Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

‘Umiremo polako, nad Gazom se nadvila glad’: Palestinci jedu travu i piju zagađenu vodu, samo san nakratko spašava djecu od praznih stomaka

Published

prije 4 mjeseca

on

Hanadi Gamal Saed El Jamara, 38, kaže da je san sve što njenu djecu može odvratiti od bolne gladi koja im nagriza stomak.

Ovih dana, majka sedmero djece prosi hranu na blatnjavim ulicama Rafe, u južnoj Gazi, piše CNN.

Svoju djecu nastoji nahraniti barem jednom dnevno, kaže, dok se brine za svog supruga, oboljelog od raka i dijabetesa.

“Sada su slabi, stalno imaju proljev, lica su im žuta”, rekao je El Jamara, čija je porodica raseljena iz sjeverne Gaze. “Moja 17-godišnja kćerka mi kaže da osjeća vrtoglavicu, moj muž ne jede.”

Dok se Gaza vrti prema gladi punih razmjera, raseljeni civili i zdravstveni radnici rekli su CNN-u da gladuju kako bi njihova djeca mogla jesti ono malo što im je dostupno. Ako Palestinci pronađu vodu, vjerovatno je nepitka. Kad kamioni s humanitarnom pomoći dođu do pojasa, ljudi se penju jedni preko drugih kako bi zgrabili pomoć. Djeca koja žive na ulici, nakon što su ih izraelsko bombardiranje istjerala iz svojih domova, plaču i svađaju se zbog starog hljeba. Drugi navodno hodaju satima po hladnoći u potrazi za hranom, riskirajući izloženost izraelskim udarima.

Čak i prije rata, dvoje od troje ljudi u Gazi oslanjalo se na pomoć u hrani, rekao je za CNN Arif Husain, glavni ekonomist Svjetskog programa za hranu (WFP). Palestinci su proživjeli 17 godina djelomične blokade koju su nametnuli Izrael i Egipat.

Izraelsko bombardiranje i opsada od 7. oktobra drastično su smanjile vitalne zalihe u Gazi, ostavljajući cjelokupno stanovništvo od oko 2,2 miliona izloženo akutnoj nesigurnosti hrane ili gore, prema Integriranoj klasifikaciji faze sigurnosti hrane i prehrane (IPC), koja procjenjuje globalna nesigurnost hrane i pothranjenost. Martin Griffiths, UN-ov šef hitne pomoći, rekao je za CNN da je “velika većina” od 400.000 stanovnika Gaze koje UN-ove agencije okarakteriziraju kao ugrožene gladovanjem “zapravo u gladi”. UN-ovi stručnjaci za ljudska prava upozorili su da “Izrael uništava prehrambeni sistem Gaze i koristi hranu kao oružje protiv palestinskog naroda”.

Tokom više od 100 dana Palestinci u Gazi doživjeli su masovno raseljavanje, četvrti pretvorene u pepeo i ruševine, cijele porodice izbrisane ratom, porast smrtonosnih bolesti i medicinski sistem uništen bombardiranjem. Sada su gladovanje i dehidracija glavne prijetnje njihovom preživljavanju.

“Umiremo polako”, razmišljala je El Jamara, majka u Rafi. “Mislim da je još bolje umrijeti od bombi, barem ćemo biti mučenici. Ali sada umiremo od gladi i žeđi.”

U izraelskim napadima na Gazu od napada Hamasa 7. oktobra ubijeno je najmanje 26.637 ljudi, a 65.387 ih je povrijeđeno, prema Ministarstvu zdravstva koje vodi Hamas. Izraelska vojska pokrenula je svoju kampanju nakon što je militantna grupa ubila više od 1.200 ljudi u napadima bez presedana na Izrael i kaže da cilja na Hamas.

Mohammed Hamouda, fizioterapeut koji je raseljen u Rafi, sjeća se dana kada je njegov kolega Odeh Al-Haw ubijen pokušavajući donijeti vodu za svoju porodicu.

Al-Haw je čekao u redu na postaji za vodu u izbjegličkom kampu Jabalya, u sjevernoj Gazi, kada su on i desetine drugih pogođeni izraelskim bombardiranjem, rekao je Hamouda.

