Rezolucija “Međunarodni dan razmišljanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995.” bi uskoro trebala biti na dnevnom redu Generalne skupštine UN-a, gdje ne može biti sklonjena vetom i trenutni pokazatelji govore o velikoj podršci rezoluciji.

Mart se pak još jednom htio osvrnuti na cijeli proces pokretanja i realizacije ove inicijative, navodeći pri tome da je zbog osjetljivosti teme bilo vrlo važno provesti konsultacije prije samog usvajanja. Smatra da konsultacije nisu provedene kako treba.

“Nije bilo konsultacija niti dogovora o tekstu nacrta rezolucije na nivou Bosne i Hercegovine, što je neprihvatljivo. Ne postoji odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine o ovom pitanju, kako je to predviđeno Ustavom Bosne i Hercegovine. Ni u tom regionu nije bilo konsultacija, što je zabrinjavajuće, posebno ako se ima u vidu da se proces suočavanja s teškim naslijeđem rata u Bosni i Hercegovini, usmjeren na pomirenje i izgradnju povjerenja, tiče prije svega regiona. O tekstu nacrta rezolucije pregovarano je unutar jezgre grupe država u tajnosti, dok sam proces pregovora sa širim članstvom u UN nije bio izraz iskrene namjere sponzora da pregovaraju o tekstu, već je bio nametnut reakcijama država. S tim u vezi, da podsjetim da je, na predstavljanju nacrta rezolucije 17. aprila, glavni pokrovitelj prvobitno najavio da neće biti konsultacija o tekstu”, naveo je u pismu.

Nadalje, navodi da se o podnesenim prijedlozima odlučivalo isključivo unutar jezgre grupe, koja je predložila rezoluciju i da nisu obrazloženi razlozi na osnovu kojih su neki stavovi brisani, neki amandmani prihvaćeni, a neki odbačeni.

“Nikada nismo dobili odgovor na pitanje zašto Srbija nije pozvana u osnovnu grupu. U ime svoje Vlade moram da istaknem da je Republika Srbija, otkako je prvi put saznala za plan dostavljanja pomenutog prijedloga rezolucije, tek u aprilu ove godine nastojala da predstavi kosponzorima i državama članicama sve razloge zbog kojih ovako predložen nacrt rezolucije izaziva tenzije u regionu i podjele među članicama UN-a. Pozivali smo na povlačenje nacrta i vraćanje cijelog procesa na početak kako bi se postigao konsenzus o nacrtu rezolucije u Bosni i Hercegovini, kao i dogovor u regionu”, kazao je.

On govori kako je rečenica da je “Srbija više puta i izričito pozivana na angažovanje” i da bi “bilo kakvi prijedlozi Srbije za izmjenu teksta Nacrta rezolucije bili shvaćeni vrlo ozbiljno” obmanjujuća i “potpuno zanemaruje činjenicu da smo u više navrata tokom konsultacija vrlo jasno i pismeno objašnjavali da Republika Srbija nije u poziciji da komentariše suštinu predloženog teksta, koji nije ‘vlasništvo’ države na koju se odnosi.”