USK

FOTO EU finansirala obnovu Odjela dječje hirurgije u Kantonalnoj bolnici Dr. Irfan Ljubijankić u Bihaću

Published

prije 3 mjeseca

2. Februara 2024.

Bella

Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik Johann Sattler i direktor Kantonalne bolnice Dr. Irfan Ljubijankić dr. Hajrudin Havić danas su svečano otvorili Odjel dječje hirurgije, renoviran sredstvima Evropske unije (EU).

Obnovom ovog Odjela osigurani su uslovi za unaprjeđenje usluga liječenja pedijatrijskih hirurških stanja na području Unsko-sanskog kantona i liječenje djece u savremenom bolničkom ambijentu. Zahvaljujući pomoći EU, u narednom periodu, čekanje na operaciju će biti skraćeno, smanjit će se rizik od infekcija, a zdravstvena skrb djece podići na veći nivo.

“Drago mi je vidjeti iz prve ruke obnovljeni Odjel djeĉije hirurgije u Kantonalnoj bolnici Bihać, te upoznati zdravstvene radnike koji svakodnevno rade na zdravstvenoj zaštiti djece. Obnovljeni Odjel imat će veliki utjecaj na liječenje djece u kantonu, a ova je obnova samo jedna u nizu infrastrukturnih zahvata na području Unsko-sanskog kantona koje finansira Evropska unija. Ponosan sam što smo u mogućnosti pružiti podrłku projektima koji su važni za grad Bihać i cijeli kanton”, kazao je ambasador Sattler.

Uzevši u obzir da je Odjel dječije hirurgije 2013. godine bio zahvaćen požarom u bolnici, a proteklih godina, tokom obnove, selio se čak šest puta unutar odjela koji nisu prilagođeni potrebama djece, ovaj projekat posebno je značajan.

Radi se o najvećoj zdravstvenoj ustanovi na području USK koja pruža sekundarnu i dio tercijarne zdravstvene zaštite stanovnicima na području kantona. Pored finansijske podrške Evropske unije koja je izdvojila preko 200.000 KM bespovratnih sredstava, radove su sufinansirali i Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike USK i Kantonalna Bolnica Dr. Irfan Ljubijankić, što ukazuje koliki je značaj ovog projekta.

“Hvala Evropskoj uniji na kontinuiranoj podršci zahvaljujući kojoj je prije devet mjeseci uspješno realizirana i nabavka cistoskopa na odjelu dječije hirurgije kojim se osigurala dostupnost i pružanje tretmana najmlađih pacijenata u našoj ustanovi, a danas uz finansijsku potporu EU i Vlade USK-a otvaramo rekonstruirane i adaptirane prostorije u navedenom odjelu. Poboljšanje uvjeta za liječenje i boravak naših najmlađih sugrađana naš su prioritet u budućem radu i razvoju”, rekao je direktor Kantonalne bolnice Dr. Irfan Ljubijankić dr. Hajrudin Havić.

Prisutnima se obratio i pomoćnik ministra za javno zdravlje u Federalnom ministarstvu zdravstva, dr. Goran Čerkez:

“Obnova Dječije hirurgije Kantonalne bolnice Bihać još je jedan doprinos razvoju zdravstvenog sistema Federacije Bosne i Hercegovine. Posebno je važno što se radi o dječijoj hirurgiji, odnosno dječijem odjelu, imajući u vidu da ulaganje u djecu nije samo ulaganje u sadašnjost nego investicija i za budućnost i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine. Ovim projektom omogućava se dostupnost zdravstvenim uslugama, imajući u vidu udaljenost Bihaća od drugih zdravstvenih centara. Posebnu zahvalnost izražavam Međunarodnoj organizaciji za migracije, kao nosiocu projekta, Ministarstvu zdravstva Unsko-sanskog kantona kao i Evropskoj uniji koja je pružila finansijsku podršku. Iz tog razloga nam ovaj projekt govori o važnosti procesa pridruživanja Evropskoj uniji”, rekao je dr. Čerkez.

Događaju su prisustvovali i Damir Čirić, dr. spec. Dječije hirurgije i šef Odsjeka dječije hirurgije te Laura Lungarotti, šefica misije IOM-a u BiH i koordinatorica za Zapadni Balkan.

