Connect with us

Religija

Na današnji dan rođen Krupljanin Džemaludin ef. Čaušević, čovjek koji je život posvetio obrazovanju Bošnjaka-muslimana

Published

on

Džemaludin ef. Čaušević rođen je na današnji dan 1870. godine u mjestu Arapuša kod Bosanske Krupe. Pred svojim ocem, učenim Ali-hodžom, završio je početno obrazovanje. Nakon toga upisuje medresu u Bihaću, gdje naukovanje nastavlja pred bihaćkim muftijom Ahmed-Sabitom ef. Ribićem. Kako je bio talentiran i briljantan učenik, u dobi od sedamnaest godina bio je preporučen za daljnje naukovanje u Istanbulu pred znamenitim profesorom Salih-efendijom Tokatlijom.

Čaušević je 1898. godine po nagovoru svog profesora Ismaila Haqqi-efendije Manastirlije upisao pravni fakultet u Istanbulu (Mektebi-hukuk). Kao istanbulski student prava preko ljetnog raspusta dolazio u Bosnu i držao predavanja. Njegova su predavanja bila obnoviteljski intonirana, a u svojim je nastupima Čaušević bio reformatorski usmjeren. Negdje oko 1900. godine Čaušević je posjetio Al-Azhar i tamo se susreo s Muhamedom Abduhuom, jednim od najprominentnijih reformatora islamske misli novog doba. Nekoliko je mjeseci mladi Čaušević slušao njegova predavanja, a ovaj je susret s Abduhuom na njega ostavio trajan pečat.

Nakon što je diplomirao u Istanbulu, premda mu je tamo nuđen dobar položaj, Čaušević se vraća u Bosnu i u septembru 1903. godine biva imenovan za nastavnika arapskog jezika u Velikoj gimnaziji u Sarajevu.

Već 1905. bio je imenovan članom vrhovnog tijela Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ili Ulema-medžlisa. U tom je tijelu uključen u resor islamske prosvjete, te je u godinama od 1905. do 1909. obilazio Bosnu i upoznavao se sa stanjem mekteba, medresa, ruždija… Čauševića su studijska putovanja učvrstila u uvjerenju da nema našeg napretka, posebno u vjerskom pogledu, bez reforme i unapređenja vjerske nastave. A da bi se to opet postiglo, trebalo je uvesti vjeronaučne udžbenike na bosanskom jeziku, koji će zamijeniti one na turskom i arapskom. Godine 1909. Čaušević je imenovan profesorom Šerijatske sudačke škole u Sarajevu.

 

Kad je hafiz Sulejman-efendija Šarac podnio ostavku na mjesto reisul-uleme, hodžinska kurija (ili izborno tijelo, tj. skup islamskih učenjaka koji je predlagao reisul-ulemu) na svom je vijećanju predložila Džemaludina Čauševića za ovaj najviši vjerski položaj Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Austrougarskim vlastima nije odgovarala Čauševićeva energičnost i beskompromisnost, ali je car Franjo Josip ipak potvrdio Čauševićev izbor, te je menšura ili akt o postavljenju, stigla iz Istanbula od šejhul-islama. Na dan 26. marta 1914. godine, uoči samog početka Prvog svjetskog rata, Čaušević je svečano proglašen reisul-ulemom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Na tom je visokom položaju Čaušević ostao sve do 1930. godine, kad je podnio ostavku zbog neslaganja sa srpskim vlastima oko načina administriranja vakufima i vjerskim poslovima u tadašnjoj Jugoslaviji.

Nakon ubistva austrijskog nadvojvode Franza Ferdinanda i njegove suprugre, došlo je do sudskih progona i interniranja srpskog stanovništva, posebno onog sa granice prema Srbiji i Crnoj Gori.

Protiv takve politike i takvih postupaka prvi se javno oglasio reisul-ulema Džemaludin Čaušević. On je 4. jula 1914. godine uputio apel Bošnjacima savjetujući “svakom muslimanu, da se kani zadirkivanja i izazivanja, a naročito da se prođe Bogu mrskog djela uništavanja imovine”.

