Connect with us

BiH

Čović: Koga bih ja trebao štititi osim mog naroda i moje domovine BiH?

Published

on

Spreman sam poslati poruku svojim kolegama. Ono što smo, gledajući se u oči, dogovorili na zadnjem susretu, idemo do kraja realizirati, rekao je Čović.

Sljedećih mjesec-dva predstavlja prekretnicu za budućnost BiH. Jedno posebno vrijeme, a nisam siguran da će se ponoviti za dugo vremena ako ga sada  ne iskoristimo, kazao je predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović.

Čović je kazao da “nikada nismo bili u situaciji da, dva mjeseca prije nego što Europska komisija treba donijeti odluku o eventualnom otvaranju pristupnih pregovora, u BiH dolazi visoko izaslanstvo iz EU (Tim Europa) kojega su predvodili predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen, hrvatski premijer Andrej Plenković te njegov nizozemski kolega Mark Rutte”.

Odgovarajući na pitanje kako je doživio poruke visokih evropskih zvaničnika koji su bili u posjeti BiH, Čović kaže da su bila očekivanja da BiH dobije pregovarački status u decembru, ali da uvijek u EU ima par članica koje na potpuno drugi način gledaju na pitanje proširenja pa onda svaki argument koji im date svojim neradom koriste da se vrlo jasno ograde.

– Nizozemski premijer jasno je kazao ‘ja imam ozbiljnih problema u svom parlamentu, a želim pomoći, pa vi meni pomozite‘, citirao je Čović nizozemskog premijera Ruttea.

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dodaje da bi bilo realno da BiH dobije pristupni status, ali da EU neće ništa pokloniti Bosni i Hercegovini. Čović ističe da BiH danas nije zemlja koja plijeni pozornost visoke politike vodećih svjetskih država, tako da se nama bave uglavnom ambasadori tih zemalja. Pojašnjava da, upravo zbog toga, treba iskoristiti posjet visokog izaslanstva iz EU za jedan pozitivan zamah na putu ka EU.

– Ono što sad ne uradimo ostavit ćemo svojoj djeci za sljedećih 30 godina, a to ne smijemo uraditi, kazao je Čović.

Osvrćući se na komentare da je nedolazak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na sastanak s članovima Predsjedništva BiH zbog Željka Komšića izraz nepoštovanja prema BiH, Čović je kazao da je Komšić “teškom zloupotrebom već šesnaest godina drugi bošnjački član Predsjedništva BiH koji se predstavlja kao hrvatski”.

– Gospodin Plenković, a i ni jedan element vlasti u RH ne sastaje se s Komšićem, kazao je Čović u intervjuu za RTV HB.

– Sve drugo da je uradio Plenković bilo bi za pitanje ‘što to radi?‘, rekao je Čović dodavši da je ‘kamen zaglavni‘ Bosne i Hercegovine konstitutivnost naroda.

Osvrćući se na dogovor iz Laktaša koji su postigli partneri u vlasti na državnoj razini (HDZ BiH, SNSD i “Trojka”) oko ubrzanja svih važnih reformskih procesa, Čović je je kazao da se dobro zna što je dogovoreno te da su sve elemente predstavnici pet stranaka dogovorili za dva i pol sata.

– Spreman sam poslati poruku svojim kolegama. Ono što smo, gledajući se u oči, dogovorili na zadnjem susretu, idemo do kraja realizirati. Druge prilike da razgovaramo o zakonima koje smo skoro priveli kraju nećemo imati, kazao je Čović.

On je kazao da će se, ne provedu li se reforme (Zakon o sudu BiH, Zakon o sukobu interesa, Zakon o sprječavanju pranja novca…), otvoriti vrata međunarodnoj zajednici, OHR-u i PIC-u, da po BiH radi što god želi.

Na opasku da je “i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković načelno kaže da je protiv toga da drugi Hrvatima biraju člana Predsjedništva pa da poslije toga izbjegava dogovor poput predsjednika SDA Bakira Izetbegovića”, Čović je kazao da je na pregovorima u Neumu Konaković bio najkonstruktivniji i da se sporazumom o formiranju vlasti između HDZ-a BiH i Trojke definiralo da se Izborni zakon mora promijeniti u roku šest mjeseci.