“IOM je s ponosom pružio podršku u procesu rekonstrukcije. Ovo je dio širih nastojanja da se pomognu i zajednice u kojima borave migranti. Kroz partnerstvo s EU-om, IOM je uspio pružiti potporu ključnim projektima kao što su; rekonstrukcije puteva, uređenje škola i poboljšanje zdravstvene skrbi, uključujući nabavku i novog vozila hitne pomoći, te potrebne medicinske opreme; a sada i obnovu odjela dječje hirurgije. S obzirom da unutar migrantske populacije ima i značajan broj djece, ovaj obnovljeni prostor koristit će kako najmlađim migrantima, tako i građanima Bihaća i kantona”, kazala je Laura Lungarotti, šefica Misije IOM-a u Bosni i Hercegovini i koordinatorica za Zapadni Balkan.

Obnova Odjela dječije hirurgije u Kantonalnoj bolnici jedna je od brojnih infrastrukturnih intervencija na području Unsko-sanskog kantona koje finansira Evropska unija, a implementira IOM. Cilj podrške je pomoći lokalnim zajednicama u jačanju društvene povezanosti između lokalnog stanovništva i migrantske populacije.

Povezane teme:Cazin EU Hajrudin Havić Johann Sattler Kantonalna bolnica u Bihaću Odjel dječije hirurgije

USK

Gordijev čvor u Agenciji za privatizaciju USK (ne)će biti riješen – “Ne znamo ni ko ima tamo”

Published

prije 18 sati

8. Maja 2024.

Bella

Ništa unosno u USK-u ne postoji da bi se privatiziralo, ali se Agencija spašava budžetom

Agencija za privatizaciju USK-a, koja je izvršila pretvorbu 81 preduzeća u državnom vlasništvu, u ukupnoj vrijednosti od 523 miliona maraka, danas se ne može ukinuti, ali ni nastaviti s radom.

Direktorica Fikreta Pehlivanović ostala je jedina uposlenica Agencije, te se u više navrata obraćala Vladi i Skupštini USK-a, jer, niti prima plaću niti se može penzionisati iako je prije šest godina za to stekla uslove. Skupština Kantona je konačno reagovala imenujući privremeni nadzorni odbor u kojem su Senad Tutić kao predsjednik, te Alen Mešić i Belmin Fajić kao članovi.

– Još nismo službeno dobili potvrdu o imenovanju. Prvo nas mora kontaktirati ta direktorica, moramo da vidimo kakvo je stanje generalno, u kojem pravcu ide Agencija, kakvi su njeni prijedlozi, govori Tutić.

Direktorica je na sjednici Skupštine USK-a jasno stavila do znanja da joj je najviše stalo do penzionisanja.

– Mi ne znamo ni ko ima tamo, tu je složena situacija. Sigurno je samo to da moramo biti krajnje oprezni i dobro proučiti to stanje, dodaje Tutić.

Federalna agencija za privatizaciju nema nikakvih ingerencija spram kantonalnih agencija, te su nam kazali da su nadležne vlade i skupštine kantona koje su donosile zakon o svojim agencijama. Nijedna agencija za privatizaciju nije u dobrom stanju, pa ni federalna, a kako su nam u neformalnom telefonskom razgovoru kazali, sarajevska i tuzlanska su u nešto boljoj poziciji, jer su ih njihove vlade podržale u budžetima, pridodajući im i nadležnost agencije za privatno-javno partnerstvo.

Senad Tutić nije bio siguran kako će se to u USK-u uređivati, ali je siguran da se Agencija za privatizaciju ne može ugasiti. Osim što nije završen proces revizije privatizacije, ni sam proces privatizacije nije priveden kraju. Sve ijedna prethodna vlada u USK-u neuspješno se bavila ovim pitanjem, piše Oslobodjenje.

Bivši premijer USK-a Mustafa Ružnić, analizirajući stanje po kojem u Agenciji nisu isplaćene plaće duži period, gdje su i računi blokirani od advokata koji potražuju više od milion maraka, a gdje su radnici sve do jednog napustili radna mjesta, prije tri godine je predlagao imenovanje novih upravljačkih struktura i izmjenu Odluke o Agenciji za privatizaciju, kojoj bi se obezbijedila sredstva u kantonalnom budžetu. Taj posao čeka aktuelnu vlast.

