Connect with us

BiH

Nikšić: Ušli smo u političku krizu, nemamo ništa protiv da Dodik Trojku zamijeni sa SDA

Published

on

O aktuelnim temama u Dnevniku D FTV-a govorio je Nermin Nikšić, premijer FBiH i predsjednik SDP-a.
Na početku razgovora odgovorio je na pitanje postoji li koalicija na državnom nivou nakon svega što se dogodilo u NSRS.

„Teško pitanje. Na to pitanje teško ja sam mogu dati odgovor. To je koalicija koja u sebi sadrži nekoliko političkih subjekata. Evidentno je da smo ušli u jednu političku krizu, evidentno je da će nam trebati jako puno vremena da se vratimo na puteve kojima smo išli do prije par dana. Iskreno se nadam, a i danas je Trojka pokušala poslati poruku da nastavimo razgovarati, da iskoristimo ovaj period do stupanja na snagu drugog dijela Izbornog zakona kojeg je proglasio visoki predstavnik – da probamo mi doći do rješenja. Da li će to naići na razumijevanje ostalih partija, vidjet ćemo. Nakon uskršnjih praznika, pošto smo mi sljedeći domaćini, pokušat ćemo organizovati jedan takav sastanak“, kazao je on.

Nikšić je ocijenio da politička klima u BiH nije ugodna.

„Imate svaki čas neko prepucavanje i ultimatume, koji ne mogu prolaziti na ozbiljnoj političkoj sceni. I ovo vrijeme iza nas je pokazalo, kad razgovarate onda i dođete do određenog kompromisa. Na ovaj način sigurno nismo spremni razgovarati, ali smo spremni tražiti moduse kako da izađemo iz krize“, poručio je on.

Osvrnuo se i na izjavu Milorada Dodika u kojoj je Trojku nazvao političkim lažovima.

„Ne znam na šta je mislio. Nikad nismo krili da smo spremni na razgovor i kompromis, ali isto tako nismo krili da nećemo popustiti kada je u pitanju interes građana i BiH. Mi u ovom periodu nismo promijenili svoj stav i mišljenje. Ja bih radije da smo mi uspjeli da se dogovorimo i da smo mi donijeli izborni zakon. Ali trebamo biti svjesni da postoji visoki predstavnik i da on ima svoja ovlaštenja koja koristi kako procijeni“, objašnjava Nikšić.

Upitan kako gleda na Dodikov poziv da Trojku u koaliciji zamijeni sa SDA, istakao je da nije ništa novo u političkoj praksi da dolazi do prekompozicije vlasti.

„Imali smo priliku nekoliko puta čuti da je bilo lakše sa SDA nego s nama. Nemamo ništa protiv, ako se slože. S naše strane, mi smo i dalje spremni da kroz razgovore pokušamo prevazići krizu“, kazao je.

Dodaje da ne postoji niko ozbiljan na političkoj sceni ko vjeruje da je moguće isporučiti Dodikove zahtjeve.

„Smatram da je on svjestan da to nisu realni zahtjevi i da od njih nema ništa. To nije ni taktiziranje, nije on taj tip. Sigurno je ljut. Moramo biti svjesni – kompromis nije bilo moguće postići bez Dodika i Čovića. Koliko god smo se mi upinjali, i oni su morali biti dio te priče koju smo završili da dobijemo otvaranje pregovora“, kazao je Nikšić.

Upitan znači li ovo kraj evropskog puta, odgovara:

„Sigurno će usporiti evropski put BiH i ispunjavanje uslova koji su pred nama. Ali mi nikad nismo odustajali od evropskog puta i uvijek smo tražili načine kako ćemo ga odblokirati. Nakon otvaranja pregovora dobila je i RS i FBiH, znači dobila je i država. Jačamo i državu i institucije vlasti“, tvrdi Nikšić.

Komentarisao je i odluku visokog predstavnika kojom je nametnuo izmjene izbornog zakona.

„Odluka visokog predstavnika, pogotovo onaj dio koji se odnosi na tehničke izmjene izbornog zakona, nije sporna nikome, pa čak ni političkim partijama iz RS i SNSD-u“, kaže Nikšić.

Kaže i da je državna koalicija bila dogovorila 99 posto stvari vezano za izborni zakon.

„Pa i oko rješavanja pitanja CIK-a smo otprilike postigli neki konsenzus na bazi činjenice da ipak ne biraju oba doma parlamenta CIK, već da Kolegij oba doma bude komisija koja će predlagati sastav. Oko nekih nadležnosti je ostala sitnica da se dogovori. Kamen spoticanja bio je izbor članova Predsjedništva BiH, gdje smo mi iz Trojke smatrali da je važno da, osim provođenja odluka Ustavnog suda, je vrlo važno da provedemo i odluke Suda za ljudska prava u Strazburu“, ističe Nikšić.

Na pitanje je li ga iznenadila odluka visokog predstavnika, istakao je:

„Imali smo informacije da se lomi kada i koji je to rok. I mi smo išli i lobirali kod visokog predstavnika prije mjesec kada je prvi put to najavio, da sačeka, da ćemo mi to pokušati da riješimo. Smatrali smo čak da nam je izborni zakon najmanji problem da dogovorimo, osim izbora članova Predsjedništva“.

Govorio je i o sjednici Vlade FBiH povodom sigurnosne situacije.

„Ne možemo se praviti da odluka visokog predstavnika nije izazvala određene političke posljedice u BiH. Imali smo danas i zakazanu sjednicu NSRS-a, naravno da smo jednim uhom osluškivali šta se i tamo dešava. Smatram da je bila obaveza Vlade da izađe i kaže građanima da pratimo stanje i da nema razloga za strah i paniku. Dotakli smo se i drugih stvari“, objasnio je Nikšić.

Kazao je i da se ‘Vlada FBiH nije ni marke dodatno zadužila u odnosu na ono što je plan utvrđen od prethodne vlade za period 2022.-2024’.

„Postoji neki kontinuitet i bez obzira koliko će neko ponavljati laž – od toga nema ništa, vrlo lako je demantovati. S MMF-om ćemo nastaviti razgovarati, na njihov izvještaj koji smo preliminarno dobili u prvom trenutku ne može se intervenisati, to je njihov osnovni izvještaj, ali kada dođe do toga imat ćemo svoje obrazloženje za svaku onu stavku koju naveli“, rekao je on.

Dotakao se i Južne interkonekcije.

„Kod nas vrlo često pitanja koja ne bi trebala biti politička, to postanu. Naravno da ima načina da se riješi, ali u ovom trenutku Vlada FBiH radi na principu usaglašavanja jedinstvenih stavova i jednoglasnih odluka. To će ići na redovnu sjednicu. Imamo u parlamentu i prijedlog SDA, i prijedlog HDZ-a, ali će opredjeljenje Vlade biti da nijedan od njih ne budu, već da Vlada uradi prijedlog“.

O uspostavi USKOK-a:

„Tu se najdalje došlo i najbliže je provedbi. Našli smo konačno lokaciju za smještaj federalnog USKOK-a i odjela vrhovnog suda za procesuiranje tih djela. Odlična je i svi su zadovoljni, nadam se da u zadnjem kvartalu ove godine kreću s radom obje institucije“, objavila je Federalna.ba.

BiH

Helez: Na pet mjesta proizvodimo dronove, a imamo i jače stvari – pozivam Dodika da to vidi

Published

on

By

“Što se tiče dronova, mi na pet mjesta imamo dronove koji se proizvode, to nije nikava tajna. Problem je što su oni u Srbiji mislili da je to nešto spektakularno, ta proizvodnja dronova. Pozivam Dodika da dođe sa mnom, da to vidi, kad to bude gotovo. Mi proizvodimo veće i jače stvari od dronova, to je sve legalno”, kazao je za N1 ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez.

Helez je u Danu uživo ponovio da su postojali paravojni kampovi na području entiteta Republika Srpska, ali da su bili “privremenog karaktera” i da ih svake godine pohađaju “studenti i srednjoškolci”. Državni ministra je kazao kako je “50 svjedoka pred Tužilaštvom BiH” potvrdilo njegove navode.

Također, Helez je odgovorio i na optužbe članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović kako “huška na rat” odgovorivši da to ne radi, nego radi posao koji bi trebala raditi Cvijanović sa druga dva člana državnog predsjedništva.

Jučer je održana sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj se trebalo raspravljati o izmjenama Izbornog zakona, ali i o zakonu o sudu. Vi ste iskoristili pravo veta i skinuli oba zakona sa dnevnog reda?

Nisam ja iskoristio pravo veta, ali sam upozorio predlagača da ću ga iskoristiti i onda je predlagač povukao zakon. Zbog čega sam to uradio? Prvo, taj zakon je zakasnio i drugo – nije prošao sve procedure, nije rezultat političkog dogovora. Nije mi odgovarala ni suština, u jednom članu se reguliše izbor Predsjedništva i govori se samo o tri kantona, što je nonsens i kontra svih presuda u Strazburu. Ključno je – da smo pustili da ovaj zakon prođe onda bi imali dva izborna zakona i to nema nigdje u svijetu. Bio sam opravdano protiv toga.

U prijedlogu HDZ-ovog zakona nema rješenja za slučaje “Sejdić i Finci”, kao i druge presude Evropskog suda za ljudska prava, ali iz ove stranke opravdavaju zakon time što je “privremenog karaktera”?

Prvo ovaj zakon je kontra Ustava BiH i nije evropski.

Iz HDZ-a i jučer optimistični, iako je zakon povučen s dnevnog reda, nadaju se domaćem rješenju. Ima li uopšte mjesta za ovaj optimizam?

Vijeće ministara BiH funkcioniše. Normalno održavamo sjednice i usvajamo dnevne redove. Nema tu nikakvih problema. Nama je da se dogovaramo i radimo. Ono što usaglasimo to će ići.

A šta je sa radom Parlementa BiH?

To za Parlement trebate pitati nekoga drugog.

CIK je danas raspisala izbore za 6. oktobar i to na osnovu Izbornog zakona BiH, koji je visoki predstavnik Christian Schmidt izmijenio 26. marta ove godine. Po kojem će zakonu glasati birači u Republici Srpskoj?

Jedan jedini je izborni zakon – to je ovaj što je nametnuo visoki predstavnik i on obavezuje sve strukture vlasti. Oni sami ne priznaju taj entitetski izborni zakon.

Zakon o sudu i dalje je sporan zbog lokacije. Sporan je bio i posljednji prijedlog po kojem bi Parlamentarnoj skupštini bio dat rok da se odredi mjesto novog apelacinog vijeća. Kako će ovo pitanje biti riješeno?

Govorim u lično ime, potpuno je nebitno da li će biti u Istočnom Sarajevu ili Banjaluci. Mislim da će to nakon dvije godine biti smješno da smo se prepirali oko toga.

Šta će biti sa daljim reformama, činjenica da smo zapeli na EU putu. Hoće li se nastaviti integracija nakon glasanja o rezoluciju o genocidu u Srebrenici, jer u ovom trenutku su podignute tenizije i na neki način je blokiran rad državnih institucija?

Rezolucija će biti usvojena, ništa se strašno neće desiti ovdje i u Srbiji. I dalje će život ići normalnim tokom. Dobro bi bilo da Srbija prizna genocid jer je to presuđeno na Sudu. Iskreno mislim da se tu najviše štete nanosi srpskom narodu, jer ako bi priznali genocid tačno bi se znalo ko je to uradi, ali ako se negira – stavlja se ljaga na cijeli narod, pa i državu Srbiju. Nama je ovdje živjeti, bila rezolucija ili ne. Nama će uvijek Srbija biti susjed i mi ćemo uvijek biti suverena država Bosna i Hercegovina.

Kako komentarišete optužbe na vaš račun Željka Cvijanović, iznesene pred Vijećem sigurnosti UN-a, da dajete ratnohuškačke izjave i da je BiH evropsko leglo “džihadista”?

Mi smo došli u tu tužnu, jadnu situaciju u Bosni i Hercegovini da je jedan čovjek u entitetu stavio sve pod svoju kontrolu. Imam osjećaj da, ne daj Bože, taj nesretni Dodik dođe u učionicu i pobije 30 đaka da bi Cvijanović rekla “svaka čast”. Ona je rekla da huškam na rat zato što pravim rezervni sastav, a to bi trebala raditi Cvijanović sa ostala druga dva člana Predsjedništva zato što su vrhovni komadantni OS BiH. Čudi me njeno neznanje, a i to da ima “džihadista” je mržnja prem BiH.

Šta je sa paravojnim kampovima u RS-u i proizvodnjom dronova, kako ste ranije izjavljivali?

Kampovi su postojali, bili su privremeni i oni se prave svake godine od studenata i srednjoškolaca. Mi imamo te informacije. Kada sam iznio to u javnost, pred Tužilaštvom BiH se javilo preko 50 svjedoka da je bilo kampova. Zar mislite da oni ne bi podnijeli krivične prijave protiv mene da nisam u pravu? Što se tiče dronova, mi na pet mjesta imamo dronove koji se proizvode, to nije nikava tajna. Problem je što su oni u Srbiji mislili da je to nešto spektakularno, ta proizvodnja dronova. Pozivam Dodika da dođe sa mnom, da to vidi, kad to bude gotovo. Mi proizvodimo veće i jače stvari od dronova, to je sve legalno. Ja se ponosim namjenskom industrijom i ona je doživjela ekspanziju.

Pixabay

Ima li potrebe da se Bosna i Hercegovina naoružava?

Želim reći da su te priče o naoružavanju (u regiji) prenapuhane. Imamo sporazum o balansu u naoružavanju u regiji, sve se kreće u dogovorenim odnosima.

Kritikuju vas zbog izjave kako “imate plan” u slučaju pokušaja otcjepljenja dijela Bosne i Hercegovine?

Kakav bih ja bio ministar odbrane ako ne bih imao plan? Po stoti put kažem da nikada nijedan dio Bosne i Hercegovine se ne može otcijepiti. Može se desiti da to neko pokuša, ali onda se pokreću svi mehanizmi međunarodnih i domaćih institucija. Ne dao Bog da se desi rat, kao što je 1992., mi imamo Oružane snage. Svi obavještajni podaci, kojima raspolažem, kažu da je mirna situacija u državi. Ja ovo govorim da vide da ima ko braniti BiH i onda kada se uplaše kažu “naša država” i meni ih je tada drago slušati.

Nastavi čitati

BiH

Nema para za terapije, pacijenti umiru, a direktoru Zavoda zdravstvenog osiguranja povećana plaća za 30 posto

Published

on

By

Dvadeset petog aprila ove godine na prijedlog ministra zdravstva Vlada KS donijela je odluku o povećanju plaće do 30 posto od osnovne plaće direktoru Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo Muameru Kosovcu, koju potpisuje kantonalni premijer Nihad Uk.

Odluka je donesena “na osnovu pozitivnog poslovanja” pomenutog kantonalnog zavoda”.

“Uvećanje osnovne plaće direktoru Zavoda iz tačke I ove odluke, a saglasno članu 15. Zakona o plaćama i naknadama članova organa upravljanja i drugih organa i institucija Kantona Sarajevo, kantonalnih javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač Kantona Sarajevo, odobrava se na osnovu pozitivnog poslovanja Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2022. godinu”, stoji u odluci, piše Raport.

U vrijeme kada nedostaje prijeko potrebnih lijekova, naročito potrebnih onkološkim pacijentima, kojima život sad visi o koncu, dok su kao olakšice uvedene elektronske uputnice, pa iskustva pokazuju da su umjesto olakšavajućih, otežavajuće okolnosti u pitanju, kad se magnetna rezonanca čeka po osam mjeseci, kad se nude zamjenske terapije koje često ne ferceraju na željeni način, dok su zidovi bolnica oronuli, dok po svim zdravstvenim institucijama nedostaje kadar…, dok nema para za sve nabrojano, a ima toga još, plaća direktoru Zavoda se povećava. I za to ima novca. Za pozitivno poslovanje.

Nastavi čitati

BiH

Subašić: Sad sam srela zločinca koji je pred mojim očima silovao žene. Neki su još u policiji, rade po opštinama, po parlamentima…

Published

on

By

Predsjednica udruženja Majke Srebrenice Munira Subašić obratila se na otvaranju objekta za odlaganje ekshumiranog biološkog materijala, ličnih predmeta i odjeće neidentifikovanih žrtava genocida u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari.

Govorila je o značaju ovog objekta i iskazala zahvalnost zbog njegovog otvaranja.

Ona je, između ostalog, kazala da je jutros prepoznala ratnog zločinca.

“Ja sam sad prije pet minuta srela zločinca, koji je pred mojim očima silovao neke osobe koje možda nikada to neće kazati. Vjerujte da neki još nose uniformu, evo ovdje u policiji, rade po opštinama, po parlamentima i nikad se nisu pokajali”, posvjedočila je Subašić.

Dodala je da zločince koji su silovali Bošnjakinje u periodu agresije na BiH viđa i u uniformama te zaposlene u općinama.

Sve majke svijeta je pozvala da slijede primjer majki Srebrenice u odgoju djece. Naglasila je da su djecu učile da ne mrze.

“Sve majke svijeta treba da uče od majki Bošnjakinja. Pet i po hiljada djece je ostalo bez roditelja, siročadi ta su djeca preživjela genocid ko i mi, mnoga nemaju ni fotografiju oca da vide kako izgleda, mi smo se izborile da odgojimo djecu da ne mrze i bez osvete. Pozivam sve majke: ‘Učite od nas i odgajajte djecu u ljubavi, ne u mržnji'”, poručila je Subašić.

Nastavi čitati

Najčitanije