“Nažalost, mnogi rođaci i prijatelji još uvijek su u sjevernom Pojasu Gaze i jako pate”, rekao je Hamouda, otac troje djece, za CNN. “Jedu travu i piju zagađenu vodu.”

Izraelska blokada i ograničenja isporuke pomoći znače da su zalihe očajno niske, podižući cijene i čineći hranu nedostupnom ljudima širom Gaze. Nestašice su još gore u sjevernim dijelovima pojasa, prema UN-u, gdje je Izrael koncentrirao svoju vojnu ofenzivu u prvim danima rata. Prekidi komunikacije guše napore da se izvještava o gladovanju i dehidraciji u regiji.

“Ljudi su zaklali magarca da bi pojeli njegovo meso”, kaže Hamouda, rekli su mu prijatelji u Jabalyi ranije ovog mjeseca dok se nestašica pogoršala.

U onome što bi moglo biti ozbiljan udarac humanitarnim naporima, nekoliko je zapadnih zemalja suspendiralo finansiranje glavne agencije UN-a u Gazi, Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć i rad palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) posljednjih dana zbog eksplozivnih optužbi od strane Izraela da je nekoliko njenih službenika učestvovalo u napadima 7. oktobra. UN je nakon optužbi otpustio nekoliko zaposlenika.

Jordanski ministar vanjskih poslova pozvao je zemlje koje obustavljaju finansiranje da ponovo razmisle, rekavši da je UNRWA “slamka spasa” za više od 2 miliona Palestinaca u Gazi i da agencija ne bi trebala biti “kolektivno kažnjena” zbog optužbi protiv desetak od 13.000 njezinih zaposlenika.

‘Nema čiste vode’

Gihan El Baz ljulja malo dijete na koljenima dok tješi svoju djecu i unuke, za koje kaže da se svaki dan bude “vrišteći” tražeći hranu.

“U skloništima nema dovoljno hrane, sunce nam zalazi, a nismo čak ni ručali”, rekao je za CNN El Baz, koji živi s 10 rođaka u šatoru u Rafi. Ona njeguje svog muža, za kojeg kaže da je pao i slomio ruku dok mu se vrtjelo od iscrpljenosti.

“Nema pića, nema čiste vode, nema čistih kupatila, dijete plače za keksom, a mi ga ne možemo pronaći ni da joj damo.”

Beba siročad Hoor (lijevo) i Kanan (desno) u skloništu u šatoru u kampu za raseljenje u Rafahu, u južnoj Gazi, 25. januara. Palestinski skrbnici kažu da je stres zbog nemogućnosti zaštite djece od štrajkova pogoršan njihovom nesposobnošću da pruže dovoljno hrane.

Raseljeni roditelji u Rafahu, gdje je OCHA izvijestio da je više od 1,3 miliona stanovnika Gaze bilo prisiljeno pobjeći, kažu da je stres zbog nemogućnosti zaštite svoje djece od bombardiranja pojačan njihovom nesposobnošću da osiguraju dovoljno hrane. Ograničeni pristup električnoj energiji onemogućuje hlađenje kvarljive robe. Životni uvjeti su prenapučeni i nehigijenski.

“Ljudi su prisiljeni sjeći stabla kako bi dobili ogrjev za grijanje i pripremu hrane. Dim je posvuda, a muhe se šire i prenose bolesti”, rekao je Hazem Saeed Al-Naizi, direktor sirotišta u gradu Gazi koji je pobjegao na jug s 40 ljudi o kojima skrbi – od kojih su većina djeca i dojenčad s invaliditetom.

Hamouda, prognani zdravstveni radnik, hranio je svoju djecu – u dobi od šest, četiri i dvije godine – mješavinom voća i povrća, keksa, svježih sokova, mesa i plodova mora. Ove godine, rekao je, porodica je jedva pojela jedan obrok dnevno, živeći na suhom hljebom i konzerviranom mesu ili mahunarkama.

“Djeca su nasilna jedni prema drugima kako bi došla do hrane i vode”, rekao je Hamouda, koji radi u bolnici Abu Youssef Al-Najjar i volontira u obližnjem skloništu. “Ne mogu zaustaviti suze dok govorim o ovim stvarima, jer je jako bolno vidjeti svoju djecu i drugu djecu gladne.”

