Napustio nas je mubarek mjesec ramazan, a sa njim polahko napušta nas i ramazanska euforija, kao i tjelesno i duhovno čišćenje.

Ono što je stalno uz nas je konstantna briga i dova našeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, o njegovom ummetu.

Njemu je veliki teret što njegov ummet prate teškoće i bolovi zbog ostavljanja vjerovanja, i on strahuje da njegov ummet loše ne završi i da bude izložen kazni ahiretskoj.

Kada bi se ljudi pridržavali kur'anskih propisa i Poslanikovih, s.a.v.s., uputstava ne bi šejtan mogao da rovari među njima, ne bi bilo ovoliko svađa i prekidanja rodbinskih veza.

Šejtan je izgubio nadu da će biti obožavan od strane klanjača, ali nije izgubio nadu da će uspjeti da zavadi vjernike, šireći među njima neprijateljstvo. Svakoj strani šejtan ukrašava njegov postupak i daje mu podršku u onome što čini, podstiče ga da ustraje u odbrani svog stava, pa makar on bio i pogrešan. Rezultat toga je da se među njima širi neprijateljstvo i razdor, što kasnije prerasta u neprijateljstvo, a ponekad u svađu i sukob.

Zbog velike štetnosti ovog stanja u društvu islam je propisao obavezu mirenja zavađenih. To je Allah, dž.š., naredio u Kur’anu, pa kaže: “Allaha se vi bojte i izgladite međusobne razmjerice!” (El-Enfal, 1.)

“Zaista su vjernici braća, pa popravite odnose među njima.” (El-Hudžurat, 10.)

“Ako se dvije skupine vjernika sukobe, izmirite te ih…” (El-Hudžurat, 9.)

Specifičnost i važnost misije mirenja zavađenih je u tome, što je u toj situaciji čak dozvoljeno i slagati, kako bi se postigao cilj, a poznato je da je laž jedan od najvećih grijeha.

Kolika nagrada se obećava za onoga ko pomiri zavađene dovoljno govori činjenica da je to djelo bolje nego klanjanje nafile/dobrovoljnog namaza, ili dijeljenja sadake, zbog velikih ciljeva koji se time postižu u ponovnom uspostavljanju lijepih odnosa, čišćenju srca od zavidnosti i netrpeljivosti, uzajamnom posjećivanju i održavanja rodbinskih veza. Sve to čini zajednicu i društvo čvršćim, sretnijim i jačim.

Ebu Derda’, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Hoćete li da vas obavijestim o djelu koje je bolje i vrijednije od dobrovoljnog posta, namaza i sadaka? Ashabi rekoše: -Hoćemo. Poslanik, s.a.v.s., reče: “Pomiriti zavađene, jer svađa upropaštava vjeru.” (Ebu Davud i Ibn Hibban)

Mirenje zavađenih se smatra vrstom sadake, jer Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Na svaku kost čovjek je dužan da svakodnevno daje sadaku a da pomiriš dvojicu zavađenih i to je sadaka.” (Muttefekun alejhi)

Ummu Kulsum bint Ukbe, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Nije lažljivac onaj koji želi da pomiri zavađene, pa time želi postići dobro, ili kaže samo ono što je dobro.” (Muttefekun alejhi)

Čak je onome koji pokušava da pomiri dvojicu zavađenih zabranjeno da kaže istinu ako će to još više pogoršati situaciju i povećati razdor među njima. Onaj ko prenosi govor ljudi i time pravi smutnju zove se nemmam, pa makar on pri tome govorio istinu, jer je prenošenje tuđih riječi jedan od velikih grijeha i takav neće ući u Džennet, kao što je to spomenuto u hadisu. U tom smislu Ibn Babevejh kaže: “Allah voli laž prilikom mirenja zavađenih a ne voli istinu koja širi razdor i smutnju među ljudima.”

Ko pokuša da pomiri zavađene ljude mora u svom poslu biti potpuno iskren i to raditi radi Allaha, dž.š., a ne očekivati da ga ljudi hvale, niti da se dive tom njegovom činu. U takvoj situaciji šejtan može da se umiješa u njegov nijjet i pokvari mu to djelo. Za iskrenost u tom poslu Allah, dž.š., obećava veliku nagradu, pa kaže: „osim kad zapovjedi da se milostinja dijeli ili dobročinstvo čini, ili da se među svijet sloga uspostavi. a ko to čini Allahovo zadovoljstvo tražeći- takvome ćemo nagradu golemu dati!“ (sura En-Nisa’, 114)

Onaj ko želi da pomiri zavađene mora odabrati odgovarajuće vrijeme i zgodnu priliku, kada su zavađeni prisebni i postoji optimalna mogućnost da se presaberu i uvide svoju grešku, kako bi se povratili ispravnom putu.

