Connect with us

BiH

Standard: OHR nije zatvoren zbog nacionalista, koji uz Srbiju, Rusiju i Hrvatsku uništavaju BiH

Published

on

Milorad Dodik, šef SNSD-a, ne krije svoje osjećaje. On je očito na strani Rusije, unatoč ratu protiv Ukrajine. On je prije nekoliko dana na skupu u istočnobosanskom gradu Bijeljini najavio: “Živjela Srbija, živjela Rusija, živjela Republika Srpska!” Njegove pristaše glasno su pljeskale. Republika Srpska (RS) je manji dio Bosne i Hercegovine. A Dodik, koji je godinama pod američkim sankcijama, a sada ga sankcionira i Velika Britanija, blisko surađuje s Kremljom, piše austrijski Der Standard.

Upravo ta blizina režimu Vladimira Putina čini bosanskohercegovačkog političara faktorom rizika za cijelu regiju. Jer niko ne zna šta je tačno dogovorio s Kremljom i koji će biti njegovi sljedeći koraci. A Dodikov je cilj godinama bio da uništi državu Bosnu i Hercegovinu sa željom da se otcijepi od RS.

Mogući sudski spor

Prema riječima diplomata, Dodik bi uskoro mogao biti procesuiran za korupciju. Istrage se već vode u Bosni i Hercegovini. Odlučujući su, kaže se, dokumenti iz Srbije, prema kojima Dodik, između ostalog, posjeduje i vilu. Dokumenti bi, tvrde diplomati, mogli biti prebačeni u Bosnu i Hercegovinu ako predsjednik Srbije Aleksandar Vučić povuče podršku Dodiku. U svakom slučaju, problem scenarija bi bio što bi se stekao dojam da se ne radi o istragama neovisnog pravosuđa, već o političkim dogovorima Zapada s Vučićem.

Zapad i Vučić

Za državu Bosnu i Hercegovinu, međutim, uplitanje susjednih država Srbije i Hrvatske uvijek je bilo posebno štetno, jer narušava suverenitet Bosne i Hercegovine. Zapadni diplomati su ipak uvijek iznova poticali ovo uplitanje. Više puta su tražili od Vučića da utječe na Dodika. A Vučić je to, naravno, iskoristio da se pretvara da je veliki faktor stabilnosti na Balkanu. U svakom slučaju, rasprava o mogućem procesuiranju Dodiku pokazuje koliko se političar sada smatra opasnim i koliko su stranački politički interesi podrivali ustavnu strukturu u BiH. Neovisno pravosuđe ionako bi zapravo trebalo biti u mogućnosti otkriti slučajeve korupcije. U Bosni i Hercegovini treba hitno promovirati neovisno pravosuđe i jačanje struktura vladavine prava, također uz pomoć EU. Bilo je mnogo prijedloga za to, ali nikada nisu prihvaćeni.

Despot “štiti” Dodika

Dodik je sada očito zabrinut da bi njegova karijera mogla završiti prije izbora na jesen. Ispred njegovog imanja u Laktašima, nedaleko od Banje Luke, stoji ogromno crno oklopno vozilo Despot da “štiti” političara. Na vozilo je zalijepljena slika sveca. MUP Republike Srpske podigao je sigurnosno upozorenje Dodiku na najviši nivo. Dodika i njegovu porodicu navodno ugrožava “određena skupina”. Kažu da se boji “otmice”.

Konkurencija između EU-a i OHR-a

Predstavništvo EU-a i Ured visokog predstavnika (OHR) često su se međusobno nadmetali već dugi niz godina. Prvobitno je ured visokog predstavnika trebao biti raspušten i EU preuzeti. Ali budući da nacionalisti u BiH, uz podršku Srbije, Rusije i dijelom Hrvatske, žele nastaviti s prijetnjama i uništavanjem države BiH, OHR nikada nije zatvoren.

Uvjeti za to nikada nisu ispunjeni. Istodobno, EU je posljednjih godina izgubila kredibilitet i moć u šest država koje nisu članice EU-a na jugoistoku Europe jer nije ispunila svoja obećanja. Nacionalisti bosanskih Srba poput Dodika i njegovog SNSD-a više ne priznaju OHR, a Rusija više ne podržava tu instituciju i visokog predstavnika. I iz tog razloga će OHR-u biti teško provoditi odluke koje donosi u RS-u, naprimjer kada je u pitanju njihovo objavljivanje u Službenom listu RS-a. Rizik je i činjenica da je Dodik nedavno najavio da se vojna misija EU Eufor Althea u BiH više neće produžiti – godišnje produženje u Vijeću sigurnosti UN-a trebalo bi početkom novembra.