– Sad smo već u devetom mjesecu. Dovoljno smo tolerirali. Onda idemo promijeniti ono što možemo kroz Izborni zakon, rekao je Čović i dodao da predsjednicima pet stranaka u vlasti nema ništa sporno u prijedlogu izmjena Izbornog zakona koji je iskomuniciran u Laktašima.

– Ako se i promjeni Ustav svi će se moći kandidirati na svakoj listi, ali je jasno da će jedan predstavnik u Predsjedništvu biti onaj za kojega će dominantno ili većinski glasovati Hrvati, drugi Bošnjaci, treći Srbi, rekao je Čović dodajući da se predloženi prijedlog može implementirati i bez izmjena Ustava. Predsjednik HDZ-a BiH pak kaže da nije realno da se i zarez u Ustavu može promijeniti.

“Za tehničke izmjene Izbornog zakona onako kako ih je zamislio OHR i sama Centralna izborna komisija kaže da nisu u stanju provesti te nemaju novca za to”.

Čović je istakao da je saziv CIK-a do kraja nelegitiman te da je formirano mimo svih zakona.

– Onaj koji im je omogućio da se odbace apelacije u drugostupanjskom procesu na Sudu BiH danas je u pritvoru, predsjednik Suda BiH. Svi smo se složili da treba mijenjati dio Izbornog zakona koji se odnosi na SIP. Da imamo transparentnost u radu, a ne političke predstavnike koji će vam prekinuti brojanje glasova iz inozemstva kad vam zatreba, koji će kada su glasovi u Mostaru uvažavati preseljavanja iz jedne u drugu općinu u zadnjih pet dana da bi netko dobio glas više. U Uskoplju vam netko u sred brojanja zaustavi brojanje kada se shvatilo da će Hrvat biti gradonačelnik, rekao je Čović dodajući da CIK treba depolitizirati, ali ne treba mu dati da može mijenjati provedbene akte u izbornom procesu.

Čović je otkrio da se “raznim makinacijama prije tri godine pokušalo postići to da Hrvat ne bude gradonačelnik Mostara tijekom posljednjih lokalnih izbora”.

– Dao Bog, nije se uspjelo. Tada sam se svako pet-šest sati dopisivao s veleposlanicima SAD-a, EU, OHR-a, rekao je Čović otkrivajući da im je ukazao na brojne nepravilnosti na izborima u Mostaru te da su međunarodni dužnosnici istoga trenutka znali što se događa na terenu.

Predsjednik HDZ-a BiH kaže da su dva reformska zakona oko kojih ima prijepora Izborni zakon te Zakon o Ustavnom sudu. Dogovorena je, kaže, i reforma Ustavnog suda, tako da se dva suca biraju iz RS, četiri FBiH, a tri Parlamentarna skupština BiH.

Pojašnjava Čović i da su na sceni ogromna protivljenja da u ime Hrvata u Ustavni sud BiH bude imenovan Marin Vukoja te ga se osporava na različite načine.

– Pogledajte tko sada uime Bošnjaka sjedi u Ustavnom sudu BiH. Časni ljudi – dopredsjednica SDA koja je izravno otišla s te funkcije tamo, rekao je Čović.

Predsjednik HNS-a kazao poslao je poruku predstavnicima međunarodne zajednice.

– Nekada im se ne sviđa kada nešto kažete konstruktivno, jasno, glasno i bez uvijanja. Isto ja tražim od njih. Kada imate nešto kao problem, recite što je problem pa ćemo ga raspraviti. Ako je problem izričaj, promijenit ćemo ga. Ako je problem tehnike, popravit ćemo je. Ako je problem zakona, ako je problem bilo koje sfere života i resora u BiH gdje neka administracija ima neki viši interes od onoga što ga mi prepoznajemo, hajdemo sjesti oko toga razgovarati, rekao je Čović dodavši da je primarno zaštititi interes BiH i tih administracija.

– Koga bih ja trebao štititi do svoj narod i svoju domovinu BiH. Svi drugi su dobrodošli – poštujem ih sve, ali primarno ovi problemi koje danas imamo i koji se ističu u javnosti će formalno biti realizirani za deset godina. E sad, što ćemo raditi za deset godina. Oni koji budu u vlasti za deset godina će reći ‘oni koji su bili na vlasti prije deset godina su to uradili i sada imamo kaos na terenu‘, rekao je Čović.

