Connect with us

BiH

Nakon lošeg poslovanja: EP BiH sada planira povećanje cijena struje za domaćinstva

Published

on

Nakon što je u 2023. godini ostvaren rekordan gubitak od čak 140 miliona KM, Elektroprivreda BiH planira u naredne tri godine poslovati pozitivno i ujedno investirati veliki novac u nove energetske objekte, ali to podrazumijeva i rast cijena električne energije, piše BiznisInfo.ba.

Između ostalog, u EPBiH planiraju rast cijena struje i za domaćinstva u Federaciji BiH.

Ovo se vidi iz dokumenta Plan poslovanja JP Elektroprivreda BiH za period 2024. – 2026. koji će biti razmatran na Skupštini dioničara, a u koji je BiznisInfo.ba imao uvid.

Planom je predviđeno ostvarenje dobiti u planskim godinama (2024-2026), a na bazi planskih projekcija i pretpostavki. Pored toga, planirano je i značajno zaduživanje kod međunarodnih i domaćih finansijskih institucija, kako bi se zatvorila finansijska konstrukcija za ulaganja u planskom periodu, koja dosežu iznos od preko 1,7 milijardi KM, s tim da se pojedini projekti protežu i na godine nakon toga.

“Izvjesno je da će većina potrebnih finansijskih sredstava, posebno za projekte u vezi proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, morati biti obezbjeđena iz eksternih izvora, što će dovesti do znatno većeg nivoa zaduženosti Društva u odnosu na trenutni nivo. S obzirom na godinama prisutnu nisku stopu rentabilnosti, te značajne odlive u vezi ZD rudnika, Društvo nema dovoljna akumulirana novčana sredstva da može ulaganja finansirati pretežno iz vlastitih izvora”, navodi se.

Planom je predviđen početak izgradnje više novih energetskih objekata. Predviđen je početak izgradnje HE Janjići, kao i početak izgradnje drugih novih proizvodnih objekata, od kojih su vjetroelektrana Vlašić i nekoliko solarnih elektrana, za čiju izgradnju bi bila korištena sredstva međunarodnih finansijskih institucija i vlastita sredstva iz gotovinskog toka po osnovu internog obračuna naknada za emisiju CO2.

Predviđeno je da u toku ovog perioda počne proizvodnja u nekoliko novih objekata solarnih elektrana, Gračanica 1, Gračanica 2, Gornja Breza, Banovići Selo, Podveležje 3.

U skladu sa raspoloživim mogućnostima i planovima prestrukturiranja rudnika, nastavit će se i sa investiranjem u rudnike uglja u sastavu Koncerna EP BiH, kako bi se na duži rok obezbjedila stabilna i održiva proizvodnja uglja u obimu potrebnom za planirani rad termoelektrana, ne samo u planskom periodu nego i u preostalom periodu rada pojedinih blokova.

U skladu sa strateškim ciljem EP BiH da značajno poveća udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, planirana su i sredstva za otkup projekata obnovljivih izvora energije koji su već u pogonu i projekata koji su u razvoju, kao i otkup ili zakup zemljišta pogodnih za izgradnju solarnih elektrana. Osim toga, planiraju se aktivnosti i ulaganja u već identifikovane projekte solarne energije što je prepoznato kao razvojna šansa.

Ovaj plan predviđa značajna ulaganja vlastitih i kreditnih sredstava u razvoj i implementaciju ovih projekata te bi naredni trogodišnji period trebao biti obilježen izgradnjom više FNE na nekoliko perspektivnih lokacija.

No, problem su cijene struje koje se prodaju kupcima.

“Prilikom finalizacije ovog Plana kao ulazna pretpostavka korištene su važeće (početkom januara 2024. godine) cijene za prodaju kupcima na javnom snabdijevanju uz pretpostavku povećanja istih za prosječno 10 posto od 01.06.2024. godine. Također, u najavi su pregovori u vezi Granskog kolektivnog ugovora sa SEER-om FBiH, a čiji ishod može imati uticaja na troškove radne snage u planskom periodu. U slučaju da u narednom periodu dođe do korekcije više značajnih ulaznih i izlaznih cijena i energetskih elemenata, biće pripremljen revidovani plan”, stoji u dokumentu.