U Proglasu muslimanima, koji je objavljen u listu “Yeni Mishab”, 24. jula 1914. godine, između ostalog je poručio Bošnjacima:

– Mi živimo sa drugim nemuslimanskim građanima u našoj domovini, s kojima smo se izrodili i s kojima ćemo živjeti i umrijeti. Zato ne treba nikada smetnuti s uma da bi svaki naš hrđav postupak prema njima mogao donijeti za sobom vrlo ružne posljedice.

Proglas je, ostat će zapisano, bio odraz svijesti Bošnjaka i njihovog stava prema sugrađanima srpske nacionalnosti. Čaušević je, navode historičari, za primjer, uzeo pod ličnu zaštitu nekoliko Srba.

Proglas koji je uputio reisu-l-ulema urodio je plodom. Njegovo djelo slijedili su mnogi ugledni bošnjački intelektualci, kulturni i vjerski radnici koji su putem novina pozivali na sprječavanje nemira, sve dok tadašnji mediji nisu podlegli strogoj cenzuri, a kasnije i potpunoj zabrani.

Čaušević je uvidio da bosanski muslimani žive na razmeđu svjetova, ne klimatskom, već kulturnom, religijskom i političkom! Njegovi mnogobrojni tekstovi u ondašnjoj štampi nose jednu snažnu poruku koja veli da bi se Bošnjaci lakše privikli i polarnoj klimi negoli civilizacijskim promjenama koje su ih mljele.

Stoga, kad ocjenjujemo onovremene Čauševićeve stavove iz današnje perspektive, valja imati na pameti da je on bio svjedok teške i tragične neizvjesnosti Bošnjaka i bolnih migriranja Bošnjaka u Tursku i dalje na Bliski istok. Čaušević je bio svjedok kako se najbogatiji i najobrazovaniji dio Bošnjaka zapućuje dalekim i neizvjesnim drumovima u svijet, najčešće na Istok.

Pitanje obrazovanja Bošnjaka bilo je u samom središtu Čauševićeva dugogodišnjeg reformatorskog rada. Pa ipak, on se često, kao i mnogi njemu savremeni islamski reformatori u Bosni ili drugdje u islamskom svijetu, bavio i pitanjima kao što su pokrivanje žene i njenog hidžaba, nošenje šešira, bankovne kamate, zatim pitanjem da li musliman smije služiti vojsku u državi čiji je suveren nemusliman itd. Objelodanjujući svoje stavove i mišljenja o svim ovim pitanjima, Čaušević je bio žestoko napadan, ali ni on nije gotovo nimalo ostajao dužan. Zapravo, bio je poznat po tome što je na česte napade i on žestoko uzvraćao dobrim odgovorima.

Čauševićev modernizam i reformizam ogledaju se i u pokretanju važnih listova kakvi su Tarik i Muallim. Čaušević je bio zapažen i kao urednik lista Behar, istakao se u radu društva Gajret, koje je radilo na prosvjeti Bošnjaka, a neumorno je radio na reformi vakufskog sistema u Bosni i Hercegovini. Međutim, Čauševićev reformizam nije podrazumijevao odustajanje od svih tradicijskih formi, već samo od onih koje je smatrao preprekom na putu muslimanskog progresa, onih koje su ugrožavale obrazovne i intelektualne potencijale muslimanskog bića.

Čaušević je nakon penzioniranja živio povučeno, sve je više obolijevao, ali je ipak javno nastupao sa svojim poznatim stavovima o reformi i obnovi naših islamskih, posebno prosvjetnih institucija. Godine 1937. izašao mu je u Sarajevu prijevod Kur’ana na bosanski jezik koji je uradio zajedno s hafizom Muhamedom Pandžom.

Godinu kasnije, 28. marta 1938. godine, Čaušević je preselio. Dženaza mu je bila impozantna.

