U nirnberškom sudu jučer je, 8. maja, nastavljeno suđenje Dejanu B. (50) iz Bosne i Hercegovine i njegovom poslovnom partneru Ujguru T. (48), njemačkom državljaninu, koji se terete za ubistvo Aleksandre R. (39), čiji je nestanak prijavljen prije godinu i po dana.

Ipak, jučerašnji dan je obilježio i nesvakidašnji skandal: naime, svjedok koji je imao zakazano ročište uhapšen je tokom svjedočenja jer je iznio potpuno drugačiju verziju od one koju je ispričao istražiocima.

Kako prenose njemački mediji, on je tvrdio da je vidio nestalu Aleksandru R. (39) i nakon prijave njenog nestanka, da bi danas potpuno drugačije svjedočio. On je odmah priveden zbog davanja lažnog iskaza i danas će biti izveden pred istražnog sudiju, koji će odlučiti da li će mu se odrediti mjere pritvora.

Podsjetimo, Aleksandra R. (39) porijeklom iz Rumunije vodi se kao nestala od decembra, 2022. godine. Ona je sve do proljeća te godine bila u vezi sa Dejanom B. Istražioci sumnjaju da je nakon raskida došlo do pogoršanih odnosa između Dejana i Aleksandre jer oni nisu bili samo u vezi, već su bili i poslovno povezani. On joj je u više navrata prijetio, a ona je podnijela nekoliko krivičnih prijava protiv njega.

Prema istrazi, motiv zločina je velika suma novca. Naime, 39-godišnjakinja je bila na visokoj funkciji u banci, a 50-godišnjak iz BiH ju je koristio za poslove s nekretninama koji su išli preko drugooptuženog Nijemca. Nakon što su se razišli, žena je prestala sarađivati ​​i odbila pristup svojim računima. Oni su izvršnim nalogom pokušali doći do iznosa od 785.000 eura, oko kojih su se sporili, ali je Aleksandra R. podnijela krivičnu prijavu protiv njih.

Međutim, svega sedam dana prije glavnog ročišta u ovom slučaju, ona je nestala. Inače, kako prenose njemački mediji, optuženi se nisu izjašnjavali o krivici, ali su na početku istrage tvrdili da je Aleksandra R. dobrovoljno preselila u inostranstvo, s obzirom da je porijeklom iz Rumunije.

AstraZeneca je započela povlačenje svog cjepiva protiv Covid-19 diljem svijeta zbog “viška dostupnih ažuriranih cjepiva” koja su usmjerena na nove varijante virusa, javlja britanski Guardian. Objava je uslijedila nakon što je ta farmaceutska tvrtka u ožujku dobrovoljno povukla svoje odobrenje za stavljanje lijeka u promet u Europskoj uniji.

Jučer je Europska agencija za lijekove (EMA) objavila je da cjepivo više nije odobreno za uporabu. U priopćenju za javnost AstraZeneca je rekla da je odluka donesena jer sada postoji niz novih dostupnih cjepiva koja su prilagođena novim varijantama koronavirusa. To je dovelo do pada potražnje za cjepivom AstraZeneca, koje se više ne proizvodi niti isporučuje.

“Prema neovisnim procjenama, više od 6,5 milijuna života spašeno je samo u prvoj godini korištenja, a diljem svijeta isporučeno je preko 3 milijarde doza”, stoji u priopćenju AStrazenece.

“Naše napore prepoznale su vlade diljem svijeta i naširoko se smatraju ključnom komponentom okončanja pandemije. Sada ćemo raditi s regulatorima i našim partnerima kako bismo se uskladili na jasnom putu naprijed te zaključili ovo poglavlje i značajan doprinos borbi protiv pandemije Covid-19”, navodi farmaceutska kompanija.

Druge zemlje već su prestale isporučivati cjepivo. Ono nije dostupno za upotrebu u Australiji od ožujka 2023., iako je njegova upotreba već bila ukinuta od lipnja 2021. zbog široke dostupnosti novijih cjepiva.

AstraZeneca je 2021. godine promijenila naziv svog cjepiva protiv Covida u Vaxzevria. Cjepivo je odobreno za upotrebu kod osoba u dobi od 18 godina i starijih, a daje se kao dvije injekcije, obično u mišić nadlaktice, u razmaku od otprilike tri mjeseca. Neke su ga zemlje također koristile kao dopunu.

Vaxzevria se sastoji od drugog virusa iz obitelji adenovirusa modificiranog da sadrži gen za stvaranje proteina iz SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje Covid-19. Cjepivo ne sadrži sam virus i ne može izazvati zarazu.

Iako se cjepivo općenito pokazalo sigurnim i učinkovitim, nosilo je rizik od rijetke, ali ozbiljne nuspojave, poznate kao tromboza s trombocitopenijom ili TTS. Rijedak sindrom javio se kod otprilike dvije do tri osobe na 100.000 koji su bili cijepljeni cjepivom Vaxzevria.

Katedra za epidemiologiju na Sveučilištu Deakin u Australiji, prof. Catherine Bennett, rekla je da je cjepivo odigralo ključnu ulogu u svjetskoj borbi protiv virusa, osobito u ranim danima pandemije kada je bilo dostupno ograničeno cjepivo.

“Spasio je milijune života i to se ne smije zaboraviti”, rekla je.

“Bio je to stvarno važan dio početnog globalnog odgovora. Međutim, ciljao je na početne varijante. Sada smo prešli u lanac cjepiva gdje imamo dostupne proizvode koji “hvataju” nove varijante koje se pojavljuju. Došlo je i do promjene u računici rizika, s obzirom na to da je populacija mnogo zaštićenija i, iako naravno covid i dalje uzrokuje smrt, općenito smo manje osjetljivi na bolest”, dodala je.

Najnoviji savjet o cjepivu protiv Covid-19 koji je izdala Svjetska zdravstvena organizacija u travnju savjetuje da cjepiva protiv Covid-19 trebaju biti usmjerene na JN.1 varijantu virusa, koja istiskuje postojeće varijante loze XBB.