Planirano je da se najveći dio planirane dobiti zadrži u Društvu, te iskoristi kao izvor finansiranja za buduće investicije. Postojeći i potencijalni kreditori će analizirati gotovinske tokove Društva i Koncerna kao jednu od ključnih podloga za odobrenje kreditnih aranžmana.

Povećanje cijena za domaćinstva

U jednom dijelu ovog opsežnog dokumenta jasno se navodi da je cilj povećanje cijena i za domaćinstva, a ne samo za privredu, te da će se raditi na tome da se javnost pripremi za takvu odluku.

“Bitno je kupce i javnost uvjeriti da je postepeno povećanje prodajnih cijena energije, naročito za domaćinstva, uzimajući u obzir troškove proizvodnje i tržišne okolnosti, nužno ako želimo na duži rok računati na domaće izvore električne energije koji će biti okolinski i klimatski prihvatljiviji od postojećih”, stoji u dokumentu.

Kako se navodi, najveći dio planirane prodaje električne energije krajnjim kupcima odnosi se na kategoriju Domaćinstva, kod koje je planirano povećanje tarifnih stavova za energiju za 2024. godinu.

Sigurno je, ističu, da će u narednih 2-7 godina biti uvedeno plaćanje taksi ili sličnih naknada na CO2 emisije iz termoelektrana na prostoru BiH, a na Državi i EP BiH je da se izbore da to bude postepeno i uz što manje troškove.

Planiran je porast broja krajnjih kupaca za oko 1% u odnosu na 2023. godinu, kao i mala (slična kao u 2023. godinu) količina energije koju će dio krajnjih kupaca nabaviti od drugih snabdjevača u BiH, pri čemu EP BiH (odnosno distributivna djelatnost) ostvaruje samo prihod od mrežarine.

Planom je predviđeno da EP BiH zadrži preko 99% učešća (gledano po obimu prodate energije) u snabdijevanju krajnih kupaca.

BiH

Sve više mladih porodica doseljava u bh. grad: Vrtić 90 KM, besplatan prevoz za učenike… (VIDEO)

Published

on

By

Zahvaljujući demografskim mjerama, ovaj grad je prošle godine prvi put nakon dugo godina konačno zabilježio pozitivan prirodni priraštaj

Činjenica je da se u Ljubuški doseljavaju mlade porodice iz drugih hercegovačkih općina i gradova, a i drugih država, a razlog su brojne demografske mjere koje ovaj grad nudi posljednih godina. Cilj lokalnih vlasti je da mladi koji žive u Ljubuškom ostanu ovdje i da im se olakša život, ali i da se privuku nove mlade porodice u ovaj grad, i u tome uspijevaju.

Ljubuški posljednih godina nudi brojne demografske mjere kako bi zadržao mlade ljude da ostanu ovdje. Između ostalog, nudi podršku za porodilje, dječji doplatak, subvencije vrtića, besplatan prevoz za učenike i podršku studentima.

Katarina Vištica je rođena Ljubušanka, no udajom se preselila u Mostar. Prošle godine se sa kćerkom i suprugom Mostarcem vratila u Ljubuški. Kaže da supruga nije bilo lako nagovoriti.

“Na što je on bio malo sumnjičav, govorio je ne znam mali grad, ovo ono, ali kad smo došli ovamo neće sad da ode”, priča Katarina.

Ona kaže da su uslovi za život u Ljubuškom mnogo bolji nego u Mostaru ili drugim sredinama. Njena porodica dobila je podršku pri kupovini prve nekretnine, a 11-godišnja kćerka, kaže, ima besplatne udžbenike i prevoz do škole. Uskoro očekuju i prinovu, a Ljubuški i Zapadnohercegovački kanton, daju značajne porodiljne naknade, kao i dječji dodatak. Svako rođeno dijete dobije 500 maraka, a svako treće i iduće dijete dobiva po 500 maraka svaki mjesec do sedme godine života.

