Trgovkinja iz Banjaluke Mirona Gavrić vakcinisala je djecu protiv malih boginja, ali strahuje zbog pojave novih slučajeva zaraze i činjenice da je Bosna i Hercegovina ispod svjetskog prosjeka po broju imunizirane djece.

“Na prvom mjestu mi je zdravlje djeteta i uopšte se nisam premišljala oko toga treba li dijete primiti vakcinu”, kazala je Mirona za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U Tuzli, na sjeveroistoku zemlje, prije pet dana proglašena je epidemija malih boginja (morbili) dok je u Sarajevu, zbog porasta broja oboljelih, vlast najavila otvaranje dodatnih punktova za vakcinaciju.

Cijepljenje djece protiv zaraznih bolesti predstavlja zakonsku obavezu u BiH, a za roditelje koji to izbjegavaju predviđene su novčane kazne do 2.000 maraka.

No, podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju da je u posljednjih 20-ak godina smanjen broj vakcinisane djece protiv malih boginja (morbili).

Prema evidenciji te organizacije, 74 posto djece u BiH primilo je 2000. godine drugu dozu vakcine protiv malih boginja, dok je 2022. evidentirano 60 posto vakcinisanih.

Kazne izriču inspekcije na 12 nivoa vlasti, ali nema podataka o ukupnom broju kažnjenih roditelja.

Banjalučanka Mirona rješenje vidi u oštrijim kaznama protiv onih koji odbijaju vakcinaciju djece.

“Ja bih roditelje koji ne vakcinišu djecu kažnjavala. Dok su se svi vakcinisali, nije se dešavalo što se sad dešava, jer se roditelji prave puno pametni”, navodi Banjalučanka Mirona za RSE.

Epidemija malih boginja

Male boginje su zarazna bolest koja se prenosi kapljičnim putem i inkubacija traje od sedam do 14 dana. Kliničku sliku uglavnom prate povišena tjelesna temperature i osip.

Najčešće komplikacije su upale uha, pluća, moždanih ovojnica i mozga, što može dovesti do trajnih oštećenja i smrti.

Epidemija morbili proglašena je 19. januara u Tuzlanskom kantonu gdje je oboljelo 52 mališana, a trenutno je četvero hospitalizirano.

U tom dijelu BiH vakcinisano je nešto više od 60 posto djece, kaže za RSE Jamina Brkić-Džambić, epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo u Tuzli.

Ističe da oboljela djeca nisu vakcinisana te da ima i nekoliko starijih koji su zaraženi, a za koje nije poznato da li su primili vakcinu.

“Imali smo 2014. i 2015. epidemiju morbili sa više od 1.400 oboljelih. Imamo dobre zakonske okvire, ali se ne provode. Koliko znam, ljekari inspekcijama uglavnom ne prijavljuju roditelje koji odbijaju vakcinaciju djece”, navela je ona.

Zakoni o zaštiti od zaraznih bolesti u oba eniteta, Federaciji BiH i Republici Srpskoj, previđaju kazne za roditelje koji odbijaju vakcinisati djecu, u rasponu od 100 do 2.000 maraka.

Maksimalna kazna u Federaciji BiH iznosi 2.000 KM, a u RS 1.000 KM.

Propisi, također, omogućavaju vrtićima i školama da pri upisu djece od roditelja traže ljekarska uvjerenja i potvrdu o primljenim vakcinama.

“No, nema nigdje decidno navedeno da se ne mogu nevakcinisana djeca upisati u vrtiće i škole. U Njemačkoj recimo ne možete raditi bez vakcinacije”, ističe epidemiologinja Brkić-Džambić.

Ilda Bekrić, direktorica Javne ustanove Djeca Sarajeva, pojašnjava da ne postoji mogućnost ograničavanja upisivanja u vrtiće.

Naglašava da, prema Konvenciji o pravima djece, postoje jednaka prava na pohađanje vrtića, bila djeca vakcinisan ili ne.

“Svaki roditelj prilikom upisa u vrtić donese potvrdu, odnosno ljekarsko uvjerenje da dijete može boraviti u kolektivu, bilo vakcinisano ili ne”, navela je.

Morbili i u Sarajevu

Ministar zdravstva Kantona Sarajevo Enis Hasanović upozorio je 24. januara da se na području tog kantona povećava broj oboljelih od morbili, ali da je situacija za sada pod kontrolom.

“Do sada imamo 11 potvrdenih slučajeva i još se ne nalazimo u fazi epidemije”, rekao je Hasanović.

Istaknuo je da je uzrok zaraze to što “djeca nisu vakcinisana”.

“Sramotno je da nam u jednom evropskom gradu u 21. vijeku prijeti epidemija, a što se može spriječiti. Prioritet nam je da spriječimo širenje i vakcinišemo što više djece, stoga pozivam roditelje da se masovno odazovu i vakcinišu svoju djecu”, dodao je ministar Hasanović.

Najavljeno je da će biti organizirana i dva posebna vakcinalna punkta pri Domu zdravlja Vrazova i Domu zdravlja Saraj-Polje, gdje će djeca biti vakcinisana svaki dan u dvije smjene.

