Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Ko je Rasmus Paludan: Najavio da će donijeti svinjsku krv i proliti po svetoj knjizi, za migrante bi otvorio logor na Grenlandu

Published

on

Rasmus Paludan, vođa danske krajnje desničarske Striktne čvrstog kursa (Stram Kurs), u utorak je novom provokacijom spalio primjerak Kur'ana u gradu Tarnbyju u Danskoj.

Paludan, koji je prethodnih dana provocirao muslimane spaljivanjem Kur'ana tokom Uskrsa u raznim gradovima Švedske, ovaj put je u prisustvu policije primjerak Kur'ana spalio u gradu Tarnbyju, a sve je objavio i na društvenim mrežama, prenosi Anadolija.

Ovaj ekstremni desničar primjerak Kur'ana je spalio u naselju Sneserevej, u kojem žive brojni muslimani.

Paludan je potom izjavio da ga švedska policija nije mogla štititi te da je ovo izveo u Danskoj, kako bi pokazao da ga danska policija može zaštititi.

Paludana je, dok je spaljivao primjerak Kur'ana, čuvalo oko 30 policajaca, a područje gdje je to izveo bilo je okruženo policijskom trakom.

U blizini incidenta se nalazilo i sedam pripadnika policije u civilu iz Danske obavještajne agencije (PET).

Paludan je proteklih dana u nekoliko švedskih gradova, uz veliko prisustvo i zaštitu policije, spaljivao primjerke Kur'ana i izazivao negodovanje lokalnog muslimanskog stanovništva.

Ko je Rasmus Paludan?

Paludan predvodi stranku Čvrsti smjer koja je i ovoga puta uspjela isprovocirati grupu muslimanskih mladića, koji su njega i pristalice gađali kamenjem i palili kontejnere, dok i jedne i druge policija nije rastjerala suzavcem i na kraju udaljila izvjesnog Paludana.

Najavio da će sa istog mjesta spaliti mnogo Kur'ana

Evo, kako je Paludan na svom Facebook profilu vidio taj događaj: “Odlučio sam otkazati današnje demonstracije u Linköpingu i Norrköpingu. Policijska uprava istočne regije, baš kao i policijska uprave južne regije, pokazale su se nesposobnima zaštititi me od demonstranata. Da sam teško povrijeđen ili ubijen zbog nesposobnosti policijskih vlasti, to bi bilo jako tužno za Šveđane, Dance i ostale sjevernjake”, napisao je Paludan, koji je na istom mjestu najavio da će “spaliti puno Kur'ana i vjerovatno donijeti svinjsku krv kako bi je proljevao po svetoj knjizi.”

Nije prvi put da Paludan baca primjerke Ku'rana u zrak protesta protiv muslimanskih vjernika koji se mole pred zgradom danskog parlamenta. Isto je napravio i krajem marta. Tada je povod bio džuma – namaz na otvorenom u spomen na oružane napade na dvije džamije u novozelandskom gradu Christchurchu, u kojem je ubijeno pedeset, a ranjene su desetine muslimana.

Klanjanje je bilo uredno najavljeno policiji, no ekstremistima iz Čvrstog smjera to ništa nije značilo pa su provocirali svoje sugrađane muslimanske vjeroispovjesti i zapalili Kur'an stotinjak metara dalje od mjesta na kojem se odvijala molitva na otvorenom.

Osvojio 1,8 posto glasova na izborima u Danskoj

Ramsus Paludan rođen je 1982. godine, a stranku Čvrsti smjer utemeljio je 2017. Paljenje svetih knjiga mu je “specijalitet”. Na taj gnusni čin dio muslimana iz Danske najčešće odgovara demonstracijama, paljenjem automobila i nasiljem.

Sebe opisuje kao “najveću patriotsku stranku u Danskoj”. Osvojio je 1,8 posto glasova na izborima u Danskoj 2019. godine. Što govori da trenutno njegova popularnost nije velika u zemlji.

Migrant protiv migranata

I sam Paludan je migrant. Njegov otac je Šveđanin, novinar Tomas Polvall, koji je povremeno živio u Švedskoj, pa ima i švedsko državljanstvo, tako da za Paludana kažu da je dansko-švedski političar. Također, danske su ga vlasti od 2020. proglasile Šveđaninom. Stariji brat mu je pjesnik Tine Paludan.

Na snimku od prošle godine Paludan se čuo kako kaže da želi izbrisati ime muslimana sa planete.

