Connect with us

BiH

EU očekuje od BiH da se pridruži sankcijama protiv Rusije

Published

prije 2 godine

on

Šef Delegacije Europske unije u BiH Johann Sattler pozvao je u ponedjeljak bh. vlasti da slijede politiku EU u odnosu na ukrajinsku krizu odnosno da podupru sankcije koje su zbog agresije nametnute Rusiji.

“Tražimo od BiH da se pridruži politici EU”, kazao je Sattler u intervjuu za banjalučke Nezavisne novine podsjećajući kako obaveza usklađivanja s vanjskom politikom EU proističe iz odluke BiH da traži članstvo u Uniji.

BiH je uz Srbiju jedina država u regiji koja do sada nije uvela sankcije Rusiji po uzoru na one koje su usuglasile članice EU. Za razliku od službenog Beograda, koji je razmatrao mogućnost uvođenja sankcija, ali je to odbio pravdajući se potrebom zaštite svojih nacionalnih interesa, u Sarajevu o tome nije niti vođena rasprava jer tri člana Predsjedništva BiH imaju popuno suprotstavljena stajališta o ukrajinskoj krizi odnosno ruskoj agresiji.

Članovi Predsjedništva BiH iz reda Hrvata i Bošnjaka Željko Komšić i Šefik Džaferović rusku su invaziju na Ukrajinu odmah oštro osudili, no član Predsjedništva iz reda Srba izbjegao je bilo kakve kritike Moskve inzistirajući na tvrdnji da BiH u ovoj situaciji mora ostati neutralna.

“Ja smatram da mi trebamo ostati bez suvišnih komentara o tome, najkorisnije je za nas da ostanemo potpuno neutralni, te da se da takav nalog kompletnom diplomatskom sustavu”, kazao je ranije Dodik pojašnjavajući kako će osobno glasati protiv uvođenja sankcija Rusiji kada i ako to pitanje dođe na dnevni red neke od sjednica Predsjedništva BiH, koje je jedino nadležno za vođenje vanjske politike u toj zemlji.

No diplomatska mreža BiH reagira od slučaja do slučaja pa tako diplomatske misije i veleposlanici koje je postavio Dodik dosljedno provode njegovu politiku šutnje, dok drugi bosanskohercegovački veleposlanici djeluju na tragu politike koju vodi Zapad.

Ambasador BiH pri Ujedinjenim narodima Sven Alkalaj tako je podržao izjavu EU kojom je UN osudio agresiju Rusije na Ukrajinu, a ambasador pri Vijeću Europe Ivan Orlić glasao je za suspenziju članstva Rusije u toj organizaciji.

Unutarnji prijepori o odnosu prema ukrajinskoj krizi traju dok istodobno raste zabrinutost zbog mogućeg prelijevanja te krize ne samo u BiH.

Sattler je kazao kako za sada nema naznaka da se to zbiva ali je istaknuo kako se mora “pažljivo planirati” za svaki mogući razvoj događaja.

“To je dio objašnjenja zašto smo praktično udvostručili broj vojnika EUFOR-a u BiH sa 600 na 1.100 ljudi. Mislim da je to pravi signal u pravo vrijeme. Ovu odluku donijeli smo iz predostrožnosti zato jer ne vidimo nikakvu trenutnu prijetnju, ali signal je došao u pravo vrijeme”, kazao je Sattler.

Komentirajući unutarnje probleme u BiH šef Delegacije EU je kazao kako je već činjenica da se o tome u Uniji razgovara i dok traje ukrajinska kriza dokaz ozbiljnosti pristupa Bruxellesa.

Dužnosnicima iz Republike Srpske poručio je kako nemaju dugog izbora osim vratiti se u državna tijela vlasti i prekinuti blokirati njihov rad, a svima uključenima u pregovore o izmjenama izbornog zakona da se taj problem mora što prije riješiti. “Sat otkucava i novi se korak mora dogoditi vrlo brzo”, kazao je Sattler.