Čović je kazao i da je Vijeće ministara na čelu s Borjanom Krišto napravilo ogroman iskorak, ali da to ne bi bilo moguće bez partnerstva sve tri strane u vlasti. “To traži sate i sate uvjeravanja”, rekao je Čović dodajući da se u ovom sazivu Vijeća ministra uradilo više nego u zadnjih deset godina.

Osvrćući se na izjave američkog veleposlanika Michaela Murphyja da koči provedbu projekta izgradnje južne plinske interkonekcije, Čović je pojasnio da se u tom projektu radi o naslanjanju HNK, ZHK, Kantona 10 i SBK na plinsku infrastrukturu iz Hrvatske te plinifikaciju.

– U Hrvatskoj bi trebalo spojiti Dugopolje s Imotskim. Prelazak granice bio bi kod Posušja, rekao je Čović dodajući da bi jedan krak plinovoda išao do Bugojna, a drugi do Mostara.

Čović je dodao da su taj plinovod Hrvati prepoznali kao strateški cilj.

– Što je problem? Kada smo kazali da to trebamo napraviti po najvišim europskim standardima, pripremili smo i Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji. Jedan djelić tog zakona odnosi se na to tko će voditi taj proces, tko je taj operator. Inzistirati da to bude Bh. gas, ja sam se malo šalio jer sam smatrao da je to još uvijek za šale. Ne možete plin i gas miješati u BiH. U normalnom svijetu, kad prevedete na engleski, možete. Plin je strateški resurs, i ne budimo naivni oko tog resursa, rekao je Čović.

Čović se o tom pitanju izrazio kroz ilustraciju.

– Je li moguće da netko od mene traži da tvrtka koja nema ni jednog zaposlenog Hrvata i da sada vama netko kaže ‘ti će vama za deset godina raditi, to će provoditi, e pa stanite malo. Strateški interes…, nije sporno. Najviši standardi, nije sporno, to prolazi kroz naša područja, rekao je Čović i kazao da bi volio čuti od nekoga koji članak zakona koji je po tom pitanju predložio HDZ BiH i HNS nije dobar.

Čović je podsjetio da u FBiH imamo dvije elektroprivrede (EP HZHB i EP BiH), dva telekoma (HT Eronet i Bh. telecom) i dvije pošte (HP i BH poštu).

– Vlasništvo svih tih institucija je Vlada FBiH. Mi predlažemo da vlasništvo ove institucije, Južna plinska interkonekcija d. o. o., bude Vlada FBiH. Koji privatni interes, upitao je Čović.

Predsjednik HDZ-a BiH kazao je da je čuo i nebulozu da su hrvatski politički predstavnici spriječili Bh. gas da dobije uporabne dozvole.

– Pazite, ni zakon nije prošao procedure, rekao je Čović dodavši da Bh. gas nije partner za bilo što, a da bi bio mora biti zakon i dogovor.

On je kazao da se predlaže osnivanje poduzeća sa sjedištem u Mostaru.

– Da razlučimo vrlo jasno. Predlažemo da imamo zakon koji će definirati ulogu Južne plinske interkonekcije i mi predlažemo da to bude javno poduzeće u vlasništvu Vlade FBiH, kao što je to Bh. gas, sa sjedištem u Mostaru zato što je to strateški interes jednog naroda, rekao je Čović pojasnivši da će pratiti sve strateške interese, američke i europske.

– Ako imate neke primjedbe, neki članak, dajte. A, nemojte opće priče, da netko ruši Dayton. Koji Dayton, o čemu pričamo, mi gradimo Dayton na ovaj način, rekao je Čović dodavši da su vrlo jasno podijeljene nadležnosti između kantona, entiteta i BiH kada je u pitanju industrija i energetika.

BiH

Vojin Mijatović: Od 1. januara nijedan poslodavac u FBiH neće moći isplatiti manje od 1.200 KM

Published

on

By

Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović izjavio je danas da od 1. januara naredne godine nijedan poslodavac u Federaciji BiH neće moći isplatiti primanja manja od 1.200 KM.

“Ono što je tačno je da od 1. januara naredne godine minimalna plaća neće biti 1.000 KM ali nijedan poslodavac u FBiH neće moći da isplati ispod 1.200 KM. Ne samo da smo ispunili tu famoznu 1.000 KM, nakon stupanja na snagu uredbe, nadamo se do kraja ove godine, neće moći dobiti ispod 1.200 KM – tvrdi Mijatović.