A Agenciju za privatizaciju čekaju i neprivatizovana javna preduzeća u USK-u. Na toj listi su i ona iz komunalne, veterinarske i zdravstvene djelatnosti.

Nastavi čitati

BiH

Vještaci utvrdili kako je došlo do nesreće u kojoj su poginule doktorice Azra i Alma

Published

prije 19 sati

8. Maja 2024.

Bella

Vozač je upravljao automobilom bez položenog vozačkog ispita, pod utjecajem alkohola, amfetamina i drugih lijekova

Saslušanjem vještaka saobraćajne struke Nedima Kamenjaševića i Muamera Smajlovića jučer je nastavljeno suđenje Arminu Berberoviću, optuženom za stravičnu nesreću u kojoj je 26. maja prošle godine na Marindvoru automobilom usmrtio doktorice Azru Spahić i Almu Suljić.

Kamenjašević je, zajedno sa Smajlovićem koji je bio na licu mjesta, napravio nalaz na osnovu zapisnika s uviđaja i fotodokumentacije te pregleda videonadzora s mjesta nesreće, piše Avaz.

Vozilo ispravno

Vještak Kamenjašević je kazao da se, na osnovu tragova s lica mjesta, Mercedes kojim je upravljao Berberović kretao ulicom Maršala Tita iz pravca Baščaršije prema Marindvoru. Bilo mu je zeleno svjetlo, kao i pješakinjama koje su prelazile Dolinu ulicu na pješačkom prijelazu. Vještaci mašinske struke utvrdili su da je vozilo bilo potpuno ispravno.

Uzrok nesreće je vožnja pri brzini od 76,3 kilometra na sat na mjestu gdje je dozvoljeno 50 kilometara na sat, te zakašnjela reakcija vozača u opasnom trenutku, a što mu nije omogućavalo da se sigurno zaustavi ispred pješačkog prijelaza kada je ugledao pješake.

Poduzimanje radnje udesno pri spomenutoj brzini nije mu omogućilo da se sigurno zaustavi. Također, vozač je upravljao automobilom bez položenog vozačkog ispita, pod utjecajem alkohola, amfetamina i drugih lijekova.

Vještak je pojasnio da je Berberović vozio desnom trakom, gdje su tramvajske šine, nakon čega se prestrojio u prvu lijevu traku. Na semaforu je bilo zaustavljeno sivo vozilo koje se u trenutku paljenja zelenog svjetla na semaforu nije uspjelo odmah pokrenuti, dok je Berberović, bez zaustavljanja i usporavanja, pokušavao da prođe.

Pretpostavlja se, kazao je Kamenjašević, da se vozač Mercedesa prestrojio ponovo u krajnu desnu traku, izbjegavajući sudar sa zaustavljenim sivim vozilom, nakon čega skreće u Dolinu ulicu.

-Da je vozio dozvoljenom brzinom od 50 kilometara na sat, mogao se zaustaviti neposredno prije mjesta naleta na pješake – kazao je Kamenjašević.

On je, odgovarajući na pitanja advokata Rusmira Karkina koji zastupa Berberovića, kazao da su dvije nastradale pješakinje udarene prednjim branikom vozila, dok je treća udarena lijevim bočnim retrovizorom.

Stravičan prizor

Odgovarajući na dodatna pitanja tužiteljice Ive Kurilić, kazao je da je jedina pravilna radnja vozača Mercedesa bila skretanje u Dolinu ulicu iz krajnje desne trake.

Vještak je naveo da se na snimku videonadzora ne vidi trenutak udara, ali se vidi trenutak leta pješakinje koja je nabačena na vjetrobransko staklo Mercedesa, te odbačena prema zidu pekare. Silina udara je bila toliko velika da bi odbačaj pješakinje bio veći da nije bilo zida.

Muamer Smajlović je prisustvovao uviđaju ove stravične nesreće.

-Zatječem stravičan prizor od kojeg se ledi krv, tijelo u ulici Dolina i Mercedes. Ostali učesnici bili su na ukazivanju ljekarske pomoći. Mi ne možemo tumačiti namjere vozača. Ovo je neprilagođena vožnja uvjetima i stanju na kolovozu – kazao je Smajlović.

Osim u dijelu koji se odnosi na pješakinje, advokat Rusmir Karkin je prigovorio nalazu vještaka, kao i konstataciji o namjeri skretanja vozila u Dolinu ulicu. Naveo je da osporava nalaz uz tvrdnju da je netačan i neprecizan.

