Connect with us

BiH

VIDEO Škole se zatvaraju, sela su pusta: Bosnu i Hercegovinu napuštaju skoro svi

Published

on

Iseljavaju se kompletne porodice. Škole se zatvaraju, sela su gotovo pusta. U 2021. zemlju je napustilo gotovo 170.000 stanovnika

Bosna i Hercegovina gubi stanovništvo iz dana u dan. Prema nekim procjenama, za manje od 50 godina ovdje će živjeti oko milion i po stanovnika. Osim što gubimo stanovništvo, ugroženi su budžeti, fondovi, nedostaje nam radna snaga.

Demografska slika Bosne i Hercegovine sve je lošija. Srednja procjena je da će nas za 50 godina biti oko milion i po. Demograf Aleksandar Čavić upozorava da smo bliži ipak pesimističnoj procjeni. Tako bi u BiH trebalo da živi oko milion i 200 hiljada stanovnika, javlja BHRT.

Pesimističke procjene

-Moje iskustvo govori da su realno utvrđeni broj stanovnika je uvijek bliži ovoj pesimističnoj procjeni tako da ako budemo imali milion i po stanovnika, mislim da to može biti i donekle zadovoljavajuće bez obzira kako to zvučalo, kaže demograf Aleksandar Čavić.

Prema Izvještaju “Perspektive svjetskog stanovništva” Bosna i Hercegovina se nalazi u grupi zemalja koja će do kraja vijeka drastično smanjiti broj stanovništva.

-Do 2070. godine demografski trendovi i nejednakosti dovest će do smanjenja ukupnog stanovništva za preko 50%, dok će demografska struktura naginjati starijoj populaciji sa njenim udjelom u ukupnom stanovništvu od preko 40 posto, kaže John Kennedy Mosoti, predstavnik Populacionog fonda UN-a u BiH.

Iseljavaju se kompletne porodice. Škole se zatvaraju, sela su gotovo pusta. U 2021. zemlju je napustilo gotovo 170.000 stanovnika.

-Jedinica mjere je jedno selo Marčići kod Zvornika gdje je oko 60 kuća obnovljeno a tu živi svega nekoliko porodica. Ostalo je sve zatvoreno. Takvih primjera imamo širom Bosne i Hercegovine, rekla je Mirhunisa Zukić iz Unije za održivi povratak i izbjeglice u BiH.

Uvoz radne snage

Problemi se osjećaju i u privredi. Nedostaje radne snage. Svjedočimo uvozu radne snage iz Turske, Indije, Nepala, Pakistana…

-Mi generalno po trendovima koje imamo zadnjih 10 godina, za 3-4 godine možemo reći da ćemo imati ponudu radne snage 0. Tako da mi već sada imamo potrebu da na neki način uvozimo radnu snagu iz drugih zemalja i to će biti trend u narednim godinama, kaže Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca RS.

Demografski trendovi su dugoročno uslovljeni. Na primjer veliki uloženi novac na polju fertiliteta trenutno ne znači mnogo. Efekti se osjete tek nakon dvije decenije. Mjere moraju biti sveobuhvatne, sistemske, kratkoročne i dugoročne. U suprotnom biće nas sve manje.

BiH

Sve više mladih porodica doseljava u bh. grad: Vrtić 90 KM, besplatan prevoz za učenike… (VIDEO)

Published

on

By

Zahvaljujući demografskim mjerama, ovaj grad je prošle godine prvi put nakon dugo godina konačno zabilježio pozitivan prirodni priraštaj

Činjenica je da se u Ljubuški doseljavaju mlade porodice iz drugih hercegovačkih općina i gradova, a i drugih država, a razlog su brojne demografske mjere koje ovaj grad nudi posljednih godina. Cilj lokalnih vlasti je da mladi koji žive u Ljubuškom ostanu ovdje i da im se olakša život, ali i da se privuku nove mlade porodice u ovaj grad, i u tome uspijevaju.

Ljubuški posljednih godina nudi brojne demografske mjere kako bi zadržao mlade ljude da ostanu ovdje. Između ostalog, nudi podršku za porodilje, dječji doplatak, subvencije vrtića, besplatan prevoz za učenike i podršku studentima.