Dodik, kojeg treba shvatiti kao Putinovog glasnogovornika na Balkanu, jasno je dao do znanja da vojna misija, koja je nedavno pojačana, više neće moći jamčiti sigurno okruženje u Bosni i Hercegovini od sljedeće zime. Stoga se sada promišljaju prema kojima bi NATO trebao preuzeti tu funkciju. U Bosni i Hercegovini postoji predstavništvo NATO-a i mandat bi se mogao proširiti.

Njemački političar CDU-a Michael Brand nedavno je za njemački dnevnik TAZ izjavio da je osovina između Republike Srpske preko Srbije i Rusije “osovina sposobna za rat”. Brand kaže za Eufor:

“Najava jačanja europskih Eufora nema učinka jer mandat ističe za nekoliko mjeseci, a produženje neće uspjeti zbog ruskog veta u Vijeću sigurnosti UN-a. Ove sedmice generalni sekretar NATO-a izričito je spomenuo zaštitu Bosne od strane NATO-a. NATO ima pravo na to od Daytonskog sporazuma. NATO mora vojno osigurati mir (…) ako želimo učinkovito spriječiti sljedeći rat u Europi.”

Hrvatska ne smije ugroziti Bosnu i Hercegovinu

Brand je također bio kritičan prema ulozi Hrvatske. Hrvatska je posljednjih mjeseci masovno podržavala stranku HDZ u BiH koja je uz pomoć predstavnika EU htjela promijeniti izborni zakon kako bi ubuduće samo HDZ-ov političar mogao obnašati dužnost člana Predsjedništva BiH. HDZ-ovo lobiranje u europskim institucijama također je na vrlo plodnom tlu jer je vrlo malo država EU ozbiljno zabrinuto za Bosnu i Hercegovinu i ima dovoljno stručnosti.

Brand je sada o Hrvatskoj u TAZ-u rekao da je premijer Andrej Plenković “pod pritiskom ekstremnih nacionalista”. U međunarodnom pravu i u Europi, međutim, vrijedi nepovredivost granica.

“Hrvatska više ne smije aktivno ugrožavati ustav i državnost susjedne države, ni izvana ni iznutra, već naprotiv mora vlastitim ekstremistima pokazati granice”, piše Der Standard.

BiH

Zastupnici NES-a u Parlamentu FBiH uputili inicijativu da najniža penzija iznosi minimalno 700 KM

Published

on

By

Nakon što su propali pregovori penzionera i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Klub zastupnika Narodnog evropskog saveza (NES) BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH podnio je inicijativu kojom bi najniža penzija iznosila 700 KM.

U obrazloženju se navodi da je u FBiH u julu 2024. godine broj penzionera iznosio 450.169. Od ukupnog broja penzionera 252.000 penzionera prima minimalnu penziju. To znači da 56 posto penzionera živi na ivici siromaštva.

Najniža penzija u Federaciji uvećana je u aprilu 2024. godine za 6,5 posto tako da je sa 565,18 KM uvećana na 573,53 KM, a zajamčena penzija s 674,52 KM na 684,48 KM.

Inicijativa

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za mjesec juli 2024. godine iznosi 2.977,80 KM. Pošto se radi potrošačkoj korpi za četveročlanu porodicu onda proizilazi da je za jednog člana potrebno 744 KM za podmirenje osnovnih životnih potreba.

Ako uporedimo potrošačku korpu i visinu minimalne penzije vidjet ćemo da minimalna penzija za penzionera koji živi sam pokriva tek 77 posto potrošačke korpe, dok za penzionera koji ima još jednog člana domaćinstva bez redovnih primanja, pokrivenost potrošačke korpe sa visinom penzije iznosi tek 38 posto. Zbog toga iniciramo donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije, kojim će se utvrditi najniža penzija za 2025. godinu u iznosu od 700 KM. To bi značilo povećanje najniže penzije za 22 posto.

Također je potrebno istim zakonom utvrditi usklađivanje penzija sa prosječnom platom u Federaciji Bosne i Hercegovine, što znači da će se penzije isplaćivati u uvećanim procentima koji će pratiti procente uvećanja prosječne plaće. Tako bi izbjegli sramotan odnos prema penzionerima i njihovo ponižavanje, jer se plate povećavaju u znatno većem iznosu od povećanja penzija, saopćili su z NES-a.

Nastavi čitati

BiH

Moamer Kasumović osuđen za bludničenje nad maloljetnikom: Dobio godinu zatvora koju je otkupio

Published

on

By

Glumac Moamer Kasumović osuđen je na godinu dana zatvora zbog krivičnog djela bludničenje nad maloljetnikom, potvrđeno je za Klix.ba iz Tužilaštva Kantona Sarajevo.