Sehl ibn Sad priča da su se stanovnici zaseoka Kuba posvađali toliku da su se počeli gađati kamenicama. Kada Poslanik, s.a.v.s., obaviješten o tome, rekao je ashabima: “Hajdemo tamo da ih izmirimo.” (Buhari)

Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Ništa bolje čovjek ne može uraditi od namaza, mirenja zavađenih i lijepog ponašanja.” (sahih)

Onaj koji miri zavađene treba da koristi najljepše riječi u komunikaciji sa zavađenima, podsjeti ih na prolaznost dunjaluka i bezvrijednost razloga njihove zavađenosti. Također ih treba podsjetiti da se njihova dobra djela ne izlažu Allahu, dž.š., sve dok se njih dvojica ne izmire.

To potvrđuje hadis koji prenosi Ebu Hurejre, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Džennetska vrata se otvaraju ponedjeljkom i četvrtkom i praštaju se grijesi svakom onome ko Allahu ne pripisuje druga, osim onog čovjeka koji je u zavadi sa svojim bratom muslimanom. Allah, dž.š., kaže: „Ostavite ovu dvojicu dok se ne pomire, ostavite ovu dvojicu dok se ne pomire, ostavite ovu dvojicu dok se ne pomire!” (Muslim)

Situacija zavađenih je još gora ako su oni rođaci pa time dođe do prekidanja rodbinskih veza, jer onaj ko prekida rodbinske veze neće ući u Džennet, kao što to Poslanik, s.a.v.s., u hadisu naglašava.

Ako bi neko od zavađenih pravdao se time što se on zakleo da neće s tom osobom više komunicirati, treba ga podsjetiti da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: „Ko se zakune nekom zakletvom, pa uvidi da je uraditi nešto mimo toga bolje, neka odustane od svoje zakletve i neka izvrši iskup svoje zakletve.“ (Muslim)

Enes, r.a., je rekao: “Ko pomiri dvojicu zavađenih Allah, dž.š., će mu za svaku riječ dati nagradu kao da je oslobodio roba.”

Evza’i kaže: „Nema Allahu, dž.š., dražeg koraka od koraka onoga koji želi da pomiri dvojicu zavađenih. Ko pomiri dvojicu zavađenih Allah, dž.š., će ga zaštititi od džehennemske vatre.“

Bilo bi veoma dobro da se u našim džematima organizuju grupe uglednih, čestitih i od autoriteta ljudi koji bi ciljano obilazili i mirili pojedince koju su u svađi. Da nam Allah dž.š. u tim nastojanjima pomogne!

Autor: Fuad Sedić
Preuzeto sa Islam.ba

akos.ba

Piše: Edhem Šerkavi / Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Ujutro na dan Bajrama, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je svom ashabu i drugu na putu Hidžre: ”Ebu Bekre, svaki narod ima svoj blagdan, a ovo je naš blagdan.”

Uzvišeni Allah, objavio je: ”Pa ko poštiva Allahove propise – znak je čestita srca.” (El-Hadždž, 32.) Kao što je ramazan jedan od Allahovih propisa, i poštovanje i veličanje njega, i izvršavanje propisanih ibadeta u toku ramazana je vjera, tako je i Ramazanski bajram jedan od Allahovih propisa, i poštivanje Bajrama je također sastavni dio vjere islama.

I kao što je hadž jedan od islamskih obreda i Allahovih propisa, poštivanje i veličanje tog propisa i izvršavanje hadžskih obreda je sastavni dio islamskog vjerovanja, tako je Kurban-bajram također jedan od Allahovih propisa, a veličanje i poštivanje tog propisa je dio vjere. Stoga, ako ti je umrla voljena osoba, pa osjećaš usamljenost i tugu, sjeti se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izgubio svoju voljenu ženu Hatidžu, radijallahu anha, svog amidžu Hamzu, radijallahu anhu, i da su mu sva djeca umrla za njegovog života osim kćerke hazreti Fatime, radijallahu anhu, ali je on i pored toga davao pravo Bajramu koje mu pripada i poštivao ovaj islamski propis, dijeleći radost Bajrama sa svojim ashabima.

Ako si usamljen, ako si protjeran sa svoga ognjišta, sjeti se da je Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, protjerao njegov narod iz njegovog voljenog grada, i da su se borili protiv njega u toku prvog ramazana koji je on postio, ali je i pored toga, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dao Ramazanskom bajramu njegovo pravo i dijelio je radost Bajrama sa svojim ashabima.

Zatim, ko je to rekao da bajramsko veselje znači da praviš zabavu ili da svoju kuću i stan pretvoriš u pozorište? Ne! Mi smo sljedbenici Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i naša bajramska radost je ibadet, a da bi ta radost uistinu bila ibadet, onda mora biti u skladu sa islamskim propisima i uzvišenim načelima.

Mi klanjamo bajram-namaz sa drugim muslimanima, oblačimo najbolja i najljepša odijela, jer Allah voli da se na Njegovim robovima vide tragovi Njegove milosti i dobrote, posjećujemo našu rodbinu i okupljamo se oko bajramske sofre, radujući se i zahvaljujući Allahu što nam je pomogao da ispostimo mubarek ramazan i da ga provedemo u ibadetu.

A što se tiče pesimizma, ponavljanja negativnih fraza, ustrajavanja u raspravama i tugovanja u pogrešno vrijeme i na pogrešnom mjestu, to znači nedstatak poštivanja Allahovih propisa.