N1

Povezane teme:
Ostavi komentar

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

BiH

Finalni prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici upućen predsjedniku Generalne skupštine UN-a

Published

prije 40 minuta

on

2. Maja 2024.

By

Ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija saopćio je da je finalni prijedlog rezolucije o Srebrenici upućen predsjedniku Generalne skupštine UN-a Dennisu Francisu.
Lagumdžija je rekao da je finalni prijedlog rezolucije usvojen “nakon više krugova inkluzivnih konsultacija”.”Nakon više krugova inkluzivnih konsultacija, finalni prijedlog Rezolucije ‘Međunarodni Dan refleksije i komemoracije Genocida u Srebrenici 1995’, od strane ‘cross- regional core group’, otišao je prema Predsjedniku i svim stalnim misijama u UN-u. Sretan 1. Maj!”, poručio je Lagumdžija u objavi na društvenoj mreži X.

U ovom mjesecu, rezolucija o Srebrenici, koja je već izazvala značajnu pažnju, bit će razmatrana na dnevnom redu Generalne skupštine UN-a.Njemačka i Ruanda stoje iza inicijative ove rezolucije, a podršku su već najavile mnoge zemlje.

Međutim, Srbija i Rusija, zajedno s zvaničnicima iz bh. entiteta RS, suprotstavljaju se rezoluciji bez ikakvog opravdanog razloga. Putem stalnog predstavništva Ruske Federacije u UN-u, sinoć su osigurali obraćanje članice Predsjedništva BiH, Željke Cvijanović, na Vijeću sigurnosti UN-a. Ona je tom prilikom iznijela niz neutemeljenih tvrdnji o sigurnosnoj situaciji u BiH.

Rezoluciju su, međutim, podržale brojne zemlje, između ostalih i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron izjavio je da je jasno da je u Srebrenici bio genocid i da će njegova zemlja glasati za rezoluciju o Srebrenici kada bude na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

Na javnoj sjednici koja je održana u Domu lordova, Komitetu za međunarodne odnose i odbranu, državni sekretar za vanjske poslove David Cameron iznio je stav Vlade u vezi sa Rezolucijom o Srebrenici.

klix

Nastavi čitati

BiH

Šta je bio plan agresora: Državni udar i postavljanje Fikreta Abdića koji bi potpisao kapitulaciju RBiH

Published

prije 49 minuta

on

2. Maja 2024.

By

Na današnji dan 2. maja 1992. godine sprečavanjem jedinica tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) da zauzmu zgradu Predsjedništva BiH odbranjena je nezavisna i samostalna Bosna i Hercegovina.

Teritorijalna odbrana BiH je u aprilu 1992. godine uspješno blokirala kasarne JNA, no većih konfrontacija nije bilo. Prvog maja pojačano je granatiranje Sarajeva, a zabilježena su kretanja jedinica JNA i oko grada.

Tog dana agresorske snage su zauzele centar Vogošće, a napadnuti su Visoko i Breza. Odgovor TO BiH je bila blokada komande druge vojne oblasti JNA.

Vodstvo Republike BiH predvođeno predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem je pokušavalo izbjeći otvorene sukobe JNA i TO BiH, no 2. maja 1992. godine situacija je eskalirala.

Pakleni plan agresora

Prva eskalacija se dogodila u podne 2. maja u Domu JNA u Sarajevu. Teritorijalci sa područja Starog Grada su ušli da pregovaraju sa načelnikom, no tada je došlo do pucnjave u kojoj je potpukovnik JNA Bogoje Božinovski ubio branioca Asafa Hadžića, a obračun je nastavljen sve do konačne predaje pripadnika JNA.

 

U isto vrijeme tri kolone JNA sa tenkovima, oklopnim transporterima i kamionima su se uputile prema centru grada. Kolona se probila do Skenderije, prešavši most, i nalazeći se svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva BiH.