Svih 350.000 djece mlađe od pet godina u Gazi posebno je osjetljivo na ozbiljnu pothranjenost, izvijestio je UNICEF prošlog mjeseca.

Povećan rizik od umiranja

“Obim i brzina” potencijalne gladi u Gazi će dovesti do djece živi cijeli život u zdravstvenim rizicima, rekla je Rebecca Inglis, doktorica intenzivne njege u Britaniji koja redovito posjećuje Gazu kako bi podučavala studente medicine.

Prvih 1000 dana djetetova života je “apsolutno kritično” za fizički rast i kognitivni razvoj, rekla je Inglis za CNN. Pothranjena djeca imaju 11 puta veći rizik od smrti u poređenju s dobro uhranjenom djecom, rekla je. Nedostaci vitamina i minerala tjeraju tijelo u “stanje gašenja u hitnim slučajevima” u kojem gubi sposobnost stvaranja energije, debljanja ili održavanja funkcija bubrega i jetre, dodala je.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, pothranjena djeca, posebno ona s teškom akutnom pothranjenošću, izložena su većem riziku od smrti od bolesti poput proljeva i upale pluća. Slučajevi proljeva kod djece mlađe od pet godina povećali su se za oko 2000% od 7. oktobra, rekao je UNICEF.

Hamouda je rekao da njegova vlastita djeca imaju simptome proljeva, prehlade i gripe. “Dječja tijela su dehidrirana … njihova koža je dehidrirana.”

U periodima ozbiljnog stresa, trudnice imaju veću vjerovatnost da će pobaciti ili prerano roditi, rekli su zdravstveni radnici ranije za CNN. Gaza je dom za 50.000 trudnica, prema Populacijskom fondu Ujedinjenih naroda (UNFPA). Bebe koje prežive u maternici imaju veću vjerovatnost da će se roditi pothranjene i stoga su u većem riziku od smrti, rekla je Inglis. Izgladnjele i dehidrirane majke ne mogu osigurati dovoljno majčinog mlijeka za svoje bebe.

Izazovi u distribuciji hrane, blokirana pomoć

Shadi Bleha, 20, pokušava prehraniti šesteročlanu porodicu. Dvaput sedmično od UNRWA-e dobivaju dvije boce vode, tri keksa i “ponekad” dvije konzerve hrane, rekao je.

“To uopće nije dovoljno da zadovolji potrebe moje porodice”, rekao je CNN-u student koji se sklonio u šator u Rafi.

Palestinci u južnoj Gazi također su rekli za CNN da loše regulirana distribucija humanitarne pomoći znači da neki civili uopće ne dobivaju pomoć, dok oni koji dobivaju mogu prodavati za zaradu.

U drugim slučajevima, prodavači kupuju pomoć od trgovaca i trguju na tržnicama za napuhane troškove. Neki ljudi s automobilima putuju dalje po vodu, vraćaju se u raseljeničke kampove kako bi preprodavali vodu po visokim cijenama. Cijene dižu i pojačani štrajkovi. Prije tri sedmice, vreća brašna od 25 kilograma koštala je 20 dolara u Khan Younisu, prema Al-Naiziju, ali nakon što je IDF pojačao napade na južni grad, cijena je postala 34 dolara.

Drugi kažu da primaju humanitarne pakete koji su otvoreni, u kojima nedostaju stvari. Hurme, maslinovo ulje i ulje za kuhanje pronađeni u paketima pomoći navodno se prodaju na crnom tržištu za više nego dvostruko više od svoje vrijednosti.

Dana 21. januara, izraelski vladini koordinator aktivnosti na teritorijima (COGAT) rekao je da je 260 humanitarnih kamiona “pregledano i prebačeno u Gazu”, što je najveći broj od početka rata.

Ali humanitarne agencije kažu da to nije dovoljno. Izraelska vojska je u januaru odobrila pristup samo četvrtini misija pomoći koje su planirale humanitarne agencije za Gazu, rekao je OCHA 21. januara. CNN je kontaktirao IDF za komentar o OCHA-inim statistikama.

