Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Asertivnost: lijek protiv nasilnika

Published

on

Kada se neko ponaša agresivno, on svoje potrebe ostvaruje po svaku cijenu, ne vodeći računa o drugim ljudima.

Narodski rečeno, to su oni koji gaze preko mrtvih.

Pasivno ponašanje se ogleda u povlačenju pred drugim ljudima i ne zauzimanju za sebe. To su ljudi koje drugi, agresivni, gaze na razne načine, zato što ne umiju da se zauzmu za sebe.

Asertivnost je zlatna sredina. Zauzimanje za sebe i svoja prava i potrebe, vodeći pritom računa i o drugim ljudima.

Asertivna komunikacija u praksi

I sama sam više puta bila u situacijama da ne umijem da izađem na kraj sa nekim ko je agresivan i da se zato što sam fina i ljubazna osjetim glupo, naivno i namagarčeno. Izuzetno, izuzetno neprijatno osjećanje koje sistematski podriva osjećaj dostojanstva i samopoštovanja.

Tako je bilo sve dok nisam saznala za asertivnost i odlučila da naučim i uvježbam taj stil ponašanja i komuniciranja. Da ostanem dobra i ljubazna prema ljudima, a da ne dozvolim da me neko gazi i ponižava.

Od osobe koja nije znala da se zauzme za sebe postala sam osoba kojoj govore- ti si za mene sinonim asertivnosti.

Trebalo je vremena, nije bilo lako, ali asertivno ponašanje je jedna od najkorisnijih vještina koje sam stekla.

Način na koji komuniciramo sa drugima i na koji drugi komuniciraju sa nama u velikoj mjeri utiče na to kako ćemo se osjećati.

Ovo je velika istina. Asertivno komuniciranje ne možete naučiti samo čitajući, ali malo teorije je korisno u početku.

Postoje tri stila komuniciranja:

agresivni: insistiranje na  svojim željama i potrebama po svaku cijenu, ne birajući sredstva i ne uvažavajući druge ljude. Ne prihvataju NE kao odgovor. “Otimaju” ono što im treba.

pasivni: povlačenje pred drugima, strah da se izraze želje i potrebe iz straha da će biti odbijeni ili da će povrijediti/uvrijediti drugog. Ne umiju da kažu NE. Boje se da traže nešto za sebe.

asertivni: zalaganje za svoje želje i potrebe uz uvažavanje želja i potreba drugih. Umiju i smiju da kažu NE kada im nešto ne odgovara ili smeta. Slobodno i ljubazno traže za sebe ono što im treba.

Slikovni rezultat za asertivna komunikacijaOsobe koje komuniciraju na agresivan način osjećaju nezadovoljstvo i neprihvaćenost čak i kada ostvare svoje ciljeve u komunikaciji.

Osobe koje komuniciraju na pasivan način često osjećaju nezadovoljstvo i strah  od drugih ljudi.

Osobe koje komuniciraju na asertivan način češće osjećaju zadovoljstvo jer način na koji izražavaju svoje želje i potrebe često dovodi do ostvarenja istih, drugi ljudi se osjećaju prijatno u njihovom društvu i spremniji su da ih podrže i da im pomognu.

Neka  od uvjerenja koja stoje iza ovih stilova komuniciranja :

Agresivnost:

“Drugi nisu bitni.”

“Ako popustim drugi će me koristiti.”

Pasivnost:

“Ja nisam bitan.”

“Nemam pravo da tražim nešto za sebe.”

“Drugi će me odbaciti, ako  odbijem njihov zahtjev.”

Asertivnost:

“Ja sam bitan i drugi su bitni.”

“Imam pravo da se zalažem za sebe.”

“Drugi će me prihvatati i kada  odbijem njihov zahtjev.”

Da biste usvojili asertivno ponašanje i stil komunikacije, neophodno je prvo da dozvolite sebi da se zauzmete za sebe, svoja prava i potrebe. Neophodno je da identifikujete uvjerenja koja vas u tome spriječavaju i da ih promjenite. To ne ide lahko i preko noći, ali moguće je.

Kada sebi dozvolimo da kažemo NE, ne želim, ne prija mi, ne odgovara mi… tada ćemo te riječi izgovarati mnogo lakše. Bez osjećaja krivice i griže savjesti, bez osjećaja da radimo nešto loše.

I tada će naše NE biti podržano i neverbalnim znakovima komunikacije i bićemo mnogo jasniji i uverljiviji.

Asertivnost je i kada ne dozvolimo nekom da nas vrijeđa i napada, kada ne dozvolimo da nas naša ljubaznost čini lakom metom nasilnika.

Odlučila sam da ljubaznost bude moj izbor , a ne moja prisila.

Odlučila sam da budem ljubazna kad god mogu i prema kome god mogu, ali ne po cijenu mog mira i dostojanstva.