Mijatović je naveo da će, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dohotku FBiH u Parlamentu, Vlada na prvoj narednoj sjednici usvojiti Uredbu o obaveznim mjesečnim primanjima radnika u FBiH kojom će to biti regulisano.

Dodao je da su procjene pokazale da se na crnom tržištu u FBiH gube milijarde KM i da će stupanje na snagu Zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u Federaciji BiH polovinom 2025. značiti kraj za one poslodavce koji ne izdaju fiskalne račune.

Mijatović je istakao da će to značiti dodatne prihode za Federaciju BiH koji bi trebali nadoknaditi pad zbog smanjenja doprinosa ali i stvoriti rezervu za razvojnu komponentu budžeta.

Pojasnio je da se ova Vlada FBiH zadužuje u skladu sa prihodovnom stranom okvira budžeta za ovu godinu, a da je trogodišnji plan zaduženja po kojem sad rade usvojila Vlada koju je vodio Fadil Novalić.

Kraljević: Zakon o fiskalizaciji transakcija u cilju suzbijanja utaje poreza

Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar financija Toni Kraljević kazao je danas nakon sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da utvrđeni Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija ima za cilj suzbijanje utaje poreza, maksimalno minimiziranje tog neformalnog tržišta, kao i suzbijanje nelojalne konkurencije.

– Ako vi fiskalizirate, vaš komšija se bavi istim biznisom i ne fiskalizira, može biti cjenovno povoljniji u  odnosu na vas, što znači nelojalna konkurencija – pojasnio je.

Kraljević je govorio i o edukativnoj komponenti, definiranju i animiranju potrošača i podizanju svijesti, te o važnosti preuzimanja računa, a isto tako i o unaprjeđenju postupaka  samog poreznog nadzora.

Napomenuo je da će implementacija tog zakona omogućiti elektronsko evidentiranje podataka,  što znači i da donosi novost koja se zove Centralna platforma za fiskalizaciju.

Dodao je da njome upravlja Porezna uprava FBiH,  koja je kolektor i posrednik svih podataka koje dolaze  iz elektronskih fiskalnih sistema, što maksimizira i nadzor i kontrolu te sprječava poreznu utaju.

– Naravno, krajnji cilj je poboljšanje naplate javnih prihoda, odnosno punjenje prihodovne strane  budžeta, ali i discipliniranje cijelog tog sistema – kazao je.

 

Osvrnuo se i na dopune Zakona  porezna na dohodak, kojim s omogućava  izuzeće dijela prihoda od poreznog opterećenja, kako bi se dala mogućnost poslodavcima da svoje zaposlenike mogu honorirati  kroz dio bez porezne presije.

– Taj zakon je temporalnog karaktera, nadam se da će to biti od 1. januara do 31. decembra 2025. godine. Temporalnost ovog zakona jasno upućuje na opredijeljenost Vlade FBiH na kompletiranje onoga što nazivamo porezna reforma, a što smo danas krenuli sa online fiskalizacijom – objasnio je Kraljević.

“Penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta”

Na kraju je još dodao da penzioneri neće biti taoci usvajanja budžeta te da je iz ušteda kreirana akumulacija iz koje će biti isplaćena jednokratna pomoć za penzionere.

Postojeći sistem fiskalizacije baziran na Zakonu o fiskalnim sistema iz 2009. godine, koji se implementira od 2010. do 2011. godine.

–  I kada se okrenemo unazad 15 godina, možete zamisliti koliko je, u tehničko-tehnološkom smislu, evoluiranju, razvoju informacijskih  tehnologija i digitalnom poslovanju, postojeći pravni okvir postao tijesan i kompatibilan sa svim tim tehnološkim iskoracima – kazao je ministar Kraljević te dodao da je aktuelna Vlada FBiH fiskalnu reformu nametnula kao prioritet.

Dodao je da ovo danas ne bi mogli nazvati set fiskalnih zakona, s obzirom da je fiskalna reforma najsloženija reforma u svakoj državi, te da je to proces, a da svaki proces ima svoje etape.

– Ovo je prva faza u tom procesu – zaključio je ministar finansija FBiH Toni Kraljević.