Stav

Cazin

FOTO Svečana akademija 84. generacije medrese “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” u Cazinu: Omladina vrijedna divljenja

Published

on

By

Ove godine četrdeset tri maturanta je završilo svoje školovanje u medresi, a njihovi razrednici su bili prof. Memnuna Dervić i prof. Elvedin Grošić. Za učenika generacije su proglašeni Suela Bajrektarević i hafiz Emir Osmanagić
U medresi “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” u Cazinu je svečanom akademijom ispraćena 84. generacija maturanata ove medrese. Jedan poseban ambijent i lijepa emocija koju mogu izazvati samo medresanske akademije je posebnost i ovog dana u Cazinu.
Ovaj veliki dan maturantima su uljepšali njihovi najbliži, profesori, zvaničnici Islamske zajednice, Unsko-sanskog kantona i Grada Cazina. Ove godine četrdeset tri maturanta je završilo svoje školovanje u medresi, a njihovi razrednici su bili prof. Memnuna Dervić i prof. Elvedin Grošić. Za učenika generacije su proglašeni Suela Bajrektarević i hafiz Emir Osmanagić.
Izaslanik reisu-l-uleme na ovoj svečanosti je bio mr. Nevzet-ef. Porić, muftija ljubljanski, a prigodnim govorima su se obratili muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, direktor medrese prof. Zuhdija Handanović, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK Denis Osmankić i gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević.
Izaslanik reisu-l-uleme muftija Nevzet-ef. Porić je istakao veliki doprinos kojeg daju naše medrese široj društvenoj zajednici u vidu moralnih primjera i dosljednih principa. Uputio im je i poruku da Islamska zajednica računa na njih kao stubove društva u cjelini i posebno naglasio da su oni generacija koja prolazi kroz izazove koje ne poznaju ranije generacije.
– Počastvovan sam što sam danas ovdje u Cazinu, a pogotovo što vam imam čast prenijeti iskrene selame i čestitke našeg cijenjenog reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića. Ovih četrdeset troje mladih ljudi su stubovi intelektualnog i duhovnog napretka Bosanske krajine i države Bosne i Hercegovine.
Prije neki dan je održano jedno svjetsko takmičenje gdje su prva mjesta dobivali oni koji su se nakaradnije obukli ili ružnije predstavili. Danas kada ovdje vidimo ovu mladost, ljepotu i urednost, pa zar mi kao muslimani možemo pristati na nešto drugo?
Evropska unija je zajednica gdje su se ljudi, prije svega dogovorili, da izgrađuju kulturu mira, koji će osigurati njihovim zemljama stabilnost i napredak, a potom su se dogovorili o određenim vrijednostima na kojima će se temelji ta zajednica. Ovaj urnek je prethodno viđen kroz islamsku civilizaciju, ali ono što prijeti moralnom posrnuću Evrope danas su dupli standardi i dvostruki aršini. Vidimo da ne vrijede ljudi jednako u Evropi i na Istoku, a jednakost je jedna od ključnih vrijednosti Evropske unije. Zato je moja poruka ovoj omladini danas: Istrajte na vrijednostima i budite konzistentni i pravedni u vašem zalaganju vrijednosti – poručio je u svom obraćanju muftija Porić.

Muftija Porić se obratio maturantima i pozvao ih da budu svjesni i ponosni emaneta kojeg su ponijeli, da budu ponosni na svoju vjeru, na svoju domovinu, na svog reisa Džemaludin-ef. Čauševića, na svoje profesore i na svoje roditelje i da nikada ne dozvole da u ružnom svjetlu predstave naše vrijednosti, niti da nas osramote, te ih je pozvao da upišu islamske, ali i druge fakultete i preuzmu emanet Islamske zajednice i države dostojno i odgovorno.
Muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić je čestitao maturantima i njihovim roditeljima i muderisima ovu važnu životnu fazu i istakao značaj medrese i vjerskog obrazovanja u odgoju i podizanju novih generacija.
– Završetkom medrese uspjeli ste dosegnuti važnu fazu u vašem životu na putu stjecanja znanja. Mnogo ste naučili i usput dosta “pokupili” u medresanskom ambijentu. Poručujem vam da na svemu tome budete zahvalni. Prvo, dragom Bogu jer nas je učinio muslimanima i uputio nas na Pravi put. Zahvalnost Bogu je pola vjere, a druga polovina je strpljivost. I kada god budete zahvalni, dobit ćete još više od onoga što ste očekivali.