Ta odluka, i njeno provođenje u dijelo me je dovelo do toga da budem mnogo opuštenija, iz mog života su otišli ljudi zbog čijih postupaka sam se često osjećala poniženo, omalovaženo i nebitno. Ostali su ljudi pored kojih se osjećam prihvaćeno, poštovano i bezbjedno. Vrlo rijetko srećem ljude prema kojima nemam drugi izbor osim da budem neljubazna, i vrlo rijetko sam u situaciji da nastupim neljubazno.

Asertivnost nije univerzalni lijek za sve probleme, ali u mnogim situacijama može mnogo da pomogne.

Povezana slikaNadam se da će vam ova priča i primjeri biti inspiracija da i vi, ako već niste, krenete putem asertivnog ponašanja, putem zauzimanja za sebe uz uvažavanje drugih. Vježbajte asertivnost u svakoj prilici koja vam se ukaže zato što se asertivno ponašanje itekako isplati.

Jelena Pantić

akos.ba

Svijet / Zanimljivosti

Vučić: Tražićemo rezoluciju o stradanju Srba od Nijemaca i od ustaša u Jasenovcu

Published

on

By

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će, zbog donošenja rezolucije o genocidu u Srebrenici, Srbija tražiti i donošenje rezolucija o Jasenovcu.

Vučić je danas priredio radni ručak za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, patrijarha srpskog Porfirija i članove Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve.

On smatra je da će usvajanjem rezolucije o Srebrenici biti otvorena Pandorina kutija jer će “Rusi uskoro pokrenuti zahtjev da se proglasi genocidom njemačko ubijanje ruskog i sovjetskog naroda tokom Drugog svjetskog rata”.

– I mi ćemo to isto tražiti za ono što su Nijemci činili u Srbiji i za to što su hrvatske ustaše radile u Jasenovcu. Ali da ne govorim da će to da otvori i mnoga druga pitanja i za Tursku i za neke druge zapadne sile, od starosjedalaca američkih do mnogih drugih, kazao je Vučić.

Vučić je naveo da je pitanje donošenja rezolucije o Srebrenici “teško” jer pokazuje i kakav je odnos prema Srbiji pojedinih u regionu, ali i nekih svjetskih sila.

Sve što mogu da vam kažem to je da smo se borili, da smo ogromnu energiju uložili, sve vrijeme ovoga svijeta sam i kao predsjednik Republike dao za to da im se suprotstavimo najjače i najsnažnije moguće. Čak sam iznenađen snagom kojim su se ljudi ujedinjeno borili za naše interese i hvala vam na tome, kazao je Vučić.

Naglasio je da će se političkim sredstvima suprotstaviti njihovim “protivpravnim i svim drugim aktima nasilja i činiti sve što se može za srpski narod na Kosovu”.

– I naravno ne moram da vam ponavljam da mi nikada nećemo prihvatiti nezavisno Kosovo kao završenu činjenicu. Svakoga dana na različite načine pokušavaju, ne samo iz duše i srca, već i fizički, da nam u potpunosti oduzmu Kosovo, rekao je on.

Ocijenio je kao pozitivnu stvar to što se Srbija i RS “ekonomski razvijaju dobro”.

– Međutim, ono što mene brine u ovom trenutku, što ne krijem, i ako se sjećate i posljednji put sam dao nekoliko nagovještaja po tom pitanju, a siguran sam da će predsjednik Dodik o tome govoriti više, što smatram ključnim za opstanak srpskog naroda, jeste nametanje rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-u, izjavio je Vučić.

On smatra da je ta rezolucija donošena tajno te da je notorna neistina to da je riječ o rezoluciji koja bi trebala samo da obilježi jedno stradanje i ništa više.

– Jer da je to tako, to ne bi morali ni da donose pošto već postoji odluka Generalne skupštine UN-a o svim genocidima koji su se dogodili širom svijeta. Ali, to za njih nije bilo važno, željeli su posebno da obilježe Srebrenicu, rekao je Vučić.

Ponovio je da će 8. juna biti održan veliki Svesrpski sabor, ističući da taj sabor ne bi bio svesrpski bez učešća Sabora SPC-a.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Razbijen klan švercera drogom u Austriji: Državljanin BiH (35) rukovodio narko bandom iz zatvora

Published

on

By

Austrijska policija je u akciji kodnog naziva “Samo jako” razbila međunarodnu mrežu švercera drogom koji su djelovali uglavnom u Koruškoj i Štajerskoj.

Tim povodom je u Klagenfurtu održana i pres konferencija visokih policijskih zvaničnika koji su detaljno opisali način na koji je ovaj narko-klan djelovao. Predstavnici iz Državne policije Štajerske i Koruške saopštili su da je riječ o međunarodnoj grupi koja je na ovom području djelovala više od godinu dana. Austrijski mediji javljaju da je droga u ovu zemlju stizala iz Slovenije

Tokom istražnih radnji u sklopu akcije “Operation Samo jako” otkrivena je mreža koja je imala striktnu hijerarhijsku raspodjelu posla. Kako navode, uhapšena su 23 pripadnika ovog klana – 16 Austrijanaca, tri Srbina, jedan Hrvat i tri Slovenca, pišu Nezavisne. Procjenjuje se da je vrijednost droge koju su tokom protekle godine stavili u promet 5,2 miliona eura.

Inače, cijelom mrežom su kooordinisali dva zatvorenika: državljanin BiH (35) i Austrijanac (31), koji trenuno služe kaznu u zatvoru Grac-Karlau, ali to nije bila prepreka da upravljaju ovim narko-klanom.

Kako je objašnjeno jučer, 16. maja, na pres konferenciji, do cijelog klana ih je, zapravo, doveo mali, ulični narko diler. Naime, prije izvjesnog vremena policija je počela da prati jednog dilera u Klagenfurtu, za kojeg se ispostavilo da je “sitna riba”, ali ih je on odveo do čitavog klana, koji je detaljnom istragom razotkriven i razbijen. Istraga je bila toliko detaljna da su uspjeli da otkriju i bunkere u kojima su krili novac, kurire, regrutere za nove dilere kao i njihovo obezbjeđenje.

“To je prosto nevjerovatno kako su profesionalno bili organizovani”, rečeno je na pres konferenciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Jeste li čuli za ovaj zastrašujući morski prolaz? Zovu ga “grobljem” brodova, a evo i zašto

Published

on

By

Drakeov prolaz prozvan je “grobljem brodova”, što je potaknulo mnoge ljude da se zapitaju zašto. Prolaz je otkriven 1525. godine i povezuje Tihi s Atlantskim okeanom, a ispod se nalazi Južni okean.

Impresivno je širok 1.000 km i veoma dubok. Prosječna dubina mu je viša od tri km, pa je sigurno reći da ako nešto ispustite s broda, vrlo je malo vjerojatno da ćete to dobiti nazad. Budući da je to spojna tačka između tri najveća okeana na svijetu u tako uskom prostoru, Drakeov prolaz može biti izložen atmosferskim ciklonima.

Ovi snažni vjetrovi dolaze iz Južnog okeana koji nije prekinut kopnom, pa njegovi moćni vjetrovi mogu prouzročiti haos bez susretanja s ikakvim preprekama. I s vjetrom dolaze valovi, s neki od najvećih valova Drakeovog prolaza navodno dostižu visinu čak 30 metara. Mnoge morske rute sada su povezane Panamskim kanalom, ali do njegovog otvaranja 1914. godine, brodovi su se oslanjali samo na Drakeov prolaz, što znači da su stotine brodova morali proći kroz najopasniju morsku rutu na svijetu.

Do danas se navodi da je 800 brodova potonulo u Drakeovom prolazu, odnoseći sa sobom stotine života. Ti gubici datiraju sve do 2022. godine nakon što je “rogue val” udario u kruzni brod Viking Polaris u Drakeovom prolazu, ubivši jednog putnika i ranivši osam drugih.

 

Vode Drakeovog prolaza bile su tako burne da su oni na brodovima koji su prolazili kroz njega morali jesti s tanjira koji su zalijepljeni. Karen Heywood, fizička okeanografkinja sa Univerziteta u East Angliji, rekla je National Geographicu u januaru ove godine dok je putovala kroz Drakeov prolaz: “Uvijek je zanimljivo kad idete na večeru i stavljaju ljepljive podloge na sve stolove kako biste osigurali da se tanjuri i ostale stvari ne kližu.”

Profesor Alberto Naveira Garabato, koji je također putovao brodom kroz Drakeov prolaz, rekao je o vremenu: “Odjednom ste u tom ledenom svijetu. To se događa baš tako – možete vidjeti prijelaz samo nekoliko sati”.

Ali Drakeov prolaz nije samo opasan i loš – poznata morska ruta navodno je dobra za planetu. Zašto, pitate se? Sve je u njegovoj moći hlađenja, što posebno koristi Antarktiku.

Bez kopnenog mosta koji povezuje kontinent s Južnom Amerikom, sjeverni zrak ne teče lako prema jugu, čime se održava hladnoća. Ako Drakeov prolaz ne bi razdvajao Antarktiku od Južne Amerike, postojala bi šansa da bi se 18 milijuna kvadratnih km leda oko Antarktike otopilo što bi, prema istraživanjima, uzrokovalo globalno podizanje nivoa mora za gotovo 60 m, javlj Klik.

Nastavi čitati

Najčitanije