PREDSJEDNIK Republike Hrvatske Zoran Milanović ovog je vikenda ponovio svoje prijetnje da će učiniti sve kako bi blokirao mogući ulazak Finske i Švedske u NATO. Milanović bi hrvatski pristanak na njihov ulazak u ovaj vojno-politički savez uvjetovao promjenom Izbornog zakona u BiH.

Milanović je u Varaždinu izjavio da je izdajnik svaki zastupnik u Hrvatskom saboru koji će glasati za primanje Finske i Švedske u NATO prije promjene Izbornog zakona u BiH.

Piše: Gordan Duhaček

Prijetnje predsjednika RH: “Tko ne bude glasao kako ja hoću, nazvat ću ga izdajnikom”

Milanović je već nekoliko puta rekao da je protiv primanja Finske i Švedske u Savez ako se ne promjeni Izborni zakon koji brojnijim Bošnjacima omogućuje da preglasaju Hrvate u susjednoj državi.

“Svatko tko ne iskoristi prigodu, povijesnu, da se izbori za Hrvate u BiH, jer to je hrvatski interes, to nije kapric i obijesna želja, nama se tu radi o ušima, ako ne o glavi, da u Hrvatskom saboru ne glasa za nikakva širenja NATO-a, ne dolazi u obzir”, rekao je Milanović.

“Vrlo jasno govorim, dok se Hrvatima u BiH ne da pisano jamstvo da su stvari riješene. I to pisano, nema majke mi. Dok se ne da na papir, znači do promjene zakona”, objasnio je.

“Tko god ne bude glasao tako, ja ću ga nazvati izdajnikom, kao i svakoga tko će s njima popiti kavu. Znači, i njih ću proglasiti izdajnicima, jer nema druge”, zaprijetio je predsjednik RH.

Hrvatski sabor ne smije ratificirati ničiji pristup NATO-u dok se ne promijeni Izborni zakon u BiH, naglasio je.

Milanović protiv Finske i Švedske

Milanović je već prije negativno reagirao na želju Finske i Švedske da se, nakon invazije Rusije na Ukrajinu, priključe NATO-u, piše Index.

“Što se mene tiče, neka uđu u NATO, neka pikaju bijesnog medvjeda penkalom u oko. Ali dok se ne riješi pitanje Izbornog zakona u BiH, dok Amerikanci, Englezi, Nijemci, ako mogu i hoće, ne natjeraju Sarajlije i Bakira Izetbegovića da promijene Izborni zakon u idućih pola godine i ne daju Hrvatima temeljna prava, sabor ne smije ratificirati ničiji pristup u NATO”, rekao je prije par tjedana hrvatski predsjednik.

U međuvremenu je dobio fiks-ideju da će promjenu Izbornog zakona u BiH ostvariti blokiranjem ulaska Finske i Švedske u NATO, što bi moglo utjecati i na vanjskopolitički položaj Hrvatske. Zbog toga je situaciju svojim kolegama iz Švedske i Finske morao objašnjavati inoministar Grlić Radman.

Grlić Radman je nakon toga kazao kako ga je zbog Milanovićevih izjava zvao finski ministar vanjskih poslova, a onda i švedska kolegica, te da im je on rekao kako podržava “njihovu buduću aplikaciju kao važan doprinos sigurnosti transatlantskog prostora”.

Stefan Lehne: “I u drugim članicama Europske unije postoje živopisni političari”

O tome hoće li na reputaciju Hrvatske utjecati Milanovićeve kontroverzne izjave pitali smo i analitičara Stefana Lehnea iz Zaklade Carnegie.

“Zapravo je ključno tko odlučuje, tko se pojavljuje na Europskom vijeću u ime Hrvatske, a to je premijer Andrej Plenković”, kaže Lehne za Index.

Dodaje da zato Milanovićevi stavovi ne izazivaju mnogo odjeka u Europi.

“Ako Milanović ne utječe na službene stavove Hrvatske, onda to nikoga ne brine. Ključno je koja je vladina linija”, ističe Lehne.

On ima i riječi utjehe za Hrvate u vezi njihova razuzdanog predsjednika.

“Postoje i drugi živopisni političari u drugim članicama Unije, tako da u tome Hrvatska nije izuzetak”, kaže Stefan Lehne.

Tonino Picula: “Ono što kaže Milanović je irelevantno, to je politička egzotika”

SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula također smatra da zasad nema razloga za brigu.

“Kada je Milanović krenuo sa svojim izjavama bilo je dosta zbunjenih ljudi, neki su zvali i mene i pitali što se događa i što on to radi. Interes za tu vrsta eskapada je u međuvremenu oslabio”, kaže Picula.

“Takvim izjavama se ne pridaje veliki značaj, jer s druge strane postoji golemi konsenzus u institucijama Europske unije i NATO-a što treba raditi i kakvu politiku treba voditi, tako da je ono što kaže Milanović irelevantno”, dodaje.

Također, Picula smatra da je “europska politička scena navikla na takve političare koji imaju, blago rečeno, izdvojeno mišljenje”.

Hrvatska se prepoznaje kao zemlja koja ispunjava svoje obaveze u EU i NATO-u, kaže ovaj eurozastupnik.

“Ovoga trenutka to spada u domenu političke egzotike više nego što realno može utjecati na političku poziciju Hrvatske”, zaključuje Picula.

Frankfurter Allgemeine Zeitung je krajem siječnja upozoravao na Milanovićeve stavove

Doista, može se primijetiti da Milanovićevi ispadi već neko vrijeme nisu na radaru europskih medija.

Milanović je krajem siječnja svojim izjavama o tome da će blokirati proširenje NATO-a izazvao pozornost Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman odbacio je tada Milanovićeve izjave u svojem očitovanju za FAZ: “Predsjednik ne govori u ime Hrvatske, nego za sebe. Mi smo i ostat ćemo vjerni član NATO-a. Sve što radimo, radimo u dogovoru s našim partnerima.”
Dakle, izjava hrvatskog predsjednika nema “nikakve veze sa stavom vlade”, naglasio je krajem siječnja ministar vanjskih poslova. “U ovakvim vremenima posebno je važno pokazati solidarnost među partnerima, a Hrvatska će to učiniti u Europskoj uniji i NATO-u”, istaknuo je Grlić Radman za FAZ.

“Plenković, šef konzervativne vladajuće stranke HDZ, itekako je upoznat s poviješću sukoba Rusije i Ukrajine iz vremena kada je bio zastupnik u Europskom parlamentu i zagovara potpuno drugačiji stav od formalno socijaldemokratskog predsjednika, koji je uvijek bio sklon nacionalističkim ispadima”, naveo je tada njemački list.

Milanovića zasad ignoriraju i europski mediji i relevantni političari

Portal Politico je pak ironično pisao kako je usred ukrajinske krize došlo do iznenadnog vojnog manevra – “hrvatske operacije izazivanja konfuzije”.
“Hrvatski predsjednik Zoran Milanović došao je na naslovnice u utorak kad je izjavio da bi povukao vojsku iz sastava NATO snaga na istoku Europe ako bi došlo do sukoba u Ukrajini”, piše Politico te naglašava da je Milanović tu izjavu dao u “tvornici slatkiša”.

Politico je tada kontaktirao ministra vanjskih poslova Grlića Radmana koji je demantirao Milanovića. U međuvremenu je Grlić Radman morao uvjeravati i Fince i Šveđane da Milanovića ne uzimaju za ozbiljno, što mu je uspjelo.

Europski mediji su pak nakon bavljenja Milanovićem pred rusku invaziju na Ukrajinu u međuvremenu izgubili interes za hrvatskog predsjednika. Zasad nisu glasno odjeknule njegove prijetnje upućene i zastupnicima u saboru i Finskoj i Švedskoj jer ga, po svemu sudeći, nitko ne uzima kao relevantnog faktora.

Stoga bi poziciju hrvatskog predsjednika mogli usporediti s onom koji ima njegov stariji i iskusniji kolega Miloš Zeman. I Zeman je poznat po brahijalnim javnim istupima i po velikom razumijevanju za Rusiju, ali svi znaju da politiku Češke vodi vlada, a ne predsjednik. Zato trenutno nitko i ne sumnja u stav Češke prema Putinovoj invaziji, kao što je svima jasan i stav Hrvatske, Milanoviću unatoč.

index.hr