivši vojni aerodrom Željava, nekada najveći podzemni aerodrom i bazu JNA.

Željava se nalazi na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u blizini Bihaća, a kompleks je poznatiji kao Bihaćki aerodrom. U punoj funkciji je korišten od 1968. do 1992. godine, gradio se čak 15 godina, a uništen je aktiviranjem minsko-eksplozivnih sredstava prilikom povlačenja JNA.

U bazi je bio smješten 117. LAP (Lovačko-Avijacijski Puk) sa 124. i 125. eskadrilom, naoružan tada najsavremenijim avionima tipa MiG-21 različitih verzija i namjena. Na Željavi je također bila bazirana 352. izviđačka eskadrila koja nije bila u sastavu 117. LAP-a. Zbog svoje strateške namjene bila je izravno podređena Zapovjedništvu RZ i PZO.

Zapovjedništvo puka i izviđačke eskadrile bilo je smješteno u podzemnom dijelu objekta. Zapovjednik 117. LAP-a bio je po formaciji potpukovnik ili pukovnik, a izviđačke eskadrile major ili potpukovnik. U sastavu aerodroma bila je Zrakoplovna baza (razreda puka) koja je imala jedinice nižeg razreda; one su obavljale pozadinsko, odnosno logističko osiguranje i druge pomoćne i prateće poslove. Zapovjedništvo baze i pripadajuće jedinice bile su smještene u kasarni udaljenoj tri kilometra od aerodroma, sa skladištem goriva u Pokoju i skladištem raketa i bombi u Vedrom Polju.

 

Baza Željava je bila elitna u svakom smislu te riječi i služba u njoj smatrana je čašću i veoma značajnim mjestom u životopisu svakog ko je tamo radio. Samo najbolji su stizali na Željavu koja je, kao i Batajnica, bila aerodrom dežurnog tipa, s 24-satnim radom. Svi pripadnici baze imali su riješeno stambeno pitanje – svi pripadnici objekta stanovali su sa svojim obiteljima u Bihaću gdje je jedna gradska četvrt (’’Harmani’’) bio napravljen za potrebe aerodroma.

AGRESIJA I KONAČAN KRAJ

Kada se vojno-politička i sigurnosna situacija u Jugoslaviji toliko pogoršala da je bilo očigledno da će se aerodrom naći u bezizlaznom okruženju, s opasnošću da padne u neželjene ruke i bude iskorišten protiv onoga ko ga je do tada koristio, donesena je odluka da se on uništi. To je učinjeno 16. maja 1992. godine u pet sati i 30 minuta, s 50-ak tona eksploziva.

 

Piste su minirane u razmacima od 50 do 100 metara, u cik-cak rasporedu tako da se više nikada ne bi mogle koristiti za polijetanje aviona. Toga dana uništen je jedan od najmodernijh vojnih objekata u Europi vrijedan više od šest milijardi dolara.

Nastavi čitati

Najčitanije