FENA
Nastavi čitati

BiH

Kraj sušnog perioda: Dijelove BiH će pogoditi obilnije padavine, stiže i zatopljenje

Published

on

By

U Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno i hladno, a na jugu pretežno sunčano i toplije. Poslije podne se očekuje naoblačenje koje će uvečer donijeti slabu kišu.

U noći na četvrtak padavine će jačati na jugu i jugoistoku, kiša se očekuje u nižim predjelima, a snijeg u brdsko-planinskim.

Puhat će slab do umjeren vjetar, sjeverni i sjeveroistočni.

Jutarnja temperatura vazduha iznosit će od minus dva do četiri, na jugu do šest, u višim predjelima od minus pet, a najviša dnevna od pet do 11, na jugu do 16, u višim predjelima od dva stepena.

BHmeteo: od vikenda toplije

Kako javlja BHmeteo, danas slično vrijeme kao i jučer, a u četvrtak i petak premještanjem još jedne visinske ciklone oko naših krajeva uslijedit će porast oblačnosti u cijeloj zemlji uz koji će samo rijetko biti slabijih padavina.

U nizinama kiša, a u višim krajevima malo snijega. Bez veće promjene u temperaturi, ostaje hladno u većem dijelu zemlje uz ispodprosječne temperature. Jače i lokalno obilnije padavine će se zadržati južnije od naše zemlje tih dana.

Hladniji period koji nas prati skoro od početka novembra će se završiti u subotu 16. novembra. Od subote strujanja okreću na jugozapadna donoseći više sunčanog vremena i osjetnije zatopljenje.

Od nedjelje i početkom sljedeće sedmice dnevne temperature će u mnogim mjestima biti između 15 i 20 stepeni.

Početkom sljedeće sedmice jačanje južnog vjetra i ulazak u nestabilan period koji će najviše padavina donositi Hercegovini i jugozapadu Bosne. Tako će se prekinuti ovaj izrazito sušan period koji u mnogim mjestima traje već više od mjesec dana.

Prognoza FHMZ-a za naredne dane

četvrtak pretežno oblačno vrijeme. Prije podne u Hercegovini slaba kiša, a na istoku i jugoistoku Bosne slab snijeg ili susnježica. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 4, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

petak pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne kiša u Hercegovini, a tokom noći u većini područja. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od -3 do 3, na jugu do 8, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 14 °C.

subotu pretežno oblačno vrijeme. U prvom dijelu dana kiša u većem dijelu zemlje, a na planinama snijeg. Poslije podne slaba kiša u Hercegovini, na istoku i jugoistoku Bosne. Vjetar slab u Hercegovini i na jugozapadu Bosne jugozapadni, a u ostatku zemlje sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 8, a dnevna od 4 do 10, na jugu do 12 °C.

Nastavi čitati

BiH

Penzioneri koji imaju zagarantovanu penziju dobit će po 50 KM, oni sa penzijom preko 1.000 KM neće dobiti ništa

Published

on

By

Vlada Federacije BiH donijela je uredbu kojom će penzioneri u FBiH dobiti jednokratnu pomoć od 50 KM i 100 KM, zavisno od visine penzije. Penzioneri koji imaju penzije preko 1.000 KM neće dobiti pomoć.

U Federaciji BiH je 451.000 penzionera od kojihnajviše onih sa najnižom penzijom koja iznosi 573 KM. Penzioneri koji primaju penzije u visini do 685 KM, a što predstavlja zajamčenu penziju primit će jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Penzioneri koji imaju primanja između 680 i 1.000 KM dobit će 50 KM.

Iznos je daleko od obećanog, a dio penzionera će biti u potpunosti zaobiđen u smislu dodjele jednokratne pomoći.

Federalni ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić ranije je kazao da će se visina jednokratne pomoći kretati između 100 do 200 KM. On je kazao da će penzioneri koji primaju penziju u visini do 1.000 KM trebali dobiti do 200 KM, a oni sa primanjima preko tog iznosa 100 KM jednokratne pomoći, piše Istraga.

To je bio i zahtjev Savez penzionera da se penzionerima koji imaju penzije do 1.000 KM isplati 200 KM, a onima iznad po 100 KM.

Sredstva će se osigurati iz Budžeta FBiH za 2024. godinu.

Nastavi čitati

Najčitanije