Zahvanost dugujete i svojim roditeljima koji su vas odgajali i usmjerili da izaberete ovu školu. Koliko god da postignete u svome životu i koliko god kasnije bili uspješni, uvijek se zapitajte jesu li vam roditelji time zadovoljni. Moramo posebno biti zahvalni i našim učiteljima – muderisima, profesorima koji su prenosili svoje znanje na vas. Profesori medresa čuvaju i baštine islamski identitet te ga prenose našim učenicima.
Mnogo je puteva koje ćete sami birati, ali bi najbolje bilo da izaberete staze unutar naše jedine domovine Bosne i Hercegovine, gdje ćete graditi vlastitu budućnost i biti najbolji predstavnici škole i kraja iz kojeg dolazite – rekao je u svom obraćanju muftija Kudić.
Direktor medrese “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” prof. Zuhdija Handanović nije skrivao svoje emocije nakon ispraćaja još jedne vrijedne generacije. Zahvalio se svima koji su dali svoj doprinos u podršci medresi, a posebno roditeljima koji su im povjerili svoju djecu.
– Naši današnji maturanti su već odrasli momci i djevojke koji su stasali da dostojno ponesu breme života. Pozvaćt ću vas sviju da im budete podrška da upišu najbolje fakultete, da se ostvare u onome u čemu su najbolji i da to stečeno znanje i iskustvo nakon toga ponude našem narodu i služe mu.
Kao direktor škole sam posebno ponosan na ovu generaciju koja je iznjedrila dvojicu hafiza Kur'ana Časnog i preko dvadeset učenika sa odličnim uspjehom i mnogim znanjima i kompetencijama. Želim se zahvaliti roditeljima koji su nam povjerili svoju djecu, a potom i svojim kolegama profesorima koji su taj emanet dostojno i sa odgovornošću nosili – rekao je direktor Handanović.
Vlada Unsko-sanskog kantona na razne načine podupire rad medrese i razumije njenu važnost u odgono-obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine. Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona Denis Osmankić se obratio maturantima i svim prisutnima ističući da je znanje vrijednost koje je uvijek na cijeni.
– Vrijednost znanja i onih koji znanje nose su na visokom stepenu u našoj vjeri i tradiciji, jer je znanje u temeljima naše vjere. Da biste bili na ovom mjestu danas, dragi maturanti, prešli ste veliki put i uz to uložili mnogo truda i odricanja. Želim vam iskreno da nastavite tim putem dobra, putem znanja i odgoja i uzdizanja, jer su ljudi koji znaju i koji vjeruju budućnost ne samo ove zemlje, već svijeta u cjelini – poručio je ministar Osmankić.

Gradonačelnik Cazina mr. Nermin Ogrešević je iskazao veliko zadovoljstvo činjenicom da je ova obrazovna ustanova u Cazinu, te naglasio da je ona jedan od najboljih ambasadora Cazina, ali i Krajine u cjelini.
– Želim se ovom prilikom zahvaliti svima onima koji su donijeli odluku da ova medresa bude u ovom gradu. Mi smo do sada sa posebnim senzibilitetom gledali na medresu i dalje ćemo to činiti. Drago mi je da se razvija, da nudi ovom gradu novu mladosti, znanje i pobožnost, ali isto tako sam sretan što medresa planira otvoriti vrtić i mi im na tom putu želimo biti velika podrška – poručio je gradonačelnik Ogrešević.
Učenik Hasan Jusić je pročitao vrlo emotivno pismo generacije, gdje su istakli značaj medrese iz svoje perspektive, šta im je medresa pružila i zahvalni svima koji su sudjelovali u tome da im boravak u medresi učine prijatnim i korisnim.
Kao veliki znak zahvalnosti, učenici su uručili svome razrediku prof. Elvedinu Grošiću poklon umru.
Na kraju je hafiz Muhamed Kanurić proučio ašere, a hafiz Emir Osmanagić dovu.
Nastavi čitati