Ramsus Paladun je s 25 godina diplomirao pravo kao jedan od najboljih u svojoj generaciji. Za vrijeme studija ga je, dok je vozio bicikl, udario automobil, zbog čega je morao na operaciju mozga.

Paludan je u fokus javnosti stigao kao branitelj koji je zastupao žestoke kritičare sistema; zagovornike medicinskog kanabisa, ali i one koji su tražili azil. Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Kopenhagenu, predavao je građansko i imovinsko pravo.

Kad kažemo da je Paludana prilikom paljenja Kur'ana štitila policija, treba razjasniti da je zbog ugroženosti kojoj je izložen zbog svojih antimuslimanskih stavova, stalno pod njihovom zaštitom. Paludan poziva na protjerivanje svih stranih državljana iz Danske koji se dobrovoljno ne žele vratiti u svoje zemlje ili to ne mogu, u logore na Grenlandu.

Osuđen na tri mjeseca zatvora zbog rasizma

Godine 2020., na Okružnom sudu u Næstvedu, predsjednik stranke Čvrsti smjer osuđen je na tri mjeseca zatvora zbog rasizma. Također je morao platiti 30.000 kruna Somalki koju ju tokom protesta u Nørrebru nazvao prostitutkom. Suočio se tada s ukupno četrnaest optužbi, uključujući rasizam, klevetu i opasnu vožnju.

U junu 2020, Paludan je održao demonstracije u Aarhusu u Danskoj, kada je 52-godišnji muškarac izvukao nož, ušao u ograđeno područje i potrčao prema njemu. Policija je ispalila hitac upozorenja, ali napadač nije odložio oružje, nakon čega su zapucali i napadača ranili u nogu. Poslije su izbili veliki nemiri u kojima je deblji kraj izvukla policija.

Incident koji se dogodio u nedjelju, tek je jedan od onih koje Paludan tek ima namjeru izazvati demonstrirajući u velikim švedskim gradovima. Čim najavi da će spaliti Kur'an, muslimani iz Danske pozivaju na kontrademonstracije, a to kao i u nedjelju u Kopenhagenu, obavezno uključujuje uništavanje privatne i javne imovine i napade na policiju.

U aprilu 2019, Paludan je održao demonstracije u Viborgu u Danskoj. Na protestima su uhapšene tri osobe, a 24-godišnji Sirijac, koji je na njega bacio kamen, osuđen je na 60 dana zatvora. Zaprijećeno mu je deportacijom i zabranom povratka u Dansku na šest godina.

U vezi s planiranim spaljivanjem Kur'ana u Malmöu u augustu 2020, Paludanu je zabranjen ulazak u Švedsku na dvije godine, ali je u oktobru dobio švedsko državljanstvo zbog državljanstva njegovog oca.

U januaru 2013., Paludanu je određena zabrana prilaska na pet godina 24-godišnjem muškarcu kojeg je uhodio od 2010. godine. Riječ je o njegovom kolegi s fakulteta. Unatoč zabrani prilaska, Paludan je nastavio s uhođenjem i uznemiravanjem mladića.

U augustu 2021., prema pisanju danskog Ekstra Bladeta, Paludan je na internetu raspravljao o seksu s maloljetnicima u dobi od 13 do 17 godina. Danski političar nije negirao sudjelovanje u raspravi na netu, ali je naglasio da nije znao koliko godina imaju ostali sugovornici i da bi ga moderatori rasprave zaustavili u diskusiji da je prešao granice dobrog ukusa i kršio pravila komuniciranja na društvenim mrežama.

Svijet / Zanimljivosti

O stavu roditelja ovisi hoće li dijete imati radne navike

Published

on

Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako?

Piše: Kristina Bačkonja, dipl. psiholog

U svojoj praksi često se srećem s vrlo sličnim pitanjima i problemima roditelja. Jedno od njih, koje se opetovano ponavlja jest kako da njihova djeca – koja su sada već dovoljno odrasla – počnu konačno preuzimati odgovornost za kućne poslove i postanu samostalnija.

Mnogim roditeljima je već dosta 15-godišnjaka koji ne znaju složiti krevet za sobom, koji ne peru suđe, koji ne posuđuju sami knjige za lektire već čekaju da sve to obave njihovi roditelji. Roditelji, sada već srednjovječni, koji su sve to činili u tih 15 godina sada žele malo odmora i vremena za sebe i smatraju da je red na njihovoj djeci. No pitanje je kako? – prenosi ordinacija.vecernji.hr

Iako bi bilo idealno da dolaskom kod stručnjaka možemo dobiti recept nakon čije primjene stvari funkcioniraju bez problema, to je gotovo nemoguće. Taj “kako“ ne stane u jedan savjet i jednu pilulu koju je dovoljno jednom popiti da bi došlo do promjene. Taj “kako“ se gradi godinama, puno prije nego do problema uopće dođe.