WFP je pozvao na nove rute za ulazak pomoći, više kamiona koji će prolaziti kroz dnevne granične provjere, manje prepreka kretanju humanitarnih radnika i jamstva za njihovu sigurnost. Agencija je 5. januara izvijestila da je šest pekara u Deir al-Balahu i Rafahu ponovno počelo s radom, ali tri su ostale izvan upotrebe. “Hljeb je najtraženiji prehrambeni artikal, pogotovo jer mnoge obitelji nemaju osnovna sredstva za kuhanje”, navodi se.

U međuvremenu, izraelska vojna ofanziva uništila je najmanje 22% poljoprivrednog zemljišta u Gazi, navodi OCHA. Stoka gladuje i teško je doći do svježih proizvoda.

Juliette Touma, direktorica komunikacija za UNRWA, rekla je da su potrebe raseljenih civila u Gazi veće od količine pomoći koju vlasti dopuštaju u pojas. “Jednostavno nemamo dovoljno i ne možemo držati korak s ogromnim potrebama ljudi na terenu”, rekla je za CNN. “To dostavu humanitarne pomoći čini vrlo izazovnom.”

I UNRWA i WFP rekli su za CNN, iako nisu mogli provjeriti izvješća o pojedincima koji preprodaju pomoć po višim cijenama, da je to sasvim moguće s obzirom na razmjere očaja i gladi u Gazi.

“To je apsolutni kaos i ljudi su apsolutno očajni, ljudi su apsolutno gladni”, dodao je Touma. “Sat doista otkucava za glad.”

WFP je rekao za CNN da se raspodjela pomoći temelji na provjerenim popisima korisnika i da ih promatraju nadzornici hrane, koji “izvješćuju da je hrana dostavljena primateljima kojima je namijenjena”.

“Ponekad porodice donose osobnu odluku o prodaji WFP hrane u zamjenu za druge kućanske potrepštine koje bi im mogle trebati. Da budemo jasni, hrana koju distribuira WFP nije na prodaju, “, stoji u saopćenju agencije.

Rat je također uzrokovao veliki gubitak radnih mjesta u Gazi, dodatno iscrpljujući kupovnu moć stanovnika dok cijene rastu.

Hamouda sada troši 250 dolara sedmično da kupi hranu i potrepštine za svoju porodicu – u poređenju sa 50 do 70 dolara prije rata. Na fakturi u koju je CNN imao uvid, mjesečne potrepštine za siročad pod Al-Naizijevom skrbi kupljene su od nabavne firme za 6.814 dolara – uključujući 2.160 dolara samo za dojenčad. Prije rata bi ista količina formule koštala 1.680 dolara.

“Živimo gotovo u džungli u kojoj rat, ubistva, pohlepa trgovaca, nepravda institucija u raspodjeli pomoći i odsutnost vlade dovode do ovog smrtonosnog haosa”, rekao je al-Naizi.

Povezane teme:

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

prije 8 sati

on

16. Maja 2024.

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Koliku ćete kaznu platiti ako u Hrvatskoj ne poštujete razmak između vozila

Published

prije 9 sati

on

16. Maja 2024.

By

U Bosni i Hercegovini za isti prekršaj kazna je puno manja

U hrvatskom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se razmak između vozila, odnosno navode se i kazne ako se ne pridržavate propisanoga. Premalen razmak i prekasna reakcija kobna su kombinacija te je posljedica neizbježna prometna nesreća s velikom materijalnom štetom i, uz mnogo sreće, samo s lakšim ozljedama, piše HAK Revija.

Dodajte tim faktorima klizavu cestu te će brzina udara u drugo vozilo biti velika. Staro je pravilo da biste od vozila ispred sebe morali voziti na udaljenosti od dvije sekunde. Koliko su dvije sekunde u metrima? To varira ovisno o brzini kojom vozite.

Pri 80 km/h, na primjer, dvije sekunde bile bi 44 metra. U članku 109. hrvatskog Zakona o sigurnosti saobraćaja na cestama jasno se definiraju obaveze vozača. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.

Već sljedeći članak ide dalje. Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu saobraćajnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je dužina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m.

Ova odredba ne odnosi se na dio ceste na kojem je preticanje zabranjeno. Također, ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. Kazna za nepridržavanje ovih odredbi je također 60 eura.