Katarina Vištica je rođena Ljubušanka, no udajom se preselila u Mostar. Prošle godine se sa kćerkom i suprugom Mostarcem vratila u Ljubuški. Kaže da supruga nije bilo lako nagovoriti.

“Na što je on bio malo sumnjičav, govorio je ne znam mali grad, ovo ono, ali kad smo došli ovamo neće sad da ode”, priča Katarina.

Ona kaže da su uslovi za život u Ljubuškom mnogo bolji nego u Mostaru ili drugim sredinama. Njena porodica dobila je podršku pri kupovini prve nekretnine, a 11-godišnja kćerka, kaže, ima besplatne udžbenike i prevoz do škole. Uskoro očekuju i prinovu, a Ljubuški i Zapadnohercegovački kanton, daju značajne porodiljne naknade, kao i dječji dodatak. Svako rođeno dijete dobije 500 maraka, a svako treće i iduće dijete dobiva po 500 maraka svaki mjesec do sedme godine života.

Ljubuški ima i najjeftiniji vrtić u državi, s cijenom od 90, odnosno 100 maraka, a daje podršku i studentima, maturantima i penzionerima. Pokušavaju obuhvatiti sve kategorije društva kako bi im olakšali život, a posebno mlade, kako bi zaustavili njihov odlazak i privukli ih u Ljubuški.

“Vjerovatno su to razlozi zbog kojih nam dolazi sve više mladih porodica ne samo iz okruženja, nego i iz nekih drugih zemalja, tako smo imali u prošloj godini, i dvije porodice iz Njemačke, porodicu iz Švicarske, Francuske koji su se doselili i trajno žive kod nas jer njima je ovdje čist zrak, fina priroda, sigurnost o kojoj mi uopće ne razmišljamo koji živimo ovdje”, navodi gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić.

“Mogla sam otići, bilo je tu razmišljanja hoćemo li, ne bi, ali ipak ostali smo, probali smo, i svidjelo nam se, dobro nam ide hvala Bogu. Poručila bih svima neka dođu, neka se bore, jest u početku teško, ali svaka prepreka ako imate podršku, se pređe”, dodaje Katarina Vištica.

Zahvaljujući demografskim mjerama, Ljubuški je prošle godine prvi put nakon dugo godina konačno zabilježio pozitivan prirodni priraštaj, kaže gradonačelnik. Navodi kako je cijeli Zapadnohercegovački kanton usmjeren ka demografskoj politici, i da bi takav primjer trebale slijediti i druge sredine, jer je to jedini način da mladi ostanu u našoj zemlji.

Nastavi čitati

BiH

VIDEO Kćerka stradalog rudara Asima: Kobne noći sam mu govorila “baba, nemoj da ideš”

Published

on

By

Devet mjeseci je bio u logoru, moja nana, njegova mama strepila je da li je živ ili mrtav, kaže Irma Šehanović

Irma Šehanović, kćerka rudara Asima, koji je stradao u jami rudnika Mramor, gostovala je u Centralnom dnevniku Face televizije.

Ona je kazala da je znala koliko je opasan njegov posao.

-Kad god sam ga ispraćala, okretala sam se još jednom – da ga zapamtim. Nije to znao, niko nije znao, ali ja jesam. Uhvatim sebe sa prijateljima i razmišljam: Sad će babo iz treće smjene doći, to mi najteže pada – rekla je Irma.

Otkrila je da je joj je rođendan bio dan nakon što je poginuo.

-Puhala sam svijeće, on nije bio tu, ali imala sam nadu. Zaželjela sam samo jednu želju, ali nije se ostvarila.

Govorio da joj je otac bio mornar, a onda se desio rat.

-Devet mjeseci u logoru je bio. Moja nana, njegova mama strepila je da li je živ ili mrtav. Poslije dosta godina dočekala ga je ista sudbina. Porodično smo gledali Vas, znali smo se posvađati. Što mama i ja glasnije pričamo, on više pojačava i kaže: “Ja moram Senada gledati!” Gledali smo zajedno Senada, a sad ja sama gledam. Da me sad tu vidi, bio bi vjerovatno ponosan – emotivna je Irma.

Upitana je šta se desilo kobnog jutra, a ona odgovara:

-Njega je u 5:10 sati zatrpala zemlja. Obdukcija je pokazala da je preminuo na licu mjesta. Mama i ja kad ostanemo same, počinjala su razmišljanja: gdje je, da li se pati. Nažalost, preminuo je na licu mjesta. Zemlja se počela kruniti, ali bilo je kasno da babo reaguje – kazala je.