Ako ste ikada pokušali promijeniti neku svoju naviku koja egzistira već godinama, sigurno ste primjetili da to baš i nije jednostavno. Ako već godinama imamo običaj popiti kafu prije doručka, trebat će nam neko vrijeme da se naviknemo na promjenu u kojoj ćemo prvo doručkovati a tek potom popiti kafu. Nije nemoguće, no isto tako je i prilično nerealno za očekivati da ćemo nakon prvog puta odmah usvojiti novi obrazac.

Navike se usvajaju od najranije dobi

Iz navike radimo puno stvari: zaključavamo vrata po izlasku iz stana, palimo svjetla na automobilu, zatvaramo vodu kada operemo ruke… Ali isto tako navika je i spremiti tanjir za sobom, oprati posuđe, složiti krevet, brinuti o svojim obavezama. Navika koja se usvaja od najranije dobi.

Kako to da onda nemaju svi 15-godišnjaci te navike? Odgovor na to pitanje imaju roditelji koji tih 15 godina sve čine umjesto djece.

Mogu razumjeti roditelje koji su sami imali teško djetinjstvo i stroge roditelje i koji su željeli svoju djecu osloboditi obaveza, dopustiti im da uživaju kako oni nikada nisu mogli. Mogu razumjeti roditelje u procesu rastave braka ili samohrane roditelje koji pokušavaju djetetu smanjiti stres i pritom čine sve kako bi ono bilo sretno. Međutim, ako dijete godinama nije imalo obaveze, ako nikada nije moralo pospremiti krevet, oprati suđe ili posuditi knjigu za lektiru (neovisno o razlozima) zašto bi ono odjednom to htjelo (ili znalo) u starijoj dobi?

Sa sigurnošću mogu reći da se nijedno dijete neće samoinicijativno uhvatiti posla u starijoj dobi ako do tada nije steklo radne navike i ako su do tada roditelji sve radili za njega. Godine same po sebi ne znače ništa ako tokom njih nismo ništa naučili. Drugim riječima, same godine ne garantiraju da će  20-godišnjak znati oprati posuđe a 10-godišnjak neće. To ovisi o njegovom prijašnjem iskustvu i stavu roditelja.

Sjećam se posjeta prijateljici koja je sa svojom trogodišnjom kćerkicom spremala posuđe u mašinu za pranje suđa – ponos koji je u tom trenutku zasjao na malom licu ne može se ni opisati. Prijateljica mi je tada objasnila da se njezina kćerkica voli tako igrati s njom: kada je mama pospremala kuću, malena je imala svoju igračku metlu koju je vukla po podu; kada je mama slagala ormar i malena je s veseljem i ponosom pomagala. Je li dijete od tri godine pomelo pod? Nije. Je li to isto dijete dobro posložilo posuđe u stroj za pranje? Nije. Jesu li majice u ormaru bile dobro posložene? Nisu. No to nije ni bila poenta. Majčin cilj nije bio da njezino dijete odradi posao umjesto nje; cilj je bio da dijete kroz igru i druženje stiče radne navike koje ne možemo usaditi nabrzinu i odjednom. Za to je potreban dobar primjer nas odraslih i vrijeme.

Nikada nije kasno

Rekla bi da nikada nije prerano (a ni prekasno) da se bavimo djetetom i naučimo ga sve što želimo da usvoji. Dok će nam u mlađoj dobi biti jednostavnije (dijete će vjerojatno s guštom i ponosom učiti kako se slaže krevet i veseliti se malim ritualima čišćenja, kuhanja i slično), u starijoj dobi se stvari malo kompliciraju. Da bi privolili našeg adolescenta da se osamostali potrebno je osluškivati što je njemu važno, kakav je njegov tempo. Primjer, ako znamo da je naše dijete jako motivirano da se jednog dana odseli od nas, tada mu i obaveze kao što su kuhanje i pospremanje možemo prezentirati kao nešto u čemu će jednog dana uživati u vlastitom domu. Rečenica poput “Pa sigurno nećeš visiti kod mame na ručku svaki dan – to nije cool” itekako bi ga mogla nagnati da uzme stvari u svoje ruke. Naravno da se stvari neće promijeniti preko noći i da ih neće prihvatiti s oduševljenjem – no, ništa se ne usvaja preko noći.

