Connect with us

Svijet / Zanimljivosti

Kako je uhapšen zločinac Ratko Mladić: “Čekali smo kurira, a vidjeli njega, pokušao se sakriti iza vrata”

Published

prije 1 mjesec

on

Ratko Mladić, presuđeni ratni zločinac, uhapšen je na današnji dan 26. maja 2011. godine, 16 godina nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini. Iako je službeno okarakterisan kao bjegunac, mnogi vjeruju da je slobodno živio pod zaštitom pojedinaca iz srbijanskih institucija.

Haški tribunal je, pola godine prije Dejtonskog mirovnog sporazuma, podigao optužnicu protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića, generala Vojske Republike Srpske (VRS). Karadžić je već pravosnažno osuđen na doživotni zatvor. Biljana Plavšić, predsjednica Republike Srpske, smijenila je Mladića s vojnog položaja 1996. godine.

Mladić se tada povukao iz javnosti, a pretpostavlja se da je nakon rata živio u Srbiji, gdje je uhapšen 26. maja 2011. godine u selu Lazarevo. Tvrdnje srbijanskih vlasti da ga ne mogu pronaći postajale su sve sumnjivije, što je podržavalo uvjerenje da je bio zaštićen od pojedinaca iz institucija države Srbije.

Pitanja o njegovoj zaštiti intenzivirana su nakon ubistva dvojice gardista, Dragana Jakovljevića i Dražena Milovanovića, u kasarni u beogradskom naselju Topčider 2004. godine. Mnogi vjeruju da su gardisti ubijeni jer su vidjeli Mladića, što je dodatno ojačalo uvjerenje da je bio pod zaštitom.

Ova ubistva su znatno razuvjerila one koji su očekivali da će se padom režima Slobodana Miloševića, odnosno izborom vlasti, koja se predstavila kao demokratska, desiti skoro hapšenje zločinca Mladića. Na hapšenje se čekalo još godinama uprkos tome što je bilo jedno od ključnih uslova za članstvo Srbije u Evropskoj uniji.

Čini se da tome nisu doprinijele ni ponuđene novčane nagrade za korisne informacije koje bi dovele do hapšenja. Nekoliko mjeseci prije hapšenja, u oktobru 2010. godine, Vlada Srbije je ponudila 10 miliona eura za takve informacije.

Snimci slobodnog života

Videosnimci, koji su emitovani 2009. u političkom magazinu “60 minuta” na Federalnoj televiziji (FTV), su naveli mnoge da još više budu uvjereni da zločinac Mladić zaista jeste pod protekcijom vlasti u Srbiji. Na snimcima je vidljivo kako se Mladić opušteno druži, pleše, pjeva i fotografiše među velikim brojem ljudi. Dakle, bjegunac je živio kao slobodan čovjek.

Njegova porodica je godinu nakon objavljivanja ovih snimaka zatražila da se proglasi mrtvim, tvrdeći da je lošeg zdravlja i da nemaju kontakt s njim. Tek 2011. desilo se ono što su brojne žrtve rata godinama čekale da se desi.

“U ime Republike Srbije obavještavam vas da je danas u jutarnjim satima uhapšen Ratko Mladić. Uhapšen je u koordinisanoj akciji koju su izvele Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) i Služba za otkrivanje ratnih zločina”, izjavio je tadašnji srbijanski predsjednik i čelnik tada vladajuće Demokratske stranke (DS) Boris Tadić.

Zaključio je da hapšenje predstavlja “zatvaranje teške stranice zajedničke historije”.

Kako je uhapšen

Čelnik Akcionog tima za lociranje i hapšenje haških bjegunaca u Srbiji Vladimir Vukčević se u razgovoru za BBC prije tri godine prisjetio kako se desilo hapšenje.

Za to je iskorišteno porodično okupljanje u selu Lazarevo kod Zrenjanina.

“Njihova porodična slava je Đurđevdan i u posjeti je bila porodica njegovog sina, pa smo zapazili da se mnogo fotografišu. Mislili smo da se u kući nalazi kurir, koji će nositi fotografije porodice u Bosnu, jer smo imali informacije da je Mladić tamo. Čekali smo kurira, ali on nije izlazio, pa smo riješili da napravimo akciju (…) Kad su policajci ušli u kuću, Mladić je probao da se sakrije iza vrata. Kada su ga našli, nisu ga odmah prepoznali, mada on nije imao holivudsko prerušavanje poput Karadžića. Na stolu su bili dokumenti na ime Ratka Mladića pa je on priznao da su njegovi”, istakao je Vukčević.

Nakon hapšenja Srpska radikalna stranka je organizovala proteste na kojima se okupilo nekoliko hiljada ljudi, a skup je završen okršajem manje grupe demonstranata sa policijom.

Nakon brojnih navodnih pokušaja da bude uhapšen te nakon mnogih lažnih objava da jeste uhapšen, preživjele žrtve rata su dobile nadu da će zločinac Mladić biti kažnjen.

Dopušteno mu da posjeti kćerkin grob

Za razliku od mnogih koji se nisu mogli oprostiti od onih koje je Mladić ubio, njemu je poslije hapšenja dozvoljeno da posjeti grob kćerke Ane, koja je izvršila samoubistvo 1994. Vukčević je ukazao na to da je traženo da mu to bude omogućeno samo na 15 minuta, ali je ostao koliko je želio, jer su znali da mu prijeti kazna doživotnog zatvora.

U novembru 2017. godine Mladić je pred Haškim sudom nepravosnažno osuđen na doživotni zatvor. Osuđen je za progone, ubistva, deportacije, prisilna premještanja, terorisanje, protivpravne napade na civile te uzimanje talaca.

Tada je osuđen samo za genocid u Srebrenici, ali ne i za masovna ubistva u drugim gradovima, općinama Bosne i Hercegovine za koje neki smatraju da su također genocid.

Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) je 8. juna 2021. godine donio drugostepenu presudu kojom je potvrđena doživotna kazna zatvora zločincu Ratku Mladiću za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

klix

Povezane teme:

Svijet / Zanimljivosti

Mark Rutte je novi generalni sekretar NATO saveza

Published

prije 1 sat

on

26. Juna 2024.

By

Bivši premijer Nizozemske Mark Rutte danas je i zvanično izabran za novog generalnog sekretara NATO saveza i to dogovorom svih članica vojnopolitičke alijanse.
Kako je saopćeno na zvaničnoj stranici NATO saveza, Sjevernoatlantsko vijeće je danas odlučilo imenovati Ruttea na ovu poziciju te će on naslijediti dosadašnjeg generalnog sekretara Jensa Stoltenberga.”Rutte će preuzeti funkciju od 1. oktobra 2024. godine kada Stoltenbergu ističe mandat nakon što je proveo deset godina na čelu alijanse”, navedeno je na stranici NATO-a.

Stoltenberg je već čestitao Rutteu na mandatu te su zabilježili i zajedničku fotografiju.

Rutte je već duži period slovio kao najozbiljnije ime za ovu poziciju te je na kraju i imenovan. Rutte je više od 10 godina obavljao funkciju nizozemskog premijera, a nakon imenovanja nove vlade i zvanično se povukao iz nizozemske politike.

Njegov jedini protivkandidat bio je rumunski predsjednik Klaus Iohannis koji se prije nekoliko dana i zvanično povukao iz ove utrke.

Rutte će na poziciji generalnog sekretara NATO-a zamijeniti Jensa Stoltenberga

“Trajalo je jako dugo. To je komplikovan proces, ali je čast što se to dogodilo”, rekao je Rutte prije nekoliko dana.

U razgovoru s medijima, Rutte je ranije pojasnio zbog čega se odlučio na kandidaturu.

“Uz sve što se dogodilo u Ukrajini i nestabilnost u svijetu i niz ljudi koji su mislili da bih to mogao učiniti, ne možete samo ostaviti stvari sa strane. To je, naravno, nevjerovatno zanimljiv posao”, poručio je Rutte.

klix

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

VIDEO Putinov propagandist: Mi nemamo braće, Srbija se ponijela kao zadnja ku*va

Published

prije 19 sati

on

25. Juna 2024.

By

PUTINOV propagandist Sergej Mardan komentirao je napise Financial Timesa prema kojima je Srbija preko trećih zemalja u Ukrajinu izvezla streljiva u vrijednosti 800 milijuna eura od početka ruske invazije, piše Index.

“Financial Times piše da je Srbija od 2022. na Zapad izvezla granata za 800 milijuna eura. Gdje su završile te granate? Znate. Te su granate ispaljene na rusku vojsku. U Vuhledaru, u Bahmutu, u Robotinama, u Soledaru. Duž cijele fronte”, požalio se Mardan.

“Smatrate li poslije ovoga Srbiju bratskom zemljom? Nemamo braće na ovom svijetu. Srbija se ponijela kao zadnja ku*va. To je neosporno”, dodao je.

Naknadno uputio ispriku

Međutim, Mardan se nakon nekog vremena ispričao na Telegramu. “Puno je nepotrebnih stvari rečeno iz emocija, puno toga što je bilo nedopustivo, uvredljivo i jednostavno štetno. Malo gdje se Rusija i Rusi tako iskreno i predano vole kao u Srbiji. Dakle, nemoguće je da bilo koji Rus vrijeđa Srbe i njihovu domovinu”, napisao je Mardan.

Inače, Financial Times je objavio da je Srbija tiho povećala prodaju streljiva Zapadu, što u konačnici pridonosi obrambenim sposobnostima Ukrajine, iako je ona jedna od dvije europske zemlje koje nisu podržale zapadne sankcije protiv Putina i Rusije.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško potvrdio je kako Moskva i Beograd razgovaraju o situaciji.

Nastavi čitati

Svijet / Zanimljivosti

Zašto je većinski muslimanski Tadžikistan zabranio pokrivanje žena, imaju ekstremne mjere i za džamije

Published

prije 1 dan

on

25. Juna 2024.

By

Zabrana nošenja marama u Tadžikistanu smatra se odrazom političke linije koju vlada doživotnog predsjednika Emomali Rahmona provodi od 1997. godine.

Vlada Tadžikistana donijela je zakon o zabrani nošenja hidžaba, posljednji u nizu od 35 opsežnih zakona povezanih s religijom, u potezu koji je vlada opisala kao “zaštitu nacionalnih kulturnih vrijednosti” i “sprečavanje praznovjerja i ekstremizma”.

Zakon, koji je prošlog četvrtka odobrio gornji dom parlamenta Majlisi Milli, zabranjuje korištenje “strane odjeće” – uključujući hidžab ili pokrivalo za glavu koje nose muslimanke.

Umjesto toga, građani Tadžikistana se potiču da nose tadžikistansku nacionalnu nošnju.

Oni koji krše zakon bit će kažnjeni u rasponu od 7.920 tadžikistanskih somonija (gotovo 700 eura) za obične građane, 54.000 somonija (4.694 eura) za vladine službenike i 57.600 somonija (oko 5.000 eura) ako su vjerske osobe.

Slični zakoni usvojeni ranije ovog mjeseca utječu na nekoliko vjerskih običaja, poput stoljetne tradicije poznate u Tadžikistanu kao “iydgardak”, u kojoj djeca idu od vrata do vrata kako bi skupljala džeparac za vrijeme Bajrama.

Odluka je viđena kao iznenađujuća, budući da je središnja azijska zemlja od oko 10 miliona, 96 posto muslimana, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2020.

Ipak, to je odraz političke linije koju vlast vodi od 1997. godine.

U Tadžikistanu, vlada doživotnog predsjednika Emomali Rahmona već je dugo vremena usmjerena na ono što opisuju kao ekstremizam.

Nakon mirovnog sporazuma kojim je okončan petogodišnji građanski rat 1997. godine, Rahmon, koji je na vlasti od 1994. godine, prvi je pronašao način da koegzistira s opozicionom Tadžikistanskom strankom islamskog preporoda (TIRP), kojoj je odobren niz ustupaka.

Prema sporazumu uz posredovanje UN-a, predstavnici prošerijatskog TIRP-a dijelili bi 30 posto vlade, a TIRP je priznat kao prva postsovjetska politička stranka u centralnoj Aziji utemeljena na islamskim vrijednostima.

Međutim, Rahmon je uspio zbaciti TIRP s vlasti unatoč tome što je stranka s vremenom postala sekularnija. Godine 2015. godine uspio je u potpunosti zatvoriti TIRP, označivši ga terorističkom organizacijom nakon što je stranka navodno sudjelovala u neuspjelom pokušaju državnog udara u kojem je general Abdulhalim Nazarzoda, ključni vladin birokrat, izgubio život.

U međuvremenu je skrenuo pozornost na ono što je njegova vlada opisala kao “ekstremističke” utjecaje među građanima.

Nakon prve zabrane hidžaba u javnim institucijama, uključujući univerzitete i vladine zgrade, 2009. godine, režim u Dušanbeu se zalagao za niz formalnih i neformalnih pravila koja su trebala spriječiti susjedne zemlje da vrše utjecaj, ali i ojačati svoju kontrolu nad zemljom.

Iako u Tadžikistanu ne postoje nikakva zakonska ograničenja za brade, više izvještaja navodi da je policija prisilno brijala muškarce s gustom bradom, što se smatra potencijalnim znakom nečijih ekstremističkih vjerskih pogleda.

Zakon o roditeljskoj odgovornosti, koji je stupio na snagu 2011. godine, kažnjava roditelje koji djecu šalju na vjeronauk u inozemstvo, dok je prema istom zakonu mlađima od 18 godina zabranjen ulazak u bogomolje bez dopuštenja.

U izjavi Odbora za vjerska pitanja Tadžikistana iz 2017. navodi se da je 1938 džamija zatvoreno u samo jednoj godini, a mjesta za bogomolju pretvorena su u čajdžinice i medicinske centre, na primjer.

Rečeno je da je najnoviji skup zakona potaknut smrtonosnim napadom na Crocus City Hall u Moskvi u aprilu. Četvorica napadača koje su uhitile ruske policijske snage, za koje se tvrdi da su dio horasanskog ogranka takozvane Islamske države, ili ISIS-K, imali su tadžikistanske putovnice, prema ruskim vlastima.

Predsjednik Rahmon, koji je rekao da mu je cilj učiniti Tadžikistan “demokratskim, suverenim, utemeljenim na zakonu i sekularnim” — citirajući početni redak Ustava iz 2016. — savjetovao je ljudima da “Vole Boga (svojim) srcem”.

“Ne zaboravite vlastitu kulturu”, rekao je.

Američka Komisija za međunarodnu vjersku slobodu (USCIRF) označila je Tadžikistan kao “zemlju od posebne brige” u svom izvješću za 2023. godinu.

klix

Nastavi čitati

Najčitanije

✕