Connect with us

Magazin

“Mislim da se ovo mnogima neće svidjeti”: Mark Zuckerberg ima novi plan za čovječanstvo

Published

on

Podsticanje “generativnog AI ludila” učvrstilo je vjerovanje da je tehnološka industrija na putu ka postizanju nadljudske inteligencije, nalik Bogu.

Navedena misija OpenAI-a, tvorca ChatGPT-a, je da stvori ovu vrstu, opšte vještačke inteligencije, poznate kao „AGI“ (Artificial general intelligence). Demis Hasabis, vođa Guglovih AI jedinica, ima isti cilj.

Sada u trku ulazi izvršni direktor Mete (krovne kompanije Facebook, Instagrama, Vacapa i Tredsa), Mark Zuckerberg.

Iako nema pravi vremenski okvir kada će AGI biti dostignut, pa čak ni tačnu definiciju za to, on želi da ga izgradi. U isto vreme, Metina istraživačka grupa za vještačku inteligenciju doživljava reformu, a cilj je da Metin AI dopre do milijardi korisnika.

“Došli smo do ovog tačke gdje, da bismo napravili proizvode koje želimo da napravimo, moramo da gradimo opštu inteligenciju (AGI)”, kaže Mark Zuckerberg u intervjuu za Verge.

Pored bitke za talente, najoskudniji resurs u oblasti vještačke inteligencije je računarska snaga potrebna za obuku i pokretanje velikih modela.

Na ovu temu, Zuckerberg kaže mi da će do kraja ove godine Meta posjedovati više od 340.000 Nvidijinih H100 GPU-a – čipova koje je industrija standardizovala za izgradnju modela generativne vještačke inteligencije.

“Izgradili smo kapacitet da to uradimo u obimu koji može biti veći od bilo koje druge pojedinačne kompanije”, kaže on.

“Mislim da se to mnogima neće svidjeti”, dodao je.

Čini se da niko ko radi na vještačkoj inteligenciji, uključujući Zakerberga, nema jasnu definiciju za AGI ili ideju kada će stići.

“Nemam jednostavnu, sažetu definiciju”, kaže on.

“Možete se prepirati o tome da li je opšta inteligencija slična inteligenciji na ljudskom nivou, ili je kao čovjek-plus, ili je to neka super-inteligencija daleke budućnosti. Ali za mene je najvažniji dio je da inteligencija ima sve te različite sposobnosti u kojima može biti u stanju da rasuđuje i ima intuiciju”.

Njen konačni dolazak vidi se kao postepen proces, a ne kao jedan trenutak.

Kako Mark Zuckerberg objašnjava, na novi, širi fokus Mete na AGI uticalo je objavljivanje Llame 2, njenog najnovijeg velikog jezičkog modela, prošle godine.

Meta sada obučava Llamu 3 i imaće mogućnosti da i sam generiše kod, kaže on. Poput Guglovog novog modela Gemini, fokus je na naprednijim sposobnostima rasuđivanja i planiranja.

“Llama 2 nije bio vodeći model u industriji, ali je bio najbolji model otvorenog koda”, kaže on.

“Sa Llama 3, naša ambicija je da izgradimo stvari koje su na najsavremenijim nivoima i na kraju vodeće modele u industriji.”

Pitanje ko će na kraju kontrolisati AGI je pitanje koje se žestoko raspravlja.

Mark Zuckerberg ima potpunu moć u Meti zahvaljujući kontroli glasanja nad akcijama kompanije.

To ga stavlja u moćnu poziciju koja bi mogla biti dodatno pojačana ako se AGI ikada postigne.

Mark Zuckerberg ima svoje motive, naravno. Krajnji rezultat njegove otvorene vizije za AI je i dalje koncentracija moći, samo u drugačijem obliku.

Meta već ima više korisnika od skoro bilo koje kompanije na planeti i izuzetno profitabilan posao na društvenim medijima.

AI karakteristike verovatno mogu učiniti te platforme još ljepšim i korisnijim. A ako Meta može efikasno da standardizuje razvoj AI, tako što će javno objaviti svoje modele, njen uticaj na ovaj ekosistem će samo rasti.

U širem kontekstu, tajming Zakerbergovog novog AGI pritiska je pomalo nezgodan.

Prošle su samo dvije godine otkako je promjenio ime kompanije da bi se fokusirao na metaverzum. Epl je, u međuvremenu, nedavno potvrdio svoju opkladu na AI, sa lansiranjem Vision Pro naočara za proširenu realnost.

Zakerberg vidi budućnost u kojoj virtuelne svetove generiše AI, ispunjene AI likovima koji prate stvarne ljude.

On kaže da tokom ove godine stiže nova platforma koja omogućava svakome da kreira sopstvene likove sa vještačkom inteligencijom i distribuira ih u Metinim aplikacijama društvenih medija, piše N1.

Možda će, sugeriše on, ovaj AI čak moći da objavljuje sopstveni sadržaj na feedovima Facebooka, Instagrama i Threadsa.

Meta je metaverzalna kompanija i najveća kompanija društvenih medija na svijetu. Sada pokušava da izgradi AGI. Zakerberg sve ovo uokviruje oko sveobuhvatnu misiju „izgradnje budućnosti umrežavanja“.

Do danas, ta veza je uglavnom bila između ljudi. Iz razgovora sa Mark Zuckerbergom, jasno je da će Meta ubuduće sve više raditi o tome da ljudi razgovaraju i sa veštačkom inteligencijom. Očigledno je da on ovu budućnost vidi kao neizbežnu i uzbudljivu, bez obzira da li smo mi ostali spremni za to ili ne.