Zato se radujte Bajramu radošću kojom je Allah zadovoljan, posjetite svoju rodbinu i prijatelje, obradujte svoju djecu bajramskim hedijama, darujte bajramske poklone svojim bračnim drugovima, širite bratsku ljubav, o muslimani, jer nisu samo islamski obredi poput namaza, posta, zekata i hadža, ibadeti. Neka je slava i zahvala Milostivom Allahu, Koji je i bajramsku radost učinio ibadetom.

saff.ba

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović jutros je na bajramskoj hutbi u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu ocijenio kako se ponovo suočavamo s prijetnjama miru, čije gorivo su podjele i velikodržavni projekti.

„Kako to u stvarnosti izgleda, vidjeli smo devedesetih godina prošlog stoljeća. Memorijalni centar Srebrenica zorni je svjedok onoga što nas čeka ako za njima krenemo. Iskusili smo veliku patnju i nimalo ne sumnjamo da bi nas i danas pogodila“, kazao je reisul-ulema.

Poručio je kako polazište u onome što radimo i u što vjerujemo treba biti Božija riječ, a u Kurʼanu se kaže: „A dogovor je bolji“.

„Naša obaveza nije čekati priliku da se stvari same od sebe poprave. Naša obaveza je raditi da se ta prilika ukaže. Ništa neće doći samo od sebe. Raduje me da naš obični čovjek razmišlja svojom glavom i gleda svoj interes. A njegov interes su mir, red i poredak“, kazao je reisul-ulema.

Domovina kao zajednička kuća

Podsjetio je da je mnogo puta ponovljeno kako je domovina Bosna i Hercegovina naša zajednička kuća, prostrana za sve njene sinove i kćeri.

„Ne dozvolimo da oni koji pale vatre ovih dana razbuktaju ih i pretvore u plamen mržnje, u kojem ćemo svi stradati. Mir, pravda i stabilnost moraju biti suštinske vrijednosti iza kojih ćemo svi stati kao jedan. Sve drugo je manje važno, ako ove temelje pogubimo. Država ne smije biti pasivna u odnosu na one koji pozivaju na anarhiju, prijete i šire teror. Naprotiv! Za takve i postoji država i njen aparat, koji mora djelovati“, rekao je reisul-ulema.

On vjeruje da „u svim ljudima u Bosni i Hercegovini ima dovoljno razumnih i mudrih ljudi, koji imaju vjere, znanja i morala da grade mostove među nama“.

„Pozivam ih da budu glasniji, odvažniji i smjeliji. Moramo pobijediti strah koji nam se nameće i kojim se vlada. Naš put je put mira, zajedništva, solidarnosti i prihvatanja naših različitosti“, rekao je reisul-ulema.

Tokom hutbe je, također, podsjetio na kur'anske ajete u kojim Bog govori da je On Gospodar puno svjetova, a ne samo jednog.

„U Njegovom naumu ne postoje ekskluzivni svjetovi, koji bi isključivali druge. Zli ljudi takve svjetove zagovaraju i žele ih. Život, koji nam je darovan, moguć je jedino u različitostima. Takav je Božiji naum. Oni koji zagovaraju jednoumlje, koji podižu zidove i granice, koji dijele ljude, ustali su protiv Boga, ma koliko se na Njega pozivali. Oni svima donose zlo, a sebi ponajviše“, dodao je reisul-ulema.

Prema njegovim riječima, različitost je temelj života i princip najvišeg reda u kosmosu, te je u toj Božijoj mudrosti pouka za one koji su razumom obdareni.

„Put istinske vjere je put ljubavi, mira i inkluzije, a put lažne vjere je put mržnje, prijetnje i eksluzivnosti. Isključivost je stranputica za svakoga koji misli da će se time usrećiti. Na našu žalost, valja nam priznati da postoje i takvi ljudi među nama, koji nastoje izgraditi jedan, ekskluzivni, samo njima dopadljiv svijet. To su isključivi ljudi. Oni su prijetnja samom temelju života i zato im se ne smije povlađivati. Uspiju li u svojoj nakani, to zlo će se proširiti, patnja i stradanje će preplaviti Zemlju“, poručio je reisul-ulema.

Zahvalnost na ramazanu

U hutbi je, također, naglasio radost i zahvalnost za duhovno iskustvo ramazana, ističući da su poteškoće na životnom putu poput kišnih oblaka – prividno teške, ali nosioci blagoslova.

Kroz primjer života poslanika Muhammeda, a. s., pozvao je na ustrajnost u vjeri i služenju Božijem, ističući da istinska snaga i inspiracija dolaze iz Božijeg nepresušnog izvora i njegovih uputa.

Na kraju je poželio da bajramski praznici budu vrijeme susretanja i zajedničke radosti: po našim selima, mahalama i gradovima.

„Neka takav bude i ovaj Bajram! Pokažimo jedni drugima koliko nam je stalo do naših dobrih komšija i našeg komšiluka. Ojačajmo svoj komšiluk i pretvorimo to u novu šansu. Izgradimo ga još jačim i još otpornijim na izazove. Razmišljajmo o sebi svojim glavama i vodimo računa o našim interesima i našim životima“, poručio je reisul-ulema.

N1