Na kraju bih voljela reći svim roditeljima da ne vjerujem u greške – samo u povratne informacije koje dobivamo od okoline. Neka svoju djecu i godine do kojih su došli iskoriste kao povratnu informaciju koja će im dati odgovor na pitanje kako (ne) dalje.

akos.ba

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

5 navika za zdraviji um i život

Published

on

Top pet navika za neurološki napredak. Ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristie vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.

Napade sam počela dobivati u dobi od 5. godina. One napade kakve ste gledali u filmovima: padanje na tlo, tresenje kao da vas struja udara, kolutanje očima… Ovakvi napadi danas se nazivaju toničko-klonički napadi, a kad sam bila mala te napade su nazivali “grand mal” što znači “big bad” – veliki belaj.

Možda su promijenili ime iz razloga što kada nešto nazivate “big bad” pacijentu ne ostavlja baš puno nade. Niko još nije sa sigurnošću utvrdio zašto sam počela da dobivam te napade. Međutim, ta bolest me natjerala da već u ranoj dobi shvatim kako ta kašasta masa unutar naše lobanje funkcionira.

Počela sam da studiram i učim o nervima, nakon što sam uradila prvi EEG (snimak glave) u dobi od 11. godina. Na glavu su mi zalijepili masu nekih malih žica. Izgledala sam poput dijeteta vanzemaljaca iz naučno-fantastičnih filmova. To me nagnalo da se zapitam – Što oni s tim ispitivaju? Zašto? i Kako mogu kontrolirati te stvari koje nazivaju moždani valovi i električni impulsi? Strašno je imati takve napade koji su nalik na smrt i shvatiti kako ste bespomoćni. Kasnije

sam otkrila da bi ovi napadi možda mogali i biti pod kontrolom bez lijekova. Tada je nauka postala ustvari moj spasitelj. Kada sam imala 15. godina, bez znanja mog doktora i mojih roditelja, prestala sam uzimati lijekove i nisam ih od tada nikada više trošila.

Uporedo sa sticanjem doktorske titule iz oblasti kliničke psihologije i aktivnog učešća u neuro-naučnim studijima, te rada na UCLA neuropsihijatrijskom Institutu, naučila sam kako možemo proširiti kapacitet našeg mozga, ne samo zbog našeg zdravlja, već i zbog napredovanja na način na koji to prije nismo mogli ni zamisliti.

Tako sam otkrila pet top navika za neurološki napredak. Ove navike su bile uzrok da napadi koje sam imala prestanu. U posljednjih 25. godina, imala sam samo dva toničko-klonična napada.

Za vas, ove navike će značajno smanjiti stres, povećati sive mase mozga, pomoći vam da iskoristite vašu podsvijest za rješavanje problema i da otkrijete nevjerovatani potencijal.

Evo pet dnevnih navika koje već danas možete započeti praktikovati u okviru vaših svakodnevnih navika:

1. Spavanje umanjuje stres

Da li ste se ikada zapitali šta se dešava sa svim tim stresom kojeg akumuliramo u toku jednog dana? To auto koje ste skoro udarili? Vaše dijete koje vrišti na vas? Postoji čak i nesvijesni stres u vidu samokritike i osude? Gdje to sve odlazi?

Vaš mozak to prikuplja i čuva za onaj period kada budete spavali, a zatim to dalje obrađuje. Da ponovim još jednom. Kada spavate, vi obrađujete stres i traume koje ste doživjeli. Dakle, jedna od najjednostavnijih i najefikasnijih stvari koje možete učiniti, jeste da u vremenskom periodu od punih sedam do devet sati zatvorite vaše oči i spavate.

2. Budite se sa prvim izlaskom sunca

Vaš mozak koristi splet nervnih ćelija koji se zove suprahijazmatska jezgra i nalazi u se vašem hipotalamusu, a služi za regulaciju nečeg što se zove “cirkadijski ritam.” to je neka vrsta “sata” u vašem mozgu koji sinhronizuje sve ostale “satove” (ritmove) vašeg tijela. Abnormalni cirkadijalni ritam je povezana sa gojaznosti, dijabetesom, depresijom, poremećajima sna, hormonskim poremećajima, bipolarnim poremećajima i sezonskim afektivnim poremećajima.