Gdje se izriču kazne?

MRP vakcine, namijenjene prevenciji malih boginja, rubeole i zaušnjaka, nalaze se u programu obavezne imunizacije u BiH.

Prva doza te vakcine djeci se daje nakon navršene godine života, dok drugu dozu trebaju primiti do 14. godine.

Uz to, djeca u BiH moraju biti vakcinisana, među ostalim, protiv velikog kašlja, tuberkuloze, hepatitisa C i tetanusa.

Zbog odbijanja vakcinacije djece, 355 roditelja iz Sarajeva novčano je kažnjeno prošle godine, potvrđeno je za RSE iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove.

Roditelji su dobili su nalog da plate kaznu u iznosu od sto maraka, a ukupan iznos kazni za izbjegavanje vakicnisanja u Sarajevu je u prošloj godini iznosio 35.500 maraka.

U kantonalnoj inspekciji pojašnjavaju da su domovi zdravlja u prošloj godini obavijestili sanitarne inspektore da su roditeljima dostavili ukupno 568 poziva, tražeći od njih da se izjasne o razlozima odbijanja vakcinacije.

Liječnici upozoravaju, roditelji strahuju

Vakcinaciju nije odbila, ali od nje strahuje 41-godišnja M.R. iz Sarajeva, majka dvoje osnovaca.

Njena djeca su, kako kaže, djelomično vakcinisana, i to na insistiranje supruga.

“Kćerka još nije primila drugu dozu MRP vakcine. Jednostavno, bojim se i nemam neke druge argumente. Nisam ni sama sigurna šta je ispravno”, ističe ona za RSE, a kao razlog zabrinutosti navodi i nedokazane informacije o povezanosti MRP vakcine sa slučajevima autizma kod djece.

S druge strane, Banjalučanka Mirjana Tadić vakcinisala je dijete bez razmišljanja.

“Ne opravdavam roditelje koji ne vakcinišu svoju djecu, jer mislim da griješe. Od davnina se djeca vakcinišu i ja sam također vakcinisana”, kaže za RSE.

Majka dvoje djece, Tamara iz Banjaluke, podržava vakcinaciju, ali tek kada djeca napune pet godina života.

“Starijeg smo tako pa ćemo i mlađeg sa pet godina. Da vidimo da je sve OK i tada ćemo. Nisam protiv vakcina, ali ne volim kada me ograničavaju, kad i šta moram”, navela je.

Za siguran kolektivni imunitet potrebno je da najmanje 95 posto stanovništva bude cijepljeno.

Pedijatrica Jasminka Smlatić Muhadžić ističe da je vakcinacija protiv zaraznih bolesti jedini način sprječavanja bolesti, epidemija i smrtnih ishoda.

“Nevakcinisana osoba može bilo kad u životu oboliti od svake zarazne bolesti. Posljedice mogu biti teška klinička slika, s komplikacijama i smrtnim ishodom”, istaknula je za RSE.

Ona ističe da liječnici konstantnno promoviraju imunizaciju i pokušavaju roditelje ubijediti da vakcinišu djecu.

“Zahvaljujući jakoj antivakcinalnoj kampanji, stepen procijepljenosti se smanjuje i zato imamo epidemije. Imamo visok stepen nevakcinisane djece i tu su otvorena vrata za pojavu zaraznih bolesti”, kazala je.

Bez jedinstvenih podataka

Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu bazu podataka o broju oboljele djece od malih boginja i drugih zaraznih bolesti, kao ni zajedničku statistiku o vakcinaciji.

Zasebno evidencije vode dva bh. entiteta, kao i deset kantona u Federaciji BiH, te Brčko distrikt kao treća administrativna jedinica, s obzirom na to da je nadležnost u oblasti zdravstva podijeljena između više nivoa vlasti.

Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH nisu odgovorili na upit RSE o broju oboljelih u tom entitetu i postotku vakcinisane djece.

U Institutu za javno zdravstvo RS, pak, tvrde da od početka ove godine u tom entitetu nije bilo oboljelih od malih boginja, dok su u prošloj godini bila evidentirana dva slučaja na području Banjaluke.

Prvou dozu MRP vakcine u RS je u 2022. primilo 69,27 posto djece, dok je drugu dozu u toj godini primilo njih 76,5 posto.

“To je prilično nisko, jer se bolesti od kojih štiti ova vakcina prenose veoma brzo i potreban je obuhvat od 95 posto”, naveli su iz entitetskog instituta za RSE.

U tom entietu maksimalna kazna za roditelje koji odbijaju vakcinaciju djece iznosi 1.000 maraka (500 eura).

“No, ljekari ne žele da se na taj način roditelji kažnjavaju, već da djeluju preventivno i edukativno kako bi se sva djeca zaštitila od bolesti koje mogu imati kobne posljedice”, saopćio je Institut za RSE.

Na porast broja zaraženih morbilima upozorila je 23. januara i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Ova organizacija navodi da je više od 30.000 slučajeva prijavljeno u 40 zemalja, u prvih deset mjeseci 2023, upozorivši da je cijepljenje jedini način zaštite.