BiH

Muhamed Kanurić učenik medrese “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” novi krajiški hafiz

Published

on

Pred Komisijom za hifz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, danas, 13. maja 2024. je hifz Kur'ana Časnog položio Muhamed Kanurić i stekao zvanje hafiz Kur'ana Časnog. Muhamed Kanurić je učenik četvrtog razreda medrese “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” u Cazinu. Njegov mentor, muhaffiz je bio hafiz Elmir Mehmedović, profesor u Cazinskoj medresi.

Ovim povodom, svoju čestitku je uputio i muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić.

– Obradovan sam informacijom da je učenik naše medrese Muhamed Kanurić završio hifz Kur'ana Časnog pred Komisijom za hifz u Sarajevu. Kada je Muhamed u pitanju, stekli su se svi uvjeti trougla uspjeha; vlastita želja, podrška roditelja i usmjerenje nastavnika. Iako roditelji nekada žarko žele uspjeh svog djeteta, neophodno je da i dijete posjeduje želju za uspjehom. Roditeljska podrška je važna, pogotovo ako je roditeljska emocija podržana znanjem kao što je slučaj kod Muhamedovih roditelja. I svakako muallim/muhaffiz i naša medresa su mu pružili sve uvjete i dali mu potrebno usmjerenje i pratili ga u njegovom napredovanju. Koristim priliku da čestitam hafizu Muhammedu ovaj veliki mubarek. Njegovim roditeljima čestitam na trećem djetetu koje se im je darovalo krunu. Česitam hafizu Elmiru Mehmedoviću na prvom hafizu kojeg je izveo i želim mu još mnogo uspjeha na polju mentorstva u hifzu Kur'ana Časnog. Sretan sam i zbog naše medrese i naše Islamske zajednice i našeg naroda u cjelini – poručio je muftija Kudić.

Muhamed Kanurić je sin dr. Hakije i prof. Enise. Rođen je 16.10.2005. godine u Rijadu u Saudijskoj Arabiji. Osnovu školu je započeo u Rijadu a završio u Bihaću. Svoje obrazovanje je nastavio u medresi “Reis Džemaludin-ef. Čaušević” u Cazinu i trenutno je učenik četvrtog razreda. Hafiz Muhamed je treći hafiz u porodici, a njegova sestra Merjem i brat Hamza su prethodno položili hifz, dok je njegova mlađa sestra u procesu učenja hifza Kur'ana Časnog. Njegov muhaffiz je bio hafiz Elmir Mehmedović, čiji je ovo prvi kandidat koji je uspješno položio hifz Kur'ana Časnog.

(Preporod.info)

Nastavi čitati

BiH

FOTO Ulicama Banja Luke prošetala prva generacija maturanata medrese, prvi put nakon 80 godina

Published

on

By

Banja Luka je danas dobila prve svršenike medrese, a maturanti su prošetali banjalučkim ulicama od Ferhadije džamije do Banskog dvora.

Banjalučka medresa “Reis Ibrahim-ef. Maglajlić” danas je ispratila prvu generaciju maturanata koji su svečanim defileom obilježili završetak svog srednjoškolskog školovanja.

Defile je upriličen nakon klanjanja podne-namaza, od Ferhadije džamije do Banskog dvora, a maturanti su u ovoj paradi ljepote i pameti prošli centrom Banja Luke.

Ovo je historijski događaj, kako za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovinu, tako i za Banja Luku koja je danas ispratila prvu generaciju maturanata medrese, a događaju u Banskom dvoru prisustvovat će i zamjenik reisul-uleme IZ u BiH Enes ef. Ljevaković, banjalučki muftija Ismail ef. Smajlović te direktor medrese mr. Muris Spahić.

Medresa u Banjoj Luci počela je s radom 2020. godine i to nakon 80 godina pauze kada je zatvorena tokom Drugog svjetskog rata.

Preporod.info

 

Nastavi čitati

Najčitanije