Drugim riječima, probudite se u vrijeme izlaska sunca i nemojte više spavati. Ako ste roditelj, ova navika će vam dobro doći, jer većina djece se budi u to vrijeme.

3. Konzumirajte riblje ulje

Riblje ulje ima pozitivne efekte na zdravlje mozga. Moja djeca su veliki ljubitelji fermentiranog (visoko kvalitetna i ekstra obrađena hrana) bakalara i jednostavno smo ih navikli tokom godina da to jedu svakodnevno, iako ukus nije baš prijatan. Uzimajte to po kašiku, ali možete ga koristiti i u obliku kapsula dostupne su na tržištu i imaju ugodan limunski ukus.

4. Budite koncentrisani i meditirajte

Meditacija je odmah ispod svijesti i ima bezbroj neuroloških prednosti. Ne znate kako to svakodnevno postići i kako da na najjednostavniji način meditirate? Ja volim “Headspace”(čisto razmišljati i biti slobodan od pristiska) to je za vaš um kao odlazak u teretanu. Putem meditiranja i tehnika za postizanje svijesti i sabranosti, možete istrenirati vaš um za sretniji, zdraviji i ugodniji život.

5. Kreirajte sebi neugodnosti

Vašem um su potrebe nove stvari kako bi napredovao. Kako znati da li je ono što radite dovoljno? Kada se osjeća nelagodno, neugodno, čudno ili vas nešto plaši. Radeći svakodnevno stvari koje zahtjevaju veći napor a samim tim uzrokuju i neugodnost, stvarate vašem umu podlogu za razvoj novih grana na neuronskom stablu, umjesto da uništavate to vaše stablo.

Da budem iskrena, mogla sam i knjigu napisati o ovome, jer cijeli moj život živim vrteći se oko ovoga. Iako ima još mnogo stvari, voljela bi za početak da počnete sa ovih pet. Na kraju, možete li samo zamisliti koliko bi čudesno bilo da svi živimo u okviru naših potencijala koje imamo?

Izvor: success.com
Autor: Jennifer Jones

Za Akos.ba preveo Fahrudin Vojić

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Zabavni načini da djeci odagnate dosadu

Published

on

Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo.

Iako je roditeljstvo definitivno najodgovorniji posao koji ćete u životu raditi, ponekad je potrebno da se poslužite nekim zabavnim metodama da dijecu naučite pameti. Djeci je tokom zime kada ne mogu napolje stalno dosadno i od nas očekuju da ih zabavimo. Slijedeći put kad se djeca požale da im je dosadno predložite im neke od slijedećih „zanimacija“.

Autor: Jelena Računica

Grlite se. Insistirajte na tome da se stalno grlite sa djecom. Kad god klinci zakukaju da im je dosadno vi ih zovite da se mazite. Ovo će biti posebno odbojno tinejdžerima.

Igrajte se k’o pisne… Ovo uvijek pali jer djeca ne mogu dugo da šute, a ne vole ni da gube zato kad god klinci požele da ih zabavljate predložite igru šutnje i veoma brzo će naći način da se zabave sami.

Gledajte najdosadnije i najdugotrajnije filmove. Iz arhive izvucite sve one stare, dosadne filmove koji traju duže od dva sata i predložite filmski maraton tokom hladnih večeri.

Igra skrivača, ali ne ona klasična igra skrivača, već vi sjedite na kauču, brojite do sto, a klinci treba da vas sakriju jastucima sa sofe i svim onim što nađu u dnevnom boravku, ako ne uspiju dok izbrojite do 100, igra prestaje.

Čitajte sastojke sa namirnica. Ako predložite djeci da razgovarate o zdravoj harni i kako bi bilo dobro da čitate sastojke sa omiljenih prehrambenih proizvoda sigurno će glavom bez obzira pobjeći u svoju sobi i naći neku zanimaciju.

Pričajte o tome kako nastaju bebe. Ako vaše dete tinejdžerskog uzrasta stalno kuka kako mu je dosadno, predložite da razgovarate o tome kako dijeca dolaze na svijet i kažite da imate i film koji baš o tome govori. Vjerujte nam na riječ, više vas neće gnjaviti.

Ovo su sve mali zabavni trikovi namenjeni za nešto stariju decu koja bi trebalo da znaju kako da se zabave sami bez pomoći roditelja i koji na kraju krajeva razumiju ironiju i šalu. I ne brinite zbog ovoga nećete biti loš roditelj, naprotiv.

akos.ba

Nastavi čitati

Najčitanije