Magazin

VIDEO Šef FBI-a otkrio koji trik koriste konobari kako bi skoro uduplali svoje napojnice: Samo uradite ovo

Published

on

By

Ako ste radnik u uslužnoj djelatnosti koji želi naučiti kako zaraditi više napojnica, onda je očito vaš “anđeo čuvar” FBI-jev bivši glavni međunarodni pregovarač za taoce. Možda će zvučati pomalo čudno na prvu, ali ako neko može pregovarati o oslobađanju talaca, onda bi mogao ispregovarati i bolju napojnicu za osoblje.

U nedavnom razgovoru za Nudge Podcast, bivši šef FBI-a, Chris Voss, rekao je da postoji jedna stvar koju biste mogli primijetiti da vaš konobar radi, a koja bi vas mogla dovesti do toga da mu date veću napojnicu.

Voditelj podcasta, Phill Agnew, objasnio je to u TikTok videu promovirajući podcast i rekao da konobari uz njega mogu “skoro uduplati svoje napojnice”. Ovo je savršen trik za sve konobare koji žele povećati svoju zaradu, ali i za one koji ne vole davati napojnice pa mogu pripaziti na ovu taktiku.

 

“Pričao mi je o studiji iz 2003.”, rekao je Agnew, “U studiji, koja je uključivala uslužno osoblje, polovini osoblja je rečeno da prima narudžbe kao i obično. Drugoj polovini osoblja rečeno je da verbalno preslikava narudžbe mušterije. Dakle, mušterija naruči jedan hamburger, a konobar kaže ‘jedan hamburger“.

 

Prema studiji sa Univerziteta u Nijmegenu, uz samo ponavljanje riječi gostiju konobari će vidjeti kako se njihova napojnica povećava za nevjerovatnih 70 posto. Ovaj trik zavisi od “sklonosti ljudi da vole ljude koji se ponašaju kao oni”, čak i ako je to jednostavno poput ponavljanja njihove narudžbe u restoranu.

Prema bivšem čovjeku FBI-a, to se zove “zrcaljenje” i povećava napojnice tako što gost misli da je konobar simpatičniji, javlja Vecernji.hr.

@nudgepod

“Don’t be fooled by this sales trick.” That's what Chris Voss taught me on the latest episode on Nudge. He explained why I've been overtipping, and why most of us struggle to get a raise.

♬ original sound – Nudge Podcast

Nastavi čitati

Magazin

VIDEO Vozači u ovoj državi skrivaju registracije izolir-trakom i vrećama, evo zašto

Published

on

By

index.hr
Nastavi čitati

Magazin

Kako prepoznati pravi med? U nekim mješavinama pronađeni ostaci antibiotika I pesticida

Published

on

By

Kvalitetan med izuzetno je zdrav tražen proizvod, ali ujedno uz sir i maslinovo ulje namirnica koja se najčešće falsifikuje. Ni bh. tržište nije izuzetak, potvrđuju to laboratorijska ispitivanja. Najbolje rješenje je ili da sami proizvodite med ili da imate pčelara od povjerenja.

Razloga da uvrstite med u svakodnevnu prehranu ima na stotine, ali u moru proizvoda koji se nude prepoznati onaj pravi, veliki je izazov. Za sigurnu kupnju pčelari imaju savjet, jer razne metode instant provjere i nisu baš vjerodostojne.

“Ono da li se kristalisao, da li nije, da li neka kugla ide gore to su samo priče, samo možete pravi med dobiti od pčelara kojeg poznajete”, kazao je pčelar Evgenije Žolkevič.

Potpuna ispravnost i kvaliteta meda može se utvrditi samo laboratorijskom analizom. A upravo one pokazuju da su na našem tržištu, patvorine ovog proizvoda sveprisutne. A u neke mješavine dodaju se razni supstituti koji mogu biti opasni po zdravlje.

“Najbezbolnije patvorenje je ukoliko se doda šećer, tu su i dodaci raznih eteričnih ulja bili prisutni tokom naših analiza koje smo radili, ali problem su ostaci antibiotika I pesticida”, istakla je Lejla Biber, profesorica na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu.

Analiza meda vrlo je kompleksna, a studenti na navedenom fakultetu su na putu je da nauče ispravne metode.

“Ovo nam je prvi susret sa ovakvim tipom laboratorijeskih vježbi i zanimljivo je jer možemo naučiti sami razlikovati, pomoću nekih pomagala pravi od patvorenog meda, jer svi težimo kupovini pravog meda, tako da je to zinteresantno naučiti”, kazala je studentica Dalila Bajramović.

Sa ovim je saglasna i njena kolegica Emela Kurspahić.

“Dolazim iz Goražda, tamo ima dosta pčelara a pravi med se najbolje može raspooznati ako se uradi laboratorijeska analiza. Na našem fakultetu imamo dosta laboratorijskih vježbi koje su interesantne, a ova je jedna od njih”, istakla je ona.

A onaj med koji je pravi, izuzetne je kvalitete.

“Ja uvijek hvalim naš med, gdje god da odem uvijek nosim kao poklon, recimo imamo med koji je zaštićen na nacionalnom nivou, to je kestenov med kod kojeg su dominantna ta polenova zrna kojih ima preko 80 % u ovom medu, što je rijetkost za naći, zatim livadski, cvjetni svi oni imaju posebnost u sebi”, objasnila je profesorica Biber.

Zato za dobar med, ako ga sami ne proizvodite ili nemate svoga pčelara, temeljito pročitajte deklaraciju, a onda ga pažljivo skladištite, jer se nepravilnim čuvanjem može pokvariti.

Više u prilogu Jasminke Borovac sa Nove BH.

Nastavi čitati

Najčitanije