Nastavak suđenja zakazan je za 24. maj.

Rasvjeta bila adekvatna

Nedim Kamenjašević je kazao da je u vrijeme nesreće kolovoz bio mokar, da nije padala kiša te da nije bilo ulaznih rupa. Vidljivost je bila dobra te nije bilo fizičkih i drugih prepreka. Rasvjeta je bila adekvatna, sijalice su imale dovoljnu jačinu za normalne uvjete vožnje. Utvrđeno je da su semafori bili ispravni i u funkciji.

Vještak Kamenjašević je, odgovarajući na pitanja tužiteljice, kazao da nisu evidentirani tragovi kočenja.

Nastavi čitati

BiH

Ratni zločinci se (više) ne mogu kandidovati na izborima: Kako će to izgledati u praksi?

Published

prije 19 sati

8. Maja 2024.

Bella

Kada se Fikret Abdić, kao osuđenik zbog osnivanja sabirnih logora, maltretiranja i korištenja zarobljenika kandidovao, a zatim i pobijedio na izborima za načelnika Velike Kladuše, javnost je burno reagovala. I to sasvim opravdano.

Kako državni parlamentarci nisu to učinili, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona. One podrazumijevaju i da osuđenici za ratne zločine više neće imati priliku kandidovati se na izborima te imenovati na javne funkcije.Ali, kako to često viđamo: zakon je jedno, a primjena nešto sasvim drugo. Pitanje se postavlja kako će Centralna izborna komisija BiH postupiti te na koji način registrovati ko su osuđenici prije lokalnih izbora.

Naša država nema jedinstvenu bazu osuđenih osoba koja bi se mogla koristiti u ovu svrhu. A na zvaničnim stranicama Haškog tribunala ne postoji dovoljno ličnih podataka koji bi se mogli iskoristiti.

Prema informacijama Klix.ba, zato će kandidati, uz dokumentaciju, predati potpisanu i ovjerenu izjavu da nisu osuđenici. Tačnije, radi se o izjavi koja se potpisuje pod krivičnom i materijalnom odgovornošću.

U ovu svrhu će zato biti bitne preliminarne liste kandidata za izbore. One će biti javno dostupne pa, ukoliko se ustanove napravilnosti, bit će dovoljno vremena za reakciju.

Ako je neki kandidat prekršio neki član, poput ovoga, pokrenut će se postupak.

Šta tačno kažu izmjene zakona?

Podsjetimo, visoki predstavnik je rekao kako se ove izmjene uvode zbog budućnosti društva i civilizacijskih vrijednosti.

“Ne postoji nikakav razlog da ti ljudi opterećuju javnost svojim prisustvom u organima vlasti. Takvu sam najavu dao 11. jula u Srebrenici. Ovo je nešto za nove generacije”, poručio je Schmidt tada.

U izmjenama se, između ostalog, navodi:

“Nijedna osoba, koja je osuđena od strane bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može se kandidirati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju”.

Presude Međunarodnog suda još uvijek nisu upisane u krivičnu evidenciju iako je Memorandum o saradnji rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Ministarstva pravde BiH potpisan.

Više ratnih zločinaca bilo na javnim funkcijama

Abdić je, podsjetimo, odgovoran za zločine na području Krajine tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

U julu 2002. godine Sudsko vijeće Županijskog suda u Karlovcu osudilo ga je nepravomoćnom prvostepenom presudom na kaznu od 20 godina zatvora zbog ratnog zločina, što je najteža moguća zatvorska kazna u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski vrhovni sud promijenio je kaznu u 15 godina zatvora. Na slobodu je izašao nakon odslužene dvije trećine kazne, piše Klix.

Ali, nije jedini. Preminuli Simo Zarić je nekadašnji zamjenik načelnik Bosanskog Šamca i također je na ovom spisku. On je bio osuđen na šest godina zatvora zbog teških ratnih zločina protiv čovječnosti, a pušten je na slobodu 2004. godine nakon odslužene dvije trećine kazne.

Porazne su u ovim slučajevima dvije činjenice: da su ovakvi ljudi imali priliku kandidovati se na izborima, ali i da su, zaista, izabrani na te pozicije glasovima većine građana.