Ljubuški ima i najjeftiniji vrtić u državi, s cijenom od 90, odnosno 100 maraka, a daje podršku i studentima, maturantima i penzionerima. Pokušavaju obuhvatiti sve kategorije društva kako bi im olakšali život, a posebno mlade, kako bi zaustavili njihov odlazak i privukli ih u Ljubuški.

“Vjerovatno su to razlozi zbog kojih nam dolazi sve više mladih porodica ne samo iz okruženja, nego i iz nekih drugih zemalja, tako smo imali u prošloj godini, i dvije porodice iz Njemačke, porodicu iz Švicarske, Francuske koji su se doselili i trajno žive kod nas jer njima je ovdje čist zrak, fina priroda, sigurnost o kojoj mi uopće ne razmišljamo koji živimo ovdje”, navodi gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić.

“Mogla sam otići, bilo je tu razmišljanja hoćemo li, ne bi, ali ipak ostali smo, probali smo, i svidjelo nam se, dobro nam ide hvala Bogu. Poručila bih svima neka dođu, neka se bore, jest u početku teško, ali svaka prepreka ako imate podršku, se pređe”, dodaje Katarina Vištica.

Zahvaljujući demografskim mjerama, Ljubuški je prošle godine prvi put nakon dugo godina konačno zabilježio pozitivan prirodni priraštaj, kaže gradonačelnik. Navodi kako je cijeli Zapadnohercegovački kanton usmjeren ka demografskoj politici, i da bi takav primjer trebale slijediti i druge sredine, jer je to jedini način da mladi ostanu u našoj zemlji.

Nastavi čitati

BiH

VIDEO Kćerka stradalog rudara Asima: Kobne noći sam mu govorila “baba, nemoj da ideš”

Published

on

By

Devet mjeseci je bio u logoru, moja nana, njegova mama strepila je da li je živ ili mrtav, kaže Irma Šehanović

Irma Šehanović, kćerka rudara Asima, koji je stradao u jami rudnika Mramor, gostovala je u Centralnom dnevniku Face televizije.

Ona je kazala da je znala koliko je opasan njegov posao.

-Kad god sam ga ispraćala, okretala sam se još jednom – da ga zapamtim. Nije to znao, niko nije znao, ali ja jesam. Uhvatim sebe sa prijateljima i razmišljam: Sad će babo iz treće smjene doći, to mi najteže pada – rekla je Irma.

Otkrila je da je joj je rođendan bio dan nakon što je poginuo.

-Puhala sam svijeće, on nije bio tu, ali imala sam nadu. Zaželjela sam samo jednu želju, ali nije se ostvarila.

Govorio da joj je otac bio mornar, a onda se desio rat.

-Devet mjeseci u logoru je bio. Moja nana, njegova mama strepila je da li je živ ili mrtav. Poslije dosta godina dočekala ga je ista sudbina. Porodično smo gledali Vas, znali smo se posvađati. Što mama i ja glasnije pričamo, on više pojačava i kaže: “Ja moram Senada gledati!” Gledali smo zajedno Senada, a sad ja sama gledam. Da me sad tu vidi, bio bi vjerovatno ponosan – emotivna je Irma.

Upitana je šta se desilo kobnog jutra, a ona odgovara:

-Njega je u 5:10 sati zatrpala zemlja. Obdukcija je pokazala da je preminuo na licu mjesta. Mama i ja kad ostanemo same, počinjala su razmišljanja: gdje je, da li se pati. Nažalost, preminuo je na licu mjesta. Zemlja se počela kruniti, ali bilo je kasno da babo reaguje – kazala je.

Govori da je kobne noći zakasnio na autobus i da ga je ona odvukla.

