Connect with us

BiH

Vozači u BiH više neće moći odbiti alkotest: Kazne su žestoke, i po nekoliko hiljada maraka!

Published

prije 5 mjeseci

on

Novi zakon donosi i rigoroznije kazne. Vozačima ili instruktorima vožnje s više od 1,5 promila alkohola u krvi do sada je prijetila kazna od 400 do 1000 KM i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od dva do šest mjeseci. Novim izmjenama vozači ili instruktori vožnje s više od 1,5 promila alkohola u krvi bit će kažnjeni kaznom od 2000 do 3000 KM i oduzimanjem vozačke dozvole na razdolje od najmanje šest mjeseci

 

 

Zastupnički dom Parlamenta BiH prihvatio je zahtjev zastupnika Milana Dunovića, Zlatana Begića i Vlatka Glavaša da se po žurnom postupku razmatra prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini.

Tražili žurnu proceduru

Dunović je kazao kako je od iznimne važnosti da se po žurnom postupku usvoji ova izmjena zakona, koja je vrlo jednostavna. Objasnio je da se radi o tome da je predviđena novčana kazna od 4000 KM i šest kaznenih bodova u slučaju da vozač koji je pod utjecajem alkohola ili narkotika odbije testiranje, piše Večernji.ba.

– Do sada smo imali situaciju da je nekome tko je konzumirao nedopuštena sredstva ili alkohol u dozi većoj od dopuštene jeftinije bilo odbiti testiranje nego da se ustanovi da je pod utjecajem alkohola. Zato smo tražili žurnu proceduru – kazao je Dunović.

Dodao je kako misli da će predložena izmjena doprinijeti većoj sigurnosti na cestama.

Zastupnici su glasovali o predloženom zakonu, ali je zbog nedostatka entitetske većine upućen Kolegiju na usuglašavanje. Naime, nedavno je okončan rad na novom prednacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH. Ovo je jedna u nizu izmjena krovnog zakona o prometu iz 2006., koji je već desetak puta doživio izmjene i dopune.

Fokus.ba imao je u posjedu prednacrt zakona i donio detalje novih izmjena navedenog zakonskog rješenja koje će se uskoro naći na sjednici Vijeća ministara BiH. U obrazloženju se navodi da se svrha donošenja zakona temelji na potrebi nadmašivanja uočenih nedostataka u provedbi postojećeg zakonskog rješenja, kao i potrebe preciznijeg definiranja određenih važećih zakonskih odredbi.

Također, prednacrtom zakona predviđaju se novosti u postupku produljenja registracije vozila te se regulira kretanje osobnog električnog prijevoznog sredstva (lakih osobnih električnih vozila) na cestama.

Dodatno, predloženim izmjenama i dopunama za određene prekršaje propisuju se oštrije sankcije u odnosu na trenutačni zakon.

Oštrije sankcije

Predmetni prednacrt zakona ima za cilj unaprjeđenje stanja sigurnosti, ali i postizanja posebne i opće prevencije. Tako se u zakon dodaje odredba koja definira osobno električno prijevozno sredstvo (romobili), a to je, prema ovoj odredbi, vozilo koje nije razvrstano ni u jednu kategoriju vozila u skladu s posebnim propisima, bez sjedećeg mjesta, čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km na sat, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km na sat. Osobnim električnim prijevoznim sredstvom smije upravljati osoba koja je navršila 14 godina, prenosi Fokus.

Novi zakon donosi i rigoroznije kazne. Vozačima ili instruktorima vožnje s više od 1,5 promila alkohola u krvi do sada je prijetila kazna od 400 do 1000 KM i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od dva do šest mjeseci. Novim izmjenama vozači ili instruktori vožnje s više od 1,5 promila alkohola u krvi bit će kažnjeni kaznom od 2000 do 3000 KM i oduzimanjem vozačke dozvole na razdolje od najmanje šest mjeseci.

Istom kaznom bit će kažnjeni i vozači koji budu upravljali vozilom prije stjecanja prava na upravljanje vozilom, kao i oni koji se u naselju budu kretali brzinom koja je za više od 50 kilometara na sat veća od dopuštene.