Plan agresora je bio zauzeti ključne objekte u gradu, uključujući i zgradu predsjedništva, nakon čega bi odbrana grada, pa i same države bila gotovo nemoguća.

No na put su im stali hrabri branioci grada. Jedinice specijalne jedinice MUP-a RBiH, kao i Teritorijalci su se suprotstavili koloni, a preciznim antitenkovskim projektilima onesposobljena su oklopna vozila JNA.

Pukovnik Milan Šuput predaje se sarajevskim braniocima

Na Trgu Austrije, na Bistriku, gdje je bila komanda Druge vojne oblasti, odnosno komanda JNA za cijelu BiH i dijelove Hrvatske, tog dana bio je general JNA Milutin Kukanjac, koji je naredio da iz Vojne bolnice krene specijalna jedinica prema Skenderiji. No i taj napad je zaustavljen. Jedan od legendarnih branioca grada Nusret Šišić Dedo je sa improvizovanom protivoklopnom napravom pogodio jedno od borbenih vozila.

Veličanstveni otpor

S druge strane grada, iz komande JNA na Bistriku pukovnik Milan Šuput, koji je komandovao svim specijalnim jedinicama Druge armijske oblasti, krenuo s borbenim vozilima kroz Dobrovoljačku ulicu (danas Hamdije Kreševljakovića). Na mostu Čobanija prešli su Miljacku i stali pored zgrade Pošte.

Tada je zapaljena zgrada Pošte, čime je hiljade telefonskih priključaka ostalo bez funkcije. No, ponovo su agresorski vojnici zaustavljeni, pogođeno je borbeno vozilo, specijalci JNA su se zabarikadirali u podrumu BKC-a.

 

Nakon žestokih borbi koje su trajale do narednog jutra specijalci JNA zajedno sa pukovnikom Milanom Šuputom su se predali borcima TO BiH koje je predvodio Dževad Topić.Zarobljavanje predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića

U isto vrijeme, u poslijepodnevnim satima 2. maja 1992. godine predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović se vratio u Sarajevo s mirovnih pregovora u Lisabonu. Nakon slijetanja na sarajevski aerodrom Izetbegović je zarobljen i sproveden u kasarnu u Lukavicu. Tada su uslijedile gotovo nadrealne scene kada se uživo za vrijeme emitiranja Dnevnika TV BiH saznalo za otmicu predsjednika.

https://www.youtube.com/watch?v=46eI4XcYK5U

Narednog dana, 3. maja vođeni su pregovori da se oslobodi predsjednik Izetbegović koji je trebao biti razmijenjen za generala Kukanjca i ostale članove komande JNA.

Dogovor je uz posredovanje kanadskog generala McKenzieja postignut i uslijedila je razmjena. No prilikom razmjene došlo je do incidenta u ulici Dobrovoljačka gdje je ubijeno šest pripadnika JNA. Kasnije se pomenuti događaj koristio za propagandne svrhe, te je godinama predmet raznih manipulacija, no presudom međunarodnog krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu utvrđeno da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj.

O samom incidentu je govorio i prvi svjedok događaja, general Kukanjac.

“Pošto se mnogo manipulisalo, lagalo, izmišljalo o tome kol'ko je stradalo u Dobrovoljačkoj ulici, vreme je jednom da se kaže tačno, a to mogu samo ja. U toj Dobrovoljačkoj ulici oni su napali sanitetsko jedno vozilo i poginuo je jedan vojnik, Tomović Zdravko iz Han Pijeska. Tri pukovnika: Sokić Miro, Radulović dr Budimir i Mihailović Boško. Jedan potpukovnik, Jovanić Boško i jedna žena, muslimanka Šuko Nurmela… Znači, šest osoba je stradalo od 261. Valjda su ovi u Beogradu izgubili strpljenje što mi nismo stradali, što ne stradamo. Te laži koje su prosute oko Dobrovoljačke nešto je najsramnije što se može čuti. Ja sam se borio da to obelodanim. Novosti nisu smele, Politika – ma ni govora. Televizija Srbije – ma ni govora. Radio Beograd – ma kakvi”, govorio je Kukanjac.

Mnogi smatraju da je agresor u konačnici imao za plan povezati sve ključne tačke, odnosno vojne objekte u gradu, zauzeti Predsjedništvo, izvršiti državni udar i postaviti Fikreta Abdića za novog predsjednika Predsjedništva BiH koji bi potpisao kapitulaciju RBiH, piše Klix.

No, hrabri branioci grada su uspjeli zaustaviti takve planove. Prema procjenama u napadu JNA na Sarajevo 2. maja poginulo je 35 agresorskih vojnika, a oko 200 ih je zarobljeno. Već 12. maja skinuta je maska sa tobožnje narodne armije, te je 2. vojna oblast JNA preimenovana u Vojsku Republike Srpske.

Neuspjehom i totalnim porazom tog sudbonosnog 2. maja agresor je shvatio da je zauzimanje grada nemoguća misija te je uslijedila totalna opsada i blokada grada koja je trajala 1.425 dana.

Nastavi čitati

BiH

Bizarna izjava Milorada Dodika: “Pet milijardi ljudi neće podržati Rezoluciju o Srebrenici”

Published

prije 16 sati

on

1. Maja 2024.

By

Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik je danas, 1. maja, imao bizarnu izjavu u vezi s Rezolucijom o genocidu u Srebrenici, o kojoj će raspravljati Generalna skupština UN-a sredinom maja.

Na postavljanju kamena temeljca za stadion u Surčinu kod Beograda, Dodik je govorio o ovoj rezoluciji, ali nije posve jasno kako je došao do brojke koju je spomenuo.

“Postoji mogućnost da predstavnici više od pet milijardi ljudi u svijetu ne budu iza te rezolucije. Dakle, jedna dramatična manjina će biti za tu rezoluciju, bez obzira što su iza nje SAD i ostale moćne zemlje, ali neće biti Rusija, Kina i mnoge druge države”, rekao je predsjednik RS.

Kako je Dodik došao do brojke od pet milijardi, niko ne može reći sa sigurnošću.

Čak i ako u matematiku uključimo Kinu, koja ima oko jedne milijarde stanovnika, skoro je nemoguće doći do cifre koju je spomenuo Dodik.

Kako bi njegovu izjavu stavili u puni kontekst, u dvije najmnogoljudnije zemlje na svijetu, Kini i Indiji, živi “samo” nešto više od dvije milijarde ljudi. Čak i uz glas protiv svih država u Africi, brojka bi stigla tek do tri i po milijarde stanovnika.

U deset najmnogoljudnijih zemalja na svijetu živi oko 4.6 milijardi ljudi, ali su među ovim državama tek dvije koje se otvoreno protive Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, a to su Kina i Rusija, u kojoj živi “tek” 147 miliona ljudi, piše Klix.

Tu su i države poput SAD-a, jednog od kosponzora rezolucije, u kojoj živi 336 miliona osoba. Ostatak liste pune Indonezija (278 miliona), Pakistan (229 miliona), Brazil (217 miliona), Nigerija (216 miliona), Bangladeš (168 miliona) i Meksiko (128 miliona stanovnika). Niti jedna od ovih država nije javno izrazila svoj stav o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici.

Podsjetimo, očekuje se da će se o ovoj rezoluciji u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija raspravljati sredinom maja. Poznato je da su autori rezolucije Njemačka, Ruanda i BiH, dok su na listi kosponzora, barem onih koji su potvrdili svoj status, Slovenija, Sjedinjene Američke Države, Italija, Francuska, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Vanuatu i Turska.

Nastavi čitati

Najčitanije

✕