-Zvali smo autobus da se vrati po njega. Autobus je deset minuta ranije krenuo, ja sam mu govorila: “Baba, nemoj da ideš”, on je rekao: “Moram!” Autobus se kasnije vratio bez njega – zaključila je.

Nastavi čitati

BiH

Milanović poručio iz Tuzle: Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka, moraju biti ravnopravni

Published

on

By

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini u okviru koje obilazi dva grada – Tuzlu i Brčko.

U suretu s medijima hrvatski predsjednik je govorio o nekoliko tema, a između ostalog je rekao da HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH neće proći te da je status Hrvata u našoj zemlji pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske.

Inače, Milanović je svoju posjetu Bosni i Hercegovini započeo odlaskom u tuzlansko prigradsko naselje Husino, gdje je pložio vijenac i zapalio svijeću ispred spomen-obilježja 115. brigade Hrvatskog vijeća odbrane Zrinski, a zatim se susreo s pripadnicima njegove 115. brigade.

Potom je krenuo put Gradske uprave Tuzle, gdje se sastao sa gradonačelnikom Zijadom Lugavićem, a boravak u gradu soli okončao je odlaskom u Franjevački samostan, gdje se susreo s gvardijanom fra Željkom Nikolićem.

Kako je kazao u susretu s medijima, hrvatske ratne brigade iz vremena agersije na Bosnu i Hercegovinu, a koje su se nalazile u Tuzli i Brčkom, su primjer dobre i razumne saradnje sa Armijom RBiH.

“Nije bilo idealno, bilo je teško, prostor je odbranjen, bilo se na rubu sukoba, ali do njega nije došlo. Razum i pamet određenih ljudi su pretegnuli na bolju stranu i toga se treba sjećati i obilježavati. Ovo je dobar dio naše zajedničke historije”, kazao je Milanović.

Na pitanje šta očekuje od HDZ-a i Domovinskog pokreta u kontekstu položaja Hrvata u BiH, Milanović je kazao da od HDZ-a ne očekuje ništa, dok Domovinski pokret mora usuglasiti da li će se baviti politikom ili ne. Kazao je da Hrvati u BiH ne mogu birati svog člana Predsjedništva, naglasivši da to treba mijenjati i vratiti na fabričke postavke.

“Nemam nikakva očekivanja, a da pri tome ne mislim na dobra ili loša. HDZ nije napravio ništa. Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka ili Bošnjaka, Srba i Hrvata. Moraju biti ravnopravni. Moraju imati pravo izbora svojih nacionalnih predstavnika i to je tako. To možda nije idealno, ali je tako. U tom pogledu HDZ nije napravio apsolutno ništa i neće napraviti. Tu ću stati jer sam u stranoj državi. Domovinski pokret ako ih želi pritegnuti – može. Ali, očito ne žele jer se ne žele baviti pravom državnom politikom i sistemom nacionalne sigurnosti, a odnosi sa BiH i status Hrvata su također pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske. Ovdje ne mislim na oružje i rat jer je ovo mirna zemlja i među nama je sve manje-više jasno”, rekao je Milanović.

HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH nije prošao, a Milanović vjeruje da se to u konačnici i neće desiti.

“HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona neće ni proći. To nisu stavovi HDZ-a BiH već svih Hrvata. U BiH ne znam nikoga ko ne bi bio za to. Takvi su stavovi i velike većine ljudi i Hrvatskoj, ali za to se neko treba zauzeti i nametnuti kao temu razgovora. Hrvatska je članica NATO-a i EU i to je prostor za pomoć drugima pa i BiH”, naglasio je Milanović.

Predsjednica Evropske komisije i kandidatkinja EPP-a za tu dužnost na sljedećim evropskim izborima Ursula von de Leyen izjavila je da je BiH na dobrom putu za ulazak u EU, ali da u tome Hrvatska može dobrim dijelom pomoći. Milanović je pak kazao da se ona ništa ne pita, naglasivši da ne vidi načina da ona i dalje bude predsjednica komisije na čijem se čelu nalazi.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije