Connect with us

BiH

Objavljen stenogram sa sjednice u Kongresu SAD: Dodikovi ljudi su molili da prestanemo sa sankcijama

Published

prije 1 mjesec

on

Prošle sedmice Predstavnički dom Kongresa SAD usvojio je zakon “Održavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije”, čiji je cilj odvraćanje destabilizirajućih akcija u BiH. I to sankcijama.

Mediji su u tome već izvjestili, a sad je objavljen transkript rasprave u Predstavničkom domu koja je jako zanimljiva.

Predlagateljica ovog zakona je zastupnica Ann Wagner iz St. Louisa. Zanimjivo je da je ona iz Republikanske stranke, čijoj pobjedi na izborima u SAD se nada Milorad Dodik – čovjek zbog kojeg se ovaj zakon i usvaja.

O pobjedi republikanaca Dodik je i jučer pričao kazavši kako se nada da će dolaskom Donalda Trumpa i republikanske administracije nestati problemi RS i njega lično, a do tada, kako je sam rekao, ‘k'o živ k'o mrtav’.

No, stvari bi mogle po Dodika i njegove saradnike biti još gore.

Zastupnica Wagner je predložila usvajanje novog zakona kojim se predviđa nametanje sankcija u odnosu na strane osobe koje podrivaju Dejtonski mirovni sporazum ili prijete sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Zakon predviđa da najkasnije 180 dana nakon donošenja zakona i svakih 180 dana nakon toga, predsjednik podnosi odgovarajućim odborima Kongresa popis stranih osoba za koje je utvrđeno da su odgovorne ili da učestvuju izravno ili neizravno u bilo kojoj radnji ili politici koja prijeti miru, sigurnosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, uključujući radnje kojima se nastoji potkopati ovlasti institucija na državnom nivou Bosne i Hercegovine, poput formiranja nelegalnih paralelnih institucija ili radnji koje ugrožavaju Ured visokog predstavnika.

Na spisku bi se trebale naći o osobe koje su odgovorne ili su učestvovale direktno ili indirektno u bilo koju akciju ili politiku koja potkopava demokratske procese ili institucije u Bosni i Hercegovini ili pokušava ometati provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma ili zaključaka Konferencije Vijeća za provedbu mira održane u Londonu u decembru 1995., uključujući odluke ili zaključke Ureda visokog predstavnika, Vijeća za provedbu mira ili njegovog Upravnog odbora, piše Raport.

Dalje se navodi da bi se sankcije trebale uvoditi za članove i čelnike ilegalne paralelne institucije ili bilo koje druge institucije koja se bavi aktivnostima opisanim u ranijim stavovima ovog zakona.

Sankcije bi se uvodile i (odraslim) članovima porodice sankcionisanih osim ako predsjednik SAD drugačije.

Naravno, sankcije se uvode i onima koji su korumpirani, a povezani su sa vladama u BiH, a sankcije bi se smiješila svima koji omogućavaju finansijske transakcije ovim licima.

“Na podnošenje svakog popisa zahtijevanog stavkom (1), predsjednik će izreći sankcije opisane u pododjeljku (c) u odnosu na svaku stranu osobu identificiranu na popisu”, navodi se.

Tu se ponovo utvrđuju finasijske sankcije koje su sad aktuelne u BiH.

A kako ukinuti sankcije? I to se objašnjava:

“Predsjednik može prekinuti primjenu sankcija prema ovom odjeljku u odnosu na stranu osobu ako predsjednik utvrdi i izvijesti odgovarajuće odbore Kongresa najkasnije 15 dana prije prestanka sankcija da
(1) postoje vjerodostojni podaci da se strana osoba nije bavila djelatnošću za koju su izrečene sankcije;

(2) strana osoba je kazneno gonjena i kažnjena primjereno za djelatnost za koju je izrečena sankcija; ili

(3) strana osoba je vjerodostojno pokazala značajnu promjenu u ponašanju, platila je odgovarajuću kaznu za aktivnost za koju su izrečene sankcije i vjerodostojno se obvezala da neće sudjelovati u aktivnosti opisanoj u pododjeljku (a)(1) u budućnosti”.

Tokom rasprave zastupnica Wagner je iznijala nekoliko zanimljivih činjenica.

“Gospodine predsjedavajući, 1995. godine Dejtonski sporazum je okončao više od 3 užasne godine rata i genocida u Bosni i Hercegovini i uveo novu eru mira. Danas je ovaj mir ugrožen. Samoživi, korumpirani političari poput Milorada Dodika uključeni su u stalni napad na jedinstvo, suverenitet i multietnički karakter Bosne.

Kao što Dodik i njegovi ortaci dobro znaju, prosperitetna i zapadna Bosna i Hercegovina prijeti njihovoj osobnoj moći i nepošteno stečenom bogatstvu. Oni su voljni rasparčati zemlju kako bi zadržali kontrolu nad svojim nezakonitim pokroviteljskim mrežama, potpomognuti i podržavani od strane destruktivnog Putinovog režima, koji se boji integracije Bosne sa zapadom”, rekla je Wagner.

Ona je istakla da je Dodik već pod sankcijama SAD ali da nastavlja prijetiti otcjepljenjem u javnim intervjuima i nepromišljenom i huškačkom politikom.

“Ti postupci imaju drastične posljedice. Godišnja procjena prijetnji američke obavještajne zajednice za 2024. godinu zaključila je da će se Zapadni Balkan suočiti s povećanim rizikom od lokaliziranog međuetničkog nasilja tokom 2024. godine. U vrijeme kada se Sjedinjene Države suočavaju sa sukobima i krizama diljem svijeta, ne možemo si dopustiti da Zapadni Balkan tone u haos”, navela je.

Istakla je da Dejtonski mirovni sporazum kojim je okončan rat u BiH možda ima manjkavosti, ali on drži BiH na okupu tokom ovog razdoblja rastućih etničkih napetosti, korupcije i ruske agresije.

“Međutim, zbog nepromišljenih postupaka nekolicine cinične elite, stabilnost i suverenitet Bosne su ugroženi. Kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, Sjedinjene Države moraju koristiti svoj ekonomski alat za odvraćanje korupcije, opstrukcionizma i secesionizma u Bosni i promovirati njezino pristupanje euroatlantskim institucijama.

Moj prijedlog zakona, Zakon o održavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije, čini upravo to. Ovim prijedlogom zakona ćemo nametnuti i kodificirati sankcije protiv loših aktera poput Milorada Dodika, koji nastavljaju svoju agendu secesionizma, korupcije i destabilizacije”, istakla je Wagner.

Onda je sa Predstavničkim domom Kongresa podijelila zanimljiv detalj o tome kako sankcionisani iz RS mole sa ukidanje sankcija.

“Gospodine predsjedavajuće, sankcije djeluju. Na saslušanju pred Evropskim pododborom Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma, zamjenik pomoćnika državnog sekretara Gabriel Escobar podijelio je s nama da su dužnosnici u entitetu RS koji je pod kontrolom Dodika molili SAD da ukine sankcija.

Međutim, potrebno je upotrijebiti mnogo više utjecaja protiv Dodikovog unutarnjeg kruga, njihovih ruskih podupiratelja i korumpiranih političara koji bezobzirno koriste nefunkcionalnost svoje zemlje za povećanje svoje moći i bogatstva. Moj prijedlog zakona bi te kriminalce i političare držao odgovornima i odvratio druge koji bi nastojali potkopati mir i stabilnost u regiji”, navela je Wagner.

Uz Wagner, sponzori zakona su demokrate Susan Wild (Pennsylvania) i William Keating (Massachusetts), te republikanci Thomas Kean (New Jersey), Michael Turner (Ohio), Michael Lawrel (New York) i Brett Guthrie (Kentucky).

Sada je na potezu Senat gdje je predložen Zakon o podržavanju Daytonskog mirovnog sporazuma putem sankcija s ciljem spriječavanja “opasne političke krize.”

Povezane teme:

BiH

Milanović poručio iz Tuzle: Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka, moraju biti ravnopravni

Published

prije 17 sati

on

11. Maja 2024.

By

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini u okviru koje obilazi dva grada – Tuzlu i Brčko.

U suretu s medijima hrvatski predsjednik je govorio o nekoliko tema, a između ostalog je rekao da HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH neće proći te da je status Hrvata u našoj zemlji pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske.

Inače, Milanović je svoju posjetu Bosni i Hercegovini započeo odlaskom u tuzlansko prigradsko naselje Husino, gdje je pložio vijenac i zapalio svijeću ispred spomen-obilježja 115. brigade Hrvatskog vijeća odbrane Zrinski, a zatim se susreo s pripadnicima njegove 115. brigade.

Potom je krenuo put Gradske uprave Tuzle, gdje se sastao sa gradonačelnikom Zijadom Lugavićem, a boravak u gradu soli okončao je odlaskom u Franjevački samostan, gdje se susreo s gvardijanom fra Željkom Nikolićem.

Kako je kazao u susretu s medijima, hrvatske ratne brigade iz vremena agersije na Bosnu i Hercegovinu, a koje su se nalazile u Tuzli i Brčkom, su primjer dobre i razumne saradnje sa Armijom RBiH.

“Nije bilo idealno, bilo je teško, prostor je odbranjen, bilo se na rubu sukoba, ali do njega nije došlo. Razum i pamet određenih ljudi su pretegnuli na bolju stranu i toga se treba sjećati i obilježavati. Ovo je dobar dio naše zajedničke historije”, kazao je Milanović.

Na pitanje šta očekuje od HDZ-a i Domovinskog pokreta u kontekstu položaja Hrvata u BiH, Milanović je kazao da od HDZ-a ne očekuje ništa, dok Domovinski pokret mora usuglasiti da li će se baviti politikom ili ne. Kazao je da Hrvati u BiH ne mogu birati svog člana Predsjedništva, naglasivši da to treba mijenjati i vratiti na fabričke postavke.

“Nemam nikakva očekivanja, a da pri tome ne mislim na dobra ili loša. HDZ nije napravio ništa. Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka ili Bošnjaka, Srba i Hrvata. Moraju biti ravnopravni. Moraju imati pravo izbora svojih nacionalnih predstavnika i to je tako. To možda nije idealno, ali je tako. U tom pogledu HDZ nije napravio apsolutno ništa i neće napraviti. Tu ću stati jer sam u stranoj državi. Domovinski pokret ako ih želi pritegnuti – može. Ali, očito ne žele jer se ne žele baviti pravom državnom politikom i sistemom nacionalne sigurnosti, a odnosi sa BiH i status Hrvata su također pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske. Ovdje ne mislim na oružje i rat jer je ovo mirna zemlja i među nama je sve manje-više jasno”, rekao je Milanović.

HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH nije prošao, a Milanović vjeruje da se to u konačnici i neće desiti.

“HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona neće ni proći. To nisu stavovi HDZ-a BiH već svih Hrvata. U BiH ne znam nikoga ko ne bi bio za to. Takvi su stavovi i velike većine ljudi i Hrvatskoj, ali za to se neko treba zauzeti i nametnuti kao temu razgovora. Hrvatska je članica NATO-a i EU i to je prostor za pomoć drugima pa i BiH”, naglasio je Milanović.

Predsjednica Evropske komisije i kandidatkinja EPP-a za tu dužnost na sljedećim evropskim izborima Ursula von de Leyen izjavila je da je BiH na dobrom putu za ulazak u EU, ali da u tome Hrvatska može dobrim dijelom pomoći. Milanović je pak kazao da se ona ništa ne pita, naglasivši da ne vidi načina da ona i dalje bude predsjednica komisije na čijem se čelu nalazi.

klix

Nastavi čitati

BiH

Ratni zločinac Ratko Mladić tražio da ide na liječenje u Srbiju, zahtjev je odbijen

Published

prije 17 sati

on

11. Maja 2024.

By

Zahtjev da se osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić prebaci na dalje liječenje u Srbiju je odbijen.

Potvrdio je to za RTRS njegov sin Darko Mladić koji se sinoć vratio iz nizozemskog Haga.

Naveo je da ljekari smatraju da mu se stanje popravlja, kao i da oni smatraju da mogu dobro da ga oporave da bi se vratio u ćeliju.

“Јa nemam povjerenja u njihove doktore, ali na njihovu odluku nemamo pravo žalbe.

Nastavit ćemo da šaljemo ljekare i da reagujemo što je brže moguće na njegove promjene”, rekao je Darko Mladić.

Dodao je da je stanje nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske vrlo kritično i da je on veoma slab.

Tvrdi da su Mladiću otkazali bubrezi, “jer su ljekari u Hagu pogrešno tumačili njegove probleme, dali mu previše diuretika, nisu pratili balans tečnosti i oštetili su mu bubrege”.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osudio je Ratka Mladića na kaznu doživotnoga zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i za ratne zločin koje je počinio u svojstvu najviše rangiranog generala u Vojsci RS.

Nastavi čitati

BiH

Episkop zvorničko-tuzlanski traži od SPC-a da u BiH bude više mitropolija “da se ne pojavi bosanska pravoslavna crkva”

Published

prije 20 sati

on

11. Maja 2024.

By

Episkop zvorničko-tuzlanski Fotije izjavio je danas da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija, nego možda dvije-tri, čime bi bila spriječena mogućnost da se ovdje pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve.
Episkop Fotije rekao je da je ovih dana Svetom arhijerijskom Sinodu za Sveti Sabor, za komisiju za Ustav SPC, predat dokument da Eparhija zvorničko-tuzlanska dobije rang mitropolije, koji je imala do 1920. godine.
Vladika Fotije je ocijenio “da su sada stečeni uslovi da to bude korigovano, promijenjeno, te naglasio da je sada bitno da u BiH ne bude samo jedna Mitropolija”.
– Ako bi Eparhija zvorničko-tuzlanska dobila status mitropolije time bismo spriječili mogućnost da se ovde pojavi ideja bilo kakve bosanske pravoslavne crkve, odvajanje od Beograda, od matice… – rekao je Fotije nakon liturgije u Hramu Svetog velikomučenika Dimitrija u Bosanskom Šamcu povodom eparhijske slave Živonosnog Istočnika.
On je napomenuo da “treba na vrijeme misliti i reagovati, što je učinjeno dopisom koji su poslali Svetom Sinodu”.
– Vidjećemo kakav će odgovor biti. U svakom slučaju ideja je u narodu ovde pozdravljena. Nadamo se pozitivnom odgovoru. Mi ne želimo nešto što nije bilo, ova eparhija je bila mitropolija. Mi samo to hoćemo da vratimo, zato se danas posebno ljudi raduju, a to je za mene najvažnije – da smo taj proces pokrenuli. Čekamo majski Sabor i da vidimo kakav će biti odgovor – rekao je, prenosi RTRS.
Nastavi čitati

Najčitanije

✕