Ako izazove prometnu nesreću pod utjecajem alkohola, vožnjom bez stečene vozačke dozvole ili navedenom prekomjernom brzinom vozač ili instruktor vožnje kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3000 do 5000 KM, a uz kaznu će mu se izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od devet mjeseci.

Samo u ovoj godini u dva su navrata u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojene izmjene i dopune Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH, a u parlamentarnoj proceduri još su dva takva prijedloga. Novog zakona još nema.

Povezane teme:

BiH

Duška Jurišić u programu uživo osporila validnost diplome Avde Avdića, on je javno objavio! (FOTO)

Published

prije 8 sati

on

9. Maja 2024.

By

Brutalno nasilje posljednjih dana vrši se nad istraživačkim novinarom Avdom Avdićem, a vrhunac političkih nasrtaja na ovog novinara desio se je jutros kada je Duška Jurišić, zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH u programu N1 zagonetno upitala kako je Avdo Avdić došao do diplome.

“Ova profesija je jako devalvirana. Evo pitajte kolegu Avdu Avdića kako je dobio svoju diplomu”, kazala je Jurišić.

Novinska agencija Patria kontaktirala je tim povodom Avdića, ali i njegovog mentora Najila Kurtića, umirovljenog profesora Univerziteta u Tuzli, inače jednog od najcitiranijih komunikologa u Bosni i Hercegovinu.

Avdić je svoju diplomu dostavio na uvid i objavu, dok je profesor Kurtić podcrtao da je diploma Avdića čista kao sunce.

Avdić diplomirao 2010. u Tuzli

“Veoma se dobro sjećam njegovog rada. Radio je rad na temu međubošnjačkih sukoba u Sandžaku, ne mogu tačno citirati. Rad se sastojao u to vrijeme iz dva dijela. Prvi dio je bio novinska priča, potom sve činjenice i sva građa na osnovu koje je napisana priča, jedan teorijski dio i sinopsis za priču. U okviru tog rada priložio bi se i CD na kome bi bio prilog koji je trebao biti do 20 minuta. On je zahvaljujući svom novinarskom iskustvu, a radio je istraživačke tekstove za Oslobođenje i 60 minuta, napravio zaista profesionalni prilog koji se tada mogao emitovati na svakoj televiziji”, kaže Kurtić.

Dodaje da može reći da je rad Avdića sigurno bio među tri najbolje rangirana rada na kojima je Kurtić bio mentor i koji su odbranjeni na odsjeku Žurnalistike u Tuzli.

“U slučaju da neko hoće da pogleda njegov rad i uvjeri se u moju priču, može bez ikakvih problema. Mi smo te radove odlagali u faultetsku biblioteku. Oni tamo postoje, odete i zatražite. Pa tako može i Duška Jurišić, ona me jako iznenadila. Čak mislim da je ona njegovoj generaciji držala i jedan program koji je organizirao Media Centar Bore Kontića. Duška zna za Avdu, a sad ovi politički obračuni nemaju smisla”, poručio je Kurtić.

Veliko razočarenje za priču Duške Jurišić profesor Kurtić nije krio.

“Mene iznenađuje da na taj način bez činjenica ikakvih nasrne na Avdića. Da postavi onakvo pitanje. Evo da odgovorim ja. Avdo Avdić je diplomirao čisto kao sunce. Njegovi diplomski, ocjene sve je uredno. Ne bih rekao da je bio zlatni student, ali je bio dobar student, uporedo radio, volio bih da su mi svi studenti bili takvi. Duška se opekla. Sve je dostupno i sve se može rekonstruirati. Mi se moramo pobrinuti da činjenice opet budu važne u priči”, dodao je Kurtić.

Upitali smo i za komentar Avdića, a on ističe da su priče neosnovane, te šalje poruku Duški Jurišić.

“Pošto je Duška Jurišić pravnica, a ja nisam, pozivam je da pred TV kamerama napravimo javno nadmetanje u poznavanju pravnih nauka i bh. ustavnih i zakonskih propisa. Pitanja mogu sastavljati i njeni prijatelji. Tek tu ćemo vidjeti šta je ona naučila o pravu tokom studija”, kazao je Avdić.

Jurišić nije jedina iz Vijeća ministara BiH koja učestvuje u harangi na Avdića, jer ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković to radi i duže i brutalnije. S obzirom da je Evropska konvencija o ljudskim pravima iznad Ustava BiH, a da se u ovim napadima krše ljudska prava Avde Avdića i vrši napad na medijsku zajednicu pozivamo predsjedavajuću Vijeća ministara Borjanu Krišto da podnese zahtjev za smjenu Konakovića i Jurišić, piše novinska agencija Patria.

Nastavi čitati

BiH

Kod nas i to može: Ratni zločinac otkupio kaznu zatvora, sada je slobodan

Published

prije 9 sati

on

9. Maja 2024.

By

Lovrić je osuđen za zločine u logoru Vojno u Mostaru

Dražen Lovrić, pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora zbog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog 1993. na području Mostara, zamijenio je zatvorsku kaznu novčanom u iznosu od 36.500 KM, potvrđeno je za Detektor iz Državnog suda.

Nakon što je Sud BiH potvrdio prvostepenu presudu kojom je Lovrić, nekadašnji pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), osuđen na godinu dana zatvora, Sud je donio i rješenje kojim je zatvorska kazna zamijenjena novčanom.

Lovrić je osuđen što je u septembru 1993. učestvovao u nezakonitom hapšenju više civila iz mostarske Omladinske ulice koji su odvezeni i zatvoreni u logor “Vojno”.

S Lovrićem su osuđeni i nekadašnji pripadnici HVO-a Nedžad Tinjak, na 12 godina, i Jure Kordić, na tri godine zatvora, dok su Dario Sušac, Nuhan Šikalo, Dario Mihalj, Stanko Škobić, Tomislav Ančić i Slavko Golemac oslobođeni optužbe.

Tinjak je, kako se navodi u prvostepenoj presudi, proglašen krivim po više tačaka za učešće u nezakonitom hapšenju bošnjačkih civila u Mostaru 1993. godine, koji su odvedeni i zatvoreni u logor Vojno, kao i za nečovječno postupanje prema njima, te silovanje dvije žene.

Kordić je proglašen krivim po dvije tačke – za učešće u nezakonitom hapšenju i nečovječno postupanje u Vojnom, dok mu učešće u ubistvu nije dokazano.

Tinjak je oslobođen dijela optužbi, a Sušac, Šikalo, Mihalj, Škobić, Ančić i Golemac svih tačaka optužnice koje su se odnosile na protivpravno zatvaranje, mučenje, nečovječno postupanje i silovanje civila koji su bili zatočeni u nehumanim uslovima u logoru Vojno od 1993. do 1994. godine.

Suđenje u ovom predmetu počelo je u maju 2018. godine, a u međuvremenu su preminula dvojica optuženih – Nedžad Ćorić i Marinko Šunjić, piše BIRN.

Nastavi čitati

BiH

Johann Sattler: Ugrožavanje države je crvena linija i zato je RS-u stopirano 1,2 milijarde KM, HDZ-ovi zahtjevi su nerealni

Published

prije 9 sati

on

9. Maja 2024.

By

Ambasador Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler gost je današnjeg izdanja Klix Studija. Govorio je o evropskom putu BiH, politici Milorada Dodika, trenutnoj političkoj krizi u BiH, Izbornom zakonu, ali i o pritiscima na medije.

Sattler je na početku gostovanja čestitao Dan Evrope koji se obilježava danas.

“Ovo je veliki dan, slavimo dvije stvari. Jedno je pobjeda fašizma, druga je Dan Evrope. To su dvije strane istog novčića. Dan Evrope predstavlja unifikaciju evropskog kontinenta, odbacivanje ekstremističkih ideologija, fašizma i možda najvažnije, ‘might makes right’ (jači su u pravu op. a.), što u suštini znači samo zato što je neko jači može raditi šta god želi. To je u suštini ljepota Dana Evrope”, rekao je Sattler i dodao:

“To se može vidjeti i u Sarajevu. Imate Evropsku kuću kao simbol Evrope, a nedaleko imate Vječnu vatru, kao simbol borbe i pobjede nad fašizmom”.

Upitan da li Evropa danas uistinu može slaviti dan pobjede nad fašizmom i da li je fašizam stvarno pobijeđen u Evropi, Sattler je rekao da je to proces koji je stalno u toku.

“Mislim da ono čega trebamo biti svjesni jeste da je borba protiv ekstremističkih ideologija proces koji je u toku. Nije to ‘postigli smo demokratiju, sve je u redu’. Nije to tako jednostavno. Kao što je Macron nedavno rekao: ideja Evrope i ideja Evropske unije nisu besmrtne, moramo se za njih boriti”, dodao je on.

Potom se osvrnuo na problem ekstremističkih ideologija u BiH koje se ogledaju u konstantnom negiranju ratnih zločina i genocida, kao i veličanju ratnih zločinaca.

“Ovo je prst u ranu žrtvama. Tome nema mjesta u Evropskoj uniji. Ponavljam to je baš problematično. Moramo se protiv toga boriti. Glorifikacija ratnih zločinaca – tome nema mjesta u EU. Kao što je rekao moj šef Jossep Borrell – ono što se dogodilo u Srebrenici u julu 1995. godine je činjenica. Nema tu prostora za interpretaciju. To je bio genocid i to je tako. Negiranje genocida je zapravo zadnji stadij genocida”, naglasio je Sattler.

Neizostavna tema bili su i posljednji postupci predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika.

“Postupci Dodika nisu put dalje. Dovođenje u pitanje ustavnopravnog poretka BiH je crvena linija i naravno da uvijek uslijede reakcije, tako da dva važna projekta u RS-u su stopirana da pokažemo da to ne može tako. Dakle, jasno je da su rukovodstvo entiteta RS i predsjednik Dodik odgovorni za aktuelnu eskalaciju krize u Bosni i Hercegovini”, ustvrdio je Sattler.

Što se odnosa prema Dodiku tiče, Sattler tvrdi da EU ima usaglašene stavove sa SAD-om.

“Mislim da smo jedinstveni u stavovima sa SAD-om. Govore da smo mi preblagi i prečesto se govori da moramo biti malo oštriji. Evo ova dva stopirana projekta u RS-u su 1,2 milijarde KM u vrijednosti i to nije zanemarivo. Što se tiče ostalih stvari nama treba saglasnost svih 27 članica. Saglasni smo sa SAD-om o svim strateškim pitanjima. Evropska unija kontinuirano pruža podršku uredu visokog predstavnika i visokom predstavniku Christianu Schmidtu u njegovom mandatu. Nemojte zaboraviti da polovina budžeta OHR-a dolaze iz EU”, podcrtao je Sattler.

Dotakao se i izmjena Izbornog zakona BiH i nametanja tehničkih izmjena koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

“Rekao bih da je cijelo pitanje izbora člana Predsjedništva nešto što se neće dogovoriti. Jasno smo sugerisali Čoviću da odustane od toga. Ako govorimo o Izbornom zakonu naše mišljenje je da je prioritet implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava. Sugerisali smo im da je nerealno to što traže u vezi Predsjedništva. Ne izgleda mi uvjerljivo prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je predstavio HDZ. Čak nisu tražili od nas da se zakon uputi Venecijanskoj komisiji. Treba to još promišljati, ne vidim šansu da se to riješi prije oktobarskih izbora”, naglasio je Sattler.

Na kraju se dotakao i pritisaka koje na medije vrši ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, konkretno u slučaju posljednjeg videa kojim je targetirao urednika portala Istraga.ba Avdu Avdića.

“Navodi koji su prisutni u javnosti su itekako ozbiljni. S druge strane ministar vanjskih poslova naglašava da je to daleko od istine i ja razumijem da on želi zaštititi svoju poziciju. Oni koji su na najvišim pozicijama moraju biti primjer svim ostalima. Očekujem da ministar vanjskih poslova u odnosima s medijima predstavnike medija tretira načinom koji je korektan i pravičan i to smo i komunicirali. Naglašavali smo mu to”, rekao je Sattler.

Na upit voditeljice da li osuđuje konkretno njegove postupke Sattler je rekao: “Da, i nastavit ćemo to da radimo”.

Gostovanje Johanna Sattlera u Klix Studiju možete pogledati direktno na našem Youtube kanalu kao i na portalu Klix.ba.

Također nas možete slušati i na Spotify, Apple Podcastu, Amazon Music i drugim platformama.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