“Na osnovu evidencija Tužilaštva KS informiramo vas da se protiv navedene osobe vodio postupak zbog krivičnog djela bludne radnje koji je pravosnažno okončan pred Općinskim sudom u Sarajevu. Oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine”, potvrđeno je za Klix.ba iz Tužilaštva Kantona Sarajevo.

Ovu informaciju prvi je objavio Raport koji navodi da je nakon predstave Beogradskog narodnog pozorišta “Tiho, tiše”, koja je izvedena u sklopu 6. Sarajevo Festa 16. septembra, u Narodnom pozorištu Sarajevo, upriličen razgovor o predstavi koja govori o vršnjačkom nasilju.

Pišu da je tokom tog razgovora iz publike ustao mladić te šokirao sve svojom izjavom. On je, između ostalog, rekao da je bio žrtva pedofilije kada je imao 14 godina, a da je počinilac poznati glumac. Iz publike su ga pitali o kome se tačno radi, na šta je mladić odgovorio – Moameru Kasumoviću (43).

Slučaj se dogodio 2021. godine, a nakon toga je uslijedila prijava i sudski proces koji je rezultirao presudom u kojoj je Kasumović dobio godinu dana zatvora.

S obzirom da zakon dopušta da se može “otkupiti” do godine zatvora (jedan dan oko 100 KM), pretpostavlja se da je bh. glumac to i učinio zbog čega nikada nije otišao iza rešetaka. Raportu iz Općinskog i Kantonalnog suda nisu željeli govoriti o ovom slučaju.

Nastavi čitati

BiH

Parlamentarcima je najbolje: Na posao ne dolaze, a primaju platu i do 7.000 KM

Published

on

By

Moto naših političara je da se ništa ne uradi, a to ništa dobro naplati. Uprkos tome najplaćeniji su u regiji jer oni platu ne zarade, već je dobiju na poklon

Plate naših “izabranika”, političara, ministara, zastupnika, premijera su i do šest puta veće u odnosu na prosječna primanja građana. Iako zvuči nerealno, oni nemaju nikakvu odgovornost za rad, nerad, ispunjeno, neispunjeno. Plate su tu bez obzira na njihovu efikasnost.

Radio, ne radio

Prema podacima CIN-a, plata Denisa Bećirovića, kao člana Predsjedništva, iznosi 6.491 KM. Željka Cvijanović ima čak 6.636 KM, dok je “najskromniji” Željko Komšić sa 6.183 KM. Na jednako visokoj nozi žive i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji u zbiru (komisije, putovanja) imaju primanja približno 6.000 KM mjesečno. Visoku platu od 6.569 maraka ima i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, dok ministri na nivou BiH imaju plate otprilike 5.600 KM. Kako se spuštamo prema nižim nivoima vlasti, tako i plate funkcionera padaju. Milorad Dodik nije objavio podatak o tome kolika mu je plata kao predsjednika RS-a, ali ona je u prošlom mandatu na ovoj funkciji (2014-2018) iznosila gotovo 5.000 KM. Radovan Višković, kao premijer RS-a, ima bruto platu od 4.700 KM. Ministri u entitetu RS, s druge strane, imaju plate u prosjeku 3.480 KM. Nešto skromniju platu ima premijer Federacije Nermin Nikšić koja doseže približno 3.500 KM. Identična primanja ima i Lidija Bradara kao predsjednica entiteta. Kada je riječ o zastupnicima u Parlamentu FBiH, njihove plate kreću se između 3.500 i 4.000 KM.

Sociolog Esad Bajtal odavno je shvatio da moralni integritet kod većine onih koji su u BiH političari ne postoji.

Esad Bajtal: Plata bi se morala zaraditi

– Već ne znam treba li o tome išta misliti, je li to očigledno, dakle, sama činjenica da te paralele pokazuju to što pokazuju dovodi u pitanje moralni moment onoga što se ovdje zove plata. To bi moralo da se mijenja, a prije svega u jezičkoj ravni. Kad bi se to zvalo zarada, kad bi se plata zvala zarada, pitanje je da li bi nezarađeno moglo da se isplaćuje kao zarada na taj način na koji se isplaćuju plate, tako apsurdno, paradoksalno, neshvatljivo, iracionalno, kaže Bajtal.

Iz BiH se ne odlazi. Odavde se bježi. U takvoj atmosferi naravno da mogu raditi to što rade, smatra Esad Bajtal

Dodaje kako se to pokazalo “na brojnim sjednicama, analizama učinaka u prošlim godinama, donesenih zaključaka, zakona ovoga ili onoga…”

Nastavi čitati

Najčitanije