Govori da je kobne noći zakasnio na autobus i da ga je ona odvukla.

-Zvali smo autobus da se vrati po njega. Autobus je deset minuta ranije krenuo, ja sam mu govorila: “Baba, nemoj da ideš”, on je rekao: “Moram!” Autobus se kasnije vratio bez njega – zaključila je.

Nastavi čitati

BiH

Milanović poručio iz Tuzle: Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka, moraju biti ravnopravni

Published

on

By

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini u okviru koje obilazi dva grada – Tuzlu i Brčko.

U suretu s medijima hrvatski predsjednik je govorio o nekoliko tema, a između ostalog je rekao da HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH neće proći te da je status Hrvata u našoj zemlji pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske.

Inače, Milanović je svoju posjetu Bosni i Hercegovini započeo odlaskom u tuzlansko prigradsko naselje Husino, gdje je pložio vijenac i zapalio svijeću ispred spomen-obilježja 115. brigade Hrvatskog vijeća odbrane Zrinski, a zatim se susreo s pripadnicima njegove 115. brigade.

Potom je krenuo put Gradske uprave Tuzle, gdje se sastao sa gradonačelnikom Zijadom Lugavićem, a boravak u gradu soli okončao je odlaskom u Franjevački samostan, gdje se susreo s gvardijanom fra Željkom Nikolićem.

Kako je kazao u susretu s medijima, hrvatske ratne brigade iz vremena agersije na Bosnu i Hercegovinu, a koje su se nalazile u Tuzli i Brčkom, su primjer dobre i razumne saradnje sa Armijom RBiH.

“Nije bilo idealno, bilo je teško, prostor je odbranjen, bilo se na rubu sukoba, ali do njega nije došlo. Razum i pamet određenih ljudi su pretegnuli na bolju stranu i toga se treba sjećati i obilježavati. Ovo je dobar dio naše zajedničke historije”, kazao je Milanović.

Na pitanje šta očekuje od HDZ-a i Domovinskog pokreta u kontekstu položaja Hrvata u BiH, Milanović je kazao da od HDZ-a ne očekuje ništa, dok Domovinski pokret mora usuglasiti da li će se baviti politikom ili ne. Kazao je da Hrvati u BiH ne mogu birati svog člana Predsjedništva, naglasivši da to treba mijenjati i vratiti na fabričke postavke.

“Nemam nikakva očekivanja, a da pri tome ne mislim na dobra ili loša. HDZ nije napravio ništa. Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka ili Bošnjaka, Srba i Hrvata. Moraju biti ravnopravni. Moraju imati pravo izbora svojih nacionalnih predstavnika i to je tako. To možda nije idealno, ali je tako. U tom pogledu HDZ nije napravio apsolutno ništa i neće napraviti. Tu ću stati jer sam u stranoj državi. Domovinski pokret ako ih želi pritegnuti – može. Ali, očito ne žele jer se ne žele baviti pravom državnom politikom i sistemom nacionalne sigurnosti, a odnosi sa BiH i status Hrvata su također pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske. Ovdje ne mislim na oružje i rat jer je ovo mirna zemlja i među nama je sve manje-više jasno”, rekao je Milanović.

HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH nije prošao, a Milanović vjeruje da se to u konačnici i neće desiti.

“HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona neće ni proći. To nisu stavovi HDZ-a BiH već svih Hrvata. U BiH ne znam nikoga ko ne bi bio za to. Takvi su stavovi i velike većine ljudi i Hrvatskoj, ali za to se neko treba zauzeti i nametnuti kao temu razgovora. Hrvatska je članica NATO-a i EU i to je prostor za pomoć drugima pa i BiH”, naglasio je Milanović.

Predsjednica Evropske komisije i kandidatkinja EPP-a za tu dužnost na sljedećim evropskim izborima Ursula von de Leyen izjavila je da je BiH na dobrom putu za ulazak u EU, ali da u tome Hrvatska može dobrim dijelom pomoći. Milanović je pak kazao da se ona ništa ne pita, naglasivši da ne vidi načina da ona i dalje bude predsjednica komisije na čijem se čelu nalazi.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije