Nevenka Tromp, profesorica profesorica na Univerzitetu u nizozemskom Amsterdamu, kaže da i u Srbiji i u Republici Srpskoj rlo dobro znaju da nije završena priča o pravno-tehničkim posljedicama genocida i utvrđivanja genocida u Bosni i Hercegovini.

“Ona nije došla do nekog logičnog kraja i može se ponovo potegnuti, te je zato i prisutna i ova nervoza”, ocjenjuje profesorica Tromp za FTV.

Tekst rezolucije

Dodaje kako je tekst Rezolucije koji bi trebao biti usvojen na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda sročen tako da nikoga ne anatagonizirana, ali da je nevjerovatno da srpska strana i preko ove rezolucije pravi svoju priču.

“To nije njihova priča i ne treba biti priča srpske politike već treba biti povod da 2. maja svi ponizno i skrušeno mislimo o tim žrtvama i jednom nezapamćenom i besmislenom pokolju ljudi”, poručila je Tromp.

Tromp upozorava kako bi zbog toga moglo doći do promjene dobre volje međunarodne zajednice, koja bi Srbiju i RS mogla optužiti za rušenje Dejtona, koji je i, ustvari, stvorio entitet RS.

Objašnjava kako do revizije presude protiv Srbije ne može doći, ali se može započeti potpuno novi postupak, ako Bosna i Hercegovina nađe treću državu – i to uopće nije nerealno pitanje.

Navodi kako se na Međunarodnom sudu pravde od 2019. vode četiri slučaja gdje se treća država zauzela za jednu stranu i pokrenula tužbu.

Realan način

“Jedna od država koja je to napravila je Gambija, druga Južnoafrička Republika. U trećem slučaju su to Nizozemska i Kanada, u četvrtom Nikaragva.

To bi bio jedan vrlo realan način da BiH nađe treću državu, pokrene prvni postupak i da se tu akcent stavi ne samo na Srebrenicu nego da se opet pokuša dokazati genocid u sjevernoj Bosni, Prijedoru i okolici i onda da se ta priča dovede do kraja – do genocida u Srebrenice 1995.

To su, očito, teme koje i u Beogradu i u Banjoj Luci dobro shvaćaju i žele da se ova priča završi”, zaključila je Tromp.