U BiH je kazna puno manja

Vozač koji ne održava propisno odstojanje između vozila na cestama u Bosni i Hercegovini će biti kažnjen kaznom od 50 KM. Vozač je dužan držati vozilo na takvom odstojanju od drugih vozila u saobraćaju da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti u saobraćaju, ne izaziva opasnost i ne ometa druge učesnike u saobraćaju.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Iz Sarajeva mi ne znaju reći šta je smisao Rezolucije, sad sam siguran da žele uništiti Srbiju

Published

prije 12 sati

on

16. Maja 2024.

By

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u Kotoru u Crnoj Gori ponovo komentirao Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

On je komentirao to što će Crna Gora podržati Rezoluciju u Generalnoj skupštini UN-a.

“Srbija ne govori Crnoj Gori šta treba da radi, za razliku od onih koji dolaze da joj kažu kako treba ovo ili ono da uradi”, kazao je Vučić te dodao:

“Poštujemo Crnu Goru, to je njena odluka. Crna Gora neka radi šta joj je volja. Da li je to potaman i da li će Srbija biti oduševljena ako Crna Gora podrži rezoluciju o Srebrenici, svakako da nećemo. Nemojte da nas tjerate, em da nas bijete po glavi, em da nas još tjerate da nam je mnogo lijepo dok nas bijete po glavi. Pustite nas lijepo, izdržat ćemo mi i te udarce, nije problem”, kazao je Vučić u Kotoru, gdje je učestvovao na Samitu lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije.

Pitali su ga i da prokomentira najave o rezoluciji o Jasenovcu, pa je rekao da je to dobra ideja, “pa ćemo je mi sagledati kako da je objeručke u budućnosti prihvatimo”. “Ali, pitanje je za građane Crne Gore i njihove političke predstavnike žele li to ili ne”, naveo je Vučić.

Na pitanje kako gleda na komentare iz Sarajeva Vučić je rekao da on ‘neće posustati čak ni kad taj dokument bude usvojen’.

“Nisu u stanju da mi odgovore zašto to rade, šta je smisao. To nije pijetet prema žrtvama i odavanje počasti žrtvama. Šta je smisao i cilj? Je li to ono što je rekao vaš ministar Konaković, revizija tužbe protiv Srbije, ili je to, osim toga, i naplata ratne štete? Što se tiče toga hoće li to ukinuti RS, naravno da neće. Da li bi to oni voljeli – naravno da bi. Da li će to uništiti Srbiju – naravno da neće. A, da li bi to voljeli, sad sam siguran da bi voljeli. I kad govore – jao, nije nam više Mađarska prijatelj, razmislite kakav ste vi nama prijatelj i kakav ćete biti u budućnosti”, kazao je Vučić.

Naveo je da poštuju integritet svih zemalja svijeta, “za razliku od nekih ovdje u Crnoj Gori i regionu, koji ne poštuju Povelju Ujedinjenih nacija i rezoluciju 1244, i za razliku od mnogih velikih sila, posebno Zapadnih koje to ne poštuju”.

Kaže da je Srbiji jasno od početka da nemaju nikakvu šansu da pobijede “kolektivni Zapad, najmoćnije zemlje svijeta”.

“Nijedne sekunde nisam rekao da će to da se desi, posebno u namještenom glasanju, gdje broje samo glasove za i protiv, a ne i uzdržane. Borimo se za čast, za Srbiju, naravno i za pravo RS da postoju u okviru dejtonske BiH… To su naši motivi”.

Kaže da su “pritisci moćnih sila toliko snažni na pojedine male zemlje, da je to teško izdržati.” “Tako da će za sedam dana biti teži ili nepovoljni rezultat za nas, nego što je danas. Ali, borit ćemo se”, dodao je.

Vučić je rekao da su neistinite tvrdnje o tome da je riječ o individualnoj krivici”.

“Individualna krivica se ustanovljava na sudovima i oni to odlučuju. Ovdje je riječ o političkoj deklaraciji kojom želite da stavite kolektivni žig na čelo jednog naroda. Nemojte da izmišljate. Ako nisam u pravu, pokažite mi o kojem pojedincu je riječ u toj rezoluciji. Jasno je o čemu se radi, pa ćemo da vidimo”, kazao je Vučić.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