Federalno ministarstvo zdravstva dobilo je od revizije ocjenu mišljenje sa rezervom za 2023. godinu. Detektovani su krupni propusti koji se uglavnom odnose na nabavku lijekova, transfere za sanaciju zdravstvenih ustanova, i u konačnici štete pacijentima.

Ali prije toga jedan, u finansijskom smislu, „manji“ propust i pronevjera sredstava, i to u vrijeme dok sa svih strana pristižu informacije da oboljeli ne mogu platiti čak ni sedmične terapije, piše Žurnal.

Slučaj Nediljka Rimca

Najmanje 862 KM pronevjerio je ministar ovog ministarstva Nediljko Rimac (HDZ 1990), tako što je ovaj iznos korišten za njegov smještaj u Sarajevu, uz konzumaciju jela i pića, iako ministar Rimac ima osiguran smještaj u mjestu rada na osnovu kojeg ostvaruje pravo na naknadu troškova smještaja u iznosu od 299 KM mjesečno. S obzirom da je revizija ovu kontrolu vršila na osnovu odabranih uzoraka, a ne svih troškova, nije isključeno da se ovakav slučaj ponovio. Za reprezentaciju je potrošeno 3.818 KM:

-Računi ne sadrže kratke bilješke iz kojih se može utvrditi svrha korištenja sredstava reprezentacije – navedeno je u izvještaju.

Prema CIN-ovoj bazi podataka, ministar Rimac posjeduje stan, kuću, zemljište u Livnu i osnivač je jedne privatne kompanije koja se bavi proizvodnjom rezane građe. Ostvario je i dodatni prihod, tzv bijeli hljeb u iznosu od 24 hiljade KM. Bio je zastupnik u nekoliko vlada i skupština.

Revizija je kao sporno navela i angažovanje pojedinih zaposlenika u velikom broju komisija. U njima su uglavnom imenovani rukovodeći kadrovi – savjetnici i pomoćnici ministra, šefovi odsjeka i sekretar.

Rad komisija izvan radnog vremena

Pojedinim zaposlenicima je tokom 2023. za rad u različitim komisijama – čak pet do devet komisija – isplaćena naknada u iznosu od 12 do 16 hiljada KM!

To je moguće jer Ministarstvo nije donijelo interni akt kojim bi se ograničio broj komisija u kojima mogu učestvovati zaposlenici, kao ni maksimalan iznos naknade koji mogu dobiti na godišnjem nivou:

-Prema prezentovanim izvještajima rad komisija se odvijao izvan radnog vremena. Međutim, za pojedine članove komisije ne možemo potvrditi da su zadatke obavljali van radnog vremena… Iako je određeni broj komisija formiran na osnovu posebnih propisa, ističemo da se radi o poslovima i zadacima koji su u nadležnosti Ministarstva, u okviru redovnih radnih zadataka utvrđenih Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

Mišljenje sa rezervom Ministarstvo je dobilo i zbog toga što nije pregovaralo sa proizvođačima lijekova s ciljem postizanja nižih cijena lijekova sa Liste lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja FBiH:

-Što za posljedicu ima da zbog nedostatka sredstava nijedan kanton nema u potpunosti usklađenu pozitivnu listu s federalnom.

Lijekovi po posebnim programima Fonda solidarnosti osiguravaju se dodatnim finansijskim sredstvima Fondu, što u prošloj godini kroz budžet nije učinjeno. Revizijom je utvrđeno i to da za većinu lijekova sa Liste lijekova Fonda solidarnosti nisu sačinjena stručno-medicinska uputstva ministra, a da lista lijekova Fonda nije sačinjena u skladu sa Zakonom o lijekovima:

-Uvršteni lijekovi nisu dostupni svim osiguranicima u FBiH u odobrenoj indikaciji u skladu sa stručno-medicinskim uputstvima.

11 potkomisija

Iako je još 2021. formirano 11 potkomisija koje su trebale napraviti ova uputstva, samo su dvije obavile zadati posao. To direktno utiče na prava osiguranika na lijekove sa Liste Fonda solidarnosti.

Problem sa izdvajanjem sredstava za Fond solidarnosti o kojem smo pisali više puta do sada nastavio se i u 2023. Federalni zavod tražio je osiguranje sredstava u iznosu od 84,8 miliona KM zbog velikog broja pacijenata na listi čekanja. I taj traženi iznos značajno je niži od onog koji po zakonu pripada Fondu, jer bi se trebala osigurati sredstva u visini koja se izdvajaju za zdravstveno osiguranje iz obaveznih doprinosa. Prvo je odobren iznos od 33,5 miliona KM, a kasnije je izmjenama i dopunama budžeta i preraspodjelom sredstava taj iznos porastao na 51,6 miliona KM, ali je on i dalje daleko ispod traženog i potrebnog.

Revizija je problematizirala i raspodjelu sredstava za sanaciju zdravstvenih ustanova u FBiH – Županijskoj bolnici Dr fra Mihovil Sučić Livno (dva miliona) i Domu zdravlja Travnik (200 hiljada KM), jer je izvršena „bez kriterija i neptransparentno“. Radilo se o dodatna 2,2 miliona za ove namjene, ali javni poziv zdravstvenim ustanovama da apliciraju nije bio objavljen, niti su druge ustanove uopšte imale informaciju da mogu aplicirati.

Klinička bolnica Mostar je na kraju 2021. imala poreski dug od skoro 70 miliona KM. Iako je putem transfera dobila 40 miliona KM, na dan 31. decembar 2023. dug je iznosio